Naslov
Neurogenetika, eugenika i neuroetika
(Neurogenetics, eugenics and neuroethics)

Autori
Jančić, Ervin ; Brkljačić, Morana ; Sorta-Bilajac, Iva ; Kapović, Ivan ; Prebilić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
VIII. bioetički okrugli stol (BOSR8): Bioetika i genetika: Između mogućnosti i odgovornosti - zbornik radova / Rinčić Lerga, Iva - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008, 117-121

ISBN
978-953-6384-36-5

Skup
Dani bioetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci: VIII. bioetički okrugli stol (BOSR8): Bioetika i genetika: Između mogućnosti i odgovornosti

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 17.05.2007. - 18.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
genetika ; neurogenetika ; neurološke i psihijatarske bolesti ; eugenika i neuroetika
(genetics ; neurogenetics ; neurological and psychiatric disease ; eugenics and neuroethics)

Sažetak
Napredak molekularne genetike, neurobiologije i napredak u metodama prokazivanja mozga znatno je utjecao na neurologiju i psihijatriju. Otkrića u molekularnoij genetici učinila su mogućom znatno svrsishodniju sitematizaciju mnogih nasljednih poremećaja koji zahvaćaju središnji živčani i perifrerni živčani sustav, omogučujući nov pristup u razumijevanju molekularne osnove razvitke i degeneracije živčanog sustava te čineći mogućom predsimptomatsku i prednatalnu dijagnozu. Razjašnjenje je gena koji kodiraju meurotransmitore i njihove receptore dovelo do novog razumijevanja neurotransmitorskog prenošenja signala kao i međustaničnih i unutrastaničnih veza. Ova otkrića imaju veliku primjenu u razvijanju lijekova zbog mogućeg utvrđivanja sve selektivinijih antagonističkih i agonističkih receptora kao i nov pogled na ustroj staničnog oštećenja i neuronalne smrti. Primjena je molekularne biologije dala već velik doprinos kliničkoj neuroznanosti. U slučaju nesljedne neurološke bolesti korištenje ispitivanja DNK-a koje pokazuje polimorfizam zbog smanjenja fragmenata, povezano sa spojenim ispitivanjima zahvaćenih srodnika, omogućilo je kronozomsku lokalizaciju gena mutanta u Huntingtonovoj bolesti, obiteljskoj Alzheimerovoj bolesti, neurofibromatozi tipa I i II, Friedreichovoj ataksiji, spinalnoj mišićnoj atrofiji, torzijskloj distoniji, Wilsonovoj bolesti, retinoblastom, von Hippel- Lindauovu bolest. Eugenika je znanost koja se bavi unaprijeđivanjem nasljednih kvaliteta rase ili uzgoja. Riječ eugenika konstruirana je krajem 19.sr. od strane Francisa Galtona, jednog od osnivača eugenike. Metode nove eugenike možemo podijeliti na pozitivno eugeničke i negativno eugeničke ; nova negativan eugenika uklanja (za pojedinca, njegove nasljednike, a tek potom za populaciju) nepoželjne kombinacije gena, a nova pozitivna eugenika tehnikama modernog genetičkog inženjerstva omogućuje replikaciju normalnih gena, alela ili genoma kad bi spontana replikacija prouzročila bolest, malformaciju ili smrt. Kako neuroetika trenutno prezentirana u literaturi utječe na trenutno stanje u neuroznanosti i kako će utjecati u budućnosti? Neuroetika u svakidašnjoj kliničkoj praksi: od genoma to neurogeneze, informiranog suglasja i zaštite osobe prilikom istraživanja na mozgu, neuroimaging ; klinički i slučajni nalazi, nadzor moždanih funkcija i manipulacija moždanim funkcijama, funcionalne neurokirurške intervencije, funkcionalne neurofarmakološke intervencije, privilegija na ubrzani razvoj mozga, eugenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA