Pregled bibliografske jedinice broj: 340811
Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća
Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća, 2005., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 340811 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća
(Aleksander Sapieha and his Journey through Croatian Lands and Bosnia in the Context of Croatian-polish relations at the Begining of the nineteenth Century)
Autori
Zlodi, Zdravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
28.11
Godina
2005
Stranica
277
Mentor
Korunić, Petar
Ključne riječi
Aleksander Sapieha; hrvatsko-poljski odnosi; putopisi; slavenska kultura; putopisci i istočni-Jadran; Prosvjetiteljstvo
(Aleksander Sapieha; croatian-polish relations; travelogues; Slavic culture; travel writers and east-Adriatic; Enlightenment epoche)
Sažetak
Djelo poljskog plemića i prirodoslovca A. Sapiehe 'Put po slavenskim krajevima' prvi je poljski putopis XIX. stoljeća posvecen slavenskom jugu. Na tom putovanju, koje je bilo dio njegove šire ekspedicije na Istok, Sapieha je proputovao i opisao mnoge gradove, mjesta i otoke istočno-jadranske obale i dalamtinskog zaleđa, dio Bosne te Dubrovnik. U magistarskom radu analiziran je Sapiehin život i rad u kontekstu tadašnjih društveno-političkih zbivanja, dok je karakter njegovog putovanja/putopisa analiziran prvenstveno u okviru poljskih-slavensofilskih kretanja koja su se na različite načine manifestirala na prijelomu XVIII./XIX. stoljeća. S obtirom na vrijeme putovanja i nastanak putopisnog materijala (između 1803-1805) analizirane su i prosvjetiteljske značajke Sapiehinog putopisa, koji sam dijelom usporedila s Fortisovim Putem po Dalmaciji. Završni dio rada zaokružen je cjelocitim prijevodom dijela putopisa koji se odnosi na hrvatske krajeve, Bosnu i Dubrovnik, budući da ovaj putopis dosad nije bio prevođen na hrvatski jezik.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Ovaj rad nastao je na temelju istraživanja u hrvatskim i poljskim znanstvenim ustanovama, među kojima ističem Instytut Historyczny Uniwersytetu Warszawskiegu gdje sam pod mentorstvom prof. A. Chojnowskog, kao stipendist fundacije im. Mianowskiego 2004., napravila završna istraživanja na ovoj temi.
