ࡱ> %'"#$ @J\bjbj)) .KzKzR$<```tEEE8EGttbH((H"JHJHJHJHJHJH```````$cRf``JHJHJHJHJH```JHJHbLPLPLPJH`JH`JH`LPJH`LPLP\``_JHG !|iEPI^`b0b^fOf _tt````f`_JHJHLPJHJHJHJHJH``tt#(0Ptt(Ljubica Kordi, Pravni fakultet Sveu iliata J. J. Strossmayera u Osijeku Radieva 13 31 000 Osijek kljubica@pravos.hr NJEMA KI JEZIK PRAVA S POVIJESNOG GLEDI`TA NJEMA KI JEZIK PRAVA S POVIJESNOG ASPEKTA Rad se bavi njema kim jezikom pravne struke s povijesnog aspekta, s posebnim naglaskom na lingvisti kim i pravnim istra~ivanjima njema kih i austrougarskih zakonskih tekstova s kraja 19. i po etka 20. stoljea. Osobita se pozornost posveuje obilje~jima njema koga jezika prava na podru ju stila, leksika, gramatike i sintakse te njihovoj refleksiji na hrvatski jezik prava. Takoer se nudi kratak pregled suvremenih spoznaja o njema kom jeziku prava. Klju ne rije i: povijesni aspekt, njema ki jezik pravne struke, obilje~ja, stil, leksik, gramatika, sintaksa. 1. O jeziku prava kao podsustavu opega jezika Prema definiciji koja je viae pragmati koga, a manje teorijsko-lingvisti koga karaktera, jezik je prava  & jezi ni podsistem koji upotrebljavaju osobe nadle~ne izricati pravne norme, zatim pravnici u njihovom prakti nom i znanstvenom radu te svi oni koji obavljaju jezi ne radnje ponavljajui na ine izra~avanja normotvoraca i pravnika (Viskovi, 1989: 30). Jezik prava je, openito gledano, podsustav opega jezika, koji po svojim morfoloakim, leksi kim, semanti kim, sintakti kim i pragmati ko-stilskim obilje~jima predstavlja  & jedan specijalni i tehni ki sociolekt u kojemu se mogu uo iti sadr~ajne i frekvencijske razlike u odnosu na opi jezik. Sadr~ajne se razlike odnose na jezi ne elemente koje pravni sustav  sam stvara slu~ei se opim jezikom, a frekvencijske su razlike rezultat uporabe opega jezika  veom ili manjom u estaloau nego svakodnevno ope jezi no komuniciranje (Viskovi, 1989: 26). Sadr~ajne se razlike, prema Viskoviu, o ituju na leksi koj, semanti koj i pragmati ko-stilskoj razini, a frekvencijske na razini sintakse i morfologije. Iako se odnose na hrvatski jezik u podru ju prava, ove su razlike uo ljive i u njema kom pravnom idiomu, pa se u tom smislu mo~e govoriti o opim obilje~jima jezika pravne struke. Isto tako, u ope se zna ajke ovoga idioma mogu ubrojiti njegova kompleksnost i apstraktnost. Ova obilje~ja proizlaze iz kompleksnosti prava kao znanosti, koje obuhvaa brojna pravna podru ja: graansko pravo (obiteljsko, nasljedno, imovinsko, i dr.), kazneno, trgova ko, radno, meunarodno, pomorsko, ustavno, upravno pravo, itd. Ta je kompleksnost, s druge strane, odraz svih situacija iz realne stvarnosti koje trebaju biti ureene zakonom in abstracto. Upravo zbog kompleksnosti kao temeljnog obilje~ja jezika prava, ali i unutarnje strukture pravnoga sustava kojemu pripada, ne mo~e se govoriti o jedinstvenom sustavu jezika prava: Sie setzt sih in concreto zusammen aus den Rechtssprachen der einzelnen nationalen Rechtsordnungen. Es darf nicht z.B. von einer englischen, franzsischen oder deutschen Rechtssprache ausgegangen werden. Den obersten Kommunikationsrahmen stellt die Rechtsordnung, sie beeinflusst nicht nur die rechtlichen Inhalte, sondern auch die Sprache und die Sprachkonvention. (Sandrini, 1999: 12) Unutar njema koga jezika prava jezikoslovci razlikuju viae jezi nih podsustava. Tako Hans Dlle (Vom Stil der Rechtssprache, Tbingen, 1949.) jezik prava dijeli na jezik slu~benika, jezik znanosti i jezik sudstva, Adalbert Podlech (Fachsprache  Umgangsprache, Kronberg/Ts.,1975.) razlikuje jezik pravnih propisa (Normsprache) od jezika sudskih presuda (Rechtfertigungssprache) i jezika pravnih znanosti (dogmatische Rechtssprache), dok Gizbert-Studnicki govori o jeziku zakona i jeziku pravnika (Die Rechtssprache aus der soziolinguistischer Sicht, 1984.), a Walter Otto (Die Paradoxie einer Fachsprache, 1981.) jezik pravne struke naziva jezikom prava i uprave (Rechts- und Verwaltungssprache) i u njemu uo ava pet jezi nih podsustava: jezik zakona, jezik judikata, jezik znanosti i sudske ekspertize, jezik dr~avnopravnih dopisa i upravni ~argon (Khn, 2001: 582). Iako ukazuje na kompleksnost pravnih podru ja i njihovu zastupljenost u razli itim institucijama, ovakva detaljna podjela jezika pravne struke sa stajaliata suvremene lingvistike nije prihvatljiva, jer se odlu ujuim kriterijem smatra leksik, pa se stvara krivi dojam da postoji viae stru nih jezika unutar jednoga jezika struke: Einerseits zementiert eine solche Schichtung die Vorstellung, die Lexik sei das entscheidende Kriterium zur Kennzeichnung von Fachsprachen, andererseits suggeriert diese Differenzierung, es gbe die Fachsprache eines bestimmten Faches. Gegen dieses Schichtenmodell spricht schlielich die Feststellung, dass der juristische Sprachgebrauch institutionell bestimmt ist (Khn, 2001: 582). Mogli bismo se slo~iti s Khnom (sli na shvaanja zastupa i Fluck) da se funkcionalno-stilisti ki model opisa jezika struke mo~e smatrati pomalo zastarjelim, jer se prije mo~e govoriti o vrstama tekstova unutar jezika struke, nego o podjelama jezika struke unutar nekog stru nog podru ja. (Khn, 2001: 583) 2. Istra~ivanja njema koga jezika prava kroz povijest Kako jezikoslovci, tako i pravni stru njaci, joa su davno uo ili i istra~ivali sna~nu povezanost prava i jezika, i ustvrdili kako uspjeaan pravnik mora izvrsno vladati jezikom i biti u stanju proniknuti u najtananije kutke jezika kako bi znao protuma iti pravi smisao zakona ili interpretirati objaanjanja i izjave stranaka u sporu (Gnther, 1898: XII). Jedan od njih, O. Gierke, joa je davne 1896. godine tu ~ivotnu isprepletenost jezika i prava slikovito izrazio na sljedei na in: Jezik nije samo odjea, nego i tijelo prava (citat prema: Gnther, 1898: 2). Potaknut apstraktnoau i slo~enoau njema koga jezika prava, ali i raspravama u javnosti o nerazumljivosti austrijskih i njema kih zakona toga vremena, prvo je sustavnije istra~ivanje toga idioma u knjizi pod naslovom Recht und Sprache objavio 1898. godine L.Gnther. Znakovito je da su javne rasprave i kritike jezikoslovaca poprimile takve razmjere, da je joa 1896. jedan visoki dr~avni slu~benik izjavio: E, sad bi bilo dosta! (Es sei nunmehr genug!)(Gnther, 1898: VI). I sam je Gnther u svojim raspravama vrlo oatar, pa kao temeljni cilj svojega rada navodi nakanu  iskorijeniti taj korov izrastao na domaem tlu, te proizvode takozvanog 'papirnatog stila'. Sastavlja ima novih zakona svoga vremena Gnther osobito zamjera apstraktnost i  uzviaenost stila i nostalgi no podsjea na razliku izmeu plasti no-poetskoga jezika naaih predaka i apstraktno-realisti noga izri aja modernih pravnika (Gnther, 1898: 8). Brojni su kriti ari podigli svoj glas protiv tzv. birokratskoga stila u tekstovima njema kih i austrijskih zakona, ali i sudskih i upravnih dokumenata s kojima se obi ni puk susretao: Friedrich Schlegel, koji jezik zakona toga vremena definira kao pustoaenje jezika ( Sprachverwstung ), Otto Schrder, koji ga naziva  Tintendeutsch , Theodor Mathias govori o jezi nim atetama ( Sprachschden ), Theodor von Sosnosky o jezi nim grijesima ( Sprachsnden ), Richard von Wilpert rabi izraz jezi na veselja ( Sprachheiterkeiten ), a Gustav Wurtmann jezi ne gluposti ( Sprachdummheiten ) (Gnther, 1898: 4). }estokim kritikama lingvista i pravnika osobito je bio izlo~en Graanski zakonik Njema ke, koji je stupio na snagu 1900. godine, prije i poslije njegova objavljivanja,. Na njega se, sadr~ajno i po svom jezi nom izri aju, naslanjao i austrijski Opi graanski zakonik, ali i zakoni zemalja bivaih pripadnica Austrougarske monarhije, ato je vjerojatno razlogom mnogih sli nosti u jezi nim obilje~jima hrvatskih i austrijskih, odnosno njema kih zakona. Glavne se zamjerke odnose na pretjeranu uporabu tuica, ali i devijantnu i nelogi nu uporabu pravopisa i gramati kih struktura, kao i na stil, koji, umjesto da je kratak i jasan, jednostavan i te an, zapravo dosadan i mu an, nespretan i nedore en te beznadno krut i oakast (unbeholfen steif und eckig) (Gnther, 1898: 5), i kao takav je i samim pravnicima teako razumljiv (Gnther, 1898: 20). Od istra~ivanja povijesnog aspekta njema koga jezika prava dostupni su nam i podaci do kojih je doaao Paul Rssler (1994), koji je dijakronijski, po evai od 18. stoljea, istra~ivao austrijske zakone o visokome akolstvu. Budui da se viae bavio frekvencijskom razinom pravnoga jezika, a manje dubinskom analizom leksika i njegova morfoloako-semanti koga aspekta, rezultati njegova istra~ivanja, iako dobiveni cijelo jedno stoljee kasnije, izvrsna su dopuna Gnherova istra~ivanja, ato emo se vidjeti u sljedeem poglavlju. I naai su se pravni stru njaci, esto suo eni s prigovorima o nerazumljivosti zakona i drugih pravnih tekstova, bavili prou avanjem jezi noga aspekta prava. Njegovu druatveno-politi ku uvjetovanost prvi je sustavno razradio profesor pravnih znanosti Nikola Viskovi, iju smo definiciju jezika prava citirali na po etku rada. On kao osnovna stilska obilje~ja jezika prava navodi njegovu slojevitost, uvjetovanu pripadnoau razli itim nacionalnim makrojezicima, i njegovu varijantnost izmeu razli itih pravnih grana, ali i razli itih pravnih sustava. Uo io je postojanje viae strukturalnih i funkcionalnih varijeteta jezika prava koji su uvjetovani dijakronijskim i sinkronijskim razlikama izmeu jezika pojedinih povijesnih tipova prava: & jezici arhai nih i obi ajno-feudalnih prava duboko (se) razlikuju (veim u eaem opeg jezika, iracionalnim formalizmom) od tehni ki izvjeata enih jezika modernog prava. Takoer se viae ili manje u strukturalnom smislu razlikuju jezici pojedinih tipova modernih prava  kontinentalnog evropskog, angloameri kog, muslimanskog, pa zatim bur~oaskih i socijalisti kih pravnih sistema, itd. (Viskovi, 1989: 26). 3. Obilje~ja njema koga jezika prava s povijesnog aspekta Istra~ujui pisane dokumente u pravosuu, Gnther je razradio listu jezi nih obilje~ja koja zahvaaju u podru je leksikologije, morfologije, tvorbe rije i, gramatike i sintakse, kao i stila sastavljanja sudskih spisa, presuda i drugih dokumenata. Ta emo obilje~ja, iako smo ih ve naveli i analizirali u jednome drugome radu (Kordi, 2005), u interesu cjelovitoga prikaza povijesnoga aspekta njema koga jezika prava i ovdje taksonomski navesti: u estala uporaba stranih rije i - veinom iz latinskoga jezika, ali i iz francuskoga i engleskoga. Kao primjer este uporabe tuica citira se ustav (Reichsverfassung) od 16. 04. 1871, posebice lanci 57-68, iji naslovi glase: Inspektion der Kontingente durch die Kommandeure (Inspekcija snaga od strane zapovjednika), Requisitionen, Instruktionen und Rapporte (Zahtjevi, naputci i izvjeaa), Advancement (Promaknua), itd. Ovdje je zanimljivo spomenuti izravno djelovanje slu~bene jezikoslovne politike: jezikoslovci su dobili zadatak lektorirati zakonske tekstove te su se, kako slikovito isti e Gnter, energi no obra unali s balastom tuica. U tim je zahvatima izraz Kompetenz (kompetencija) zamijenjen s Zustndigkeit (nadle~nost), Prsident (predsjednik) sa Vorsitzende (predsjedavajui), Originale und Kopien (originali i kopije) s Urschriften und Abschriften (izvornici i preslike), Kaution (kaucija) sa Sicherheitsleistung (jamstvo), Appelation (apelacija) s Berufung (prigovor), Exekution (egzekucija) sa Zwangsvollstreckung (prisilna ovrha), Obduktion und Sektion (obdukcija i seciranje) s Leichenschau und Leichenffnung (promatranje i otvaranje lea), itd.(Gnther, 1898: 27). Bacimo li pogled na suvremene njema ke tekstove u pravosuu, uo it emo da su doista uglavnom u primjeni ovi koje su predlo~ili Sprachreiniger ( ista i jezika), ali ima i izuzetaka: s jedne strane, i dalje je u uporabi jednostavniji izraz Obduktion und Sektion, dok je s druge strane za~ivjela slo~enica Zwangsvollstreckung (u obveznom pravu) umjesto Exekution (uzrok tomu je vjerojatno proairenje semanti kog polja ovoga potonjeg leksema u smislu izvraenja smrtne kazne, a sli no jezi no djelovanje imamo i u slu aju, kako smo pokazali, semanti ki razli ite uporabe leksema Prsident i Vorsitzende); preuzimanje latinskih izraza, fraza i sentencija, osobito izraza tzv. Gerichts- und Kanzleistils (sudskoga i uredskoga stila): brevi manu, per copiam decreti, sub petito remissionis, in flagranti. izrazi pretjerane uljudnosti i dodvoravanja u dopisima ni~ih sudskih slu~benika viaima; oni su takoer odraz socijalno-politi kih okolnosti u kojima su pravnici i upravni slu~benici ~ivjeli i radili i u kojima se u poslovnoj korespondenciji nije smatralo pristojnim isticanje vlastite osobe ili vlastitoga mialjenja, pa se u slu~benim se dopisima umjesto ich (ja) koristilo wir (mi); gomilanje imenica i pravnih fraza u viaestruke slo~enice: Inbrandsetzung, (podmetanje po~ara), Unbrauchbarmachung von Gegenstnden (dovoenje predmeta u stanje neupotrebljivosti), Kraftloserklrung von Urkunden im BGB (proglaaenje isprava neva~eima u Graanskom zakoniku), Zurhaftbringung (dovoenje u pritvor), Inswerksetzung (stavljanje u pogon), itd.(Gnther, 1898: 41); u estala uporaba proairenih atributa (Einschachtelung der Satzteile ineinander), npr. lanak 174. Zakona o kaznenom postupku: die Leistung einer fr die durch das Verfahren ber den Antrag und durch die Untersuchung der Staatskasse oder dem Angeklagten voraussichtlich erwachsenden Kosten (Podmirenje troakova koji mogu nastati za tu~enika tijekom postupka vezanog za zahtjev i pri istra~ivanju dr~avne blagajne ili drugih predvidivih troakova) (Gnther, 1898: 43); uporaba izraza seitens, von seiten i priloga s nastavcima  seits i  seitig: von seiten des Gerichts, seitens des Gerichts, gerichtsseitig ( od strane suda) ili: seitens des Klgers / klgerischerseitens (od strane tu~itelja) (Gnther, 1898: 23); velika zastupljenost pasivnih formi glagola; izostavljanje odreenog lana ispred imenica: Klger und Beklagter (tu~itelj i tu~enik) u estala uporaba poimeni enih participa i pridjeva: Angeklagter, Abgeordneter (optu~eni, zastupnik); umetanje zavisnih re enica jednih u druge - izlomljeni stil (zerhackter Stil): zanimljiv je primjer obavijest jednog opinskog suda iz Hessena, prema kojoj:  & derjenige, der den Thter, der den Pfahl, der an der Brcke, die an dem Wege, der nach Worms fhrt, liegt, steht, umgeworfen hat, anzeigt, eine Belohnung erhalten sollte (Onaj, tko prijavi po initelja koji je bacio stup koji stoji na mostu koji se nalazi na putu koji vodi za Worms, bit e nagraen) (Gnther, 1898: 44); proizvoljna uporaba ortografije u pravnim spisima, osobito kod tuica: tako su u uporabi bile i varijante Cession i Zession, odnosno Konkurs i Concurse. Pravni ko nastojanje da se ato preciznije, a istodobno ato sa~etije, formuliraju zakonske odredbe i propisi, kako bi se izbjeglo njihovo krivo tuma enje, imalo je za posljedicu mnoatvo gramati ki pogreanih formulacija, pridjevskih i glagolskih konstrukcija, pa i cijelih re enica. Gnther ih je u svom istra~ivanju nazvao odstupanjem jezika pravnika od gramati kih i sintakti kih pravila, pravila tvorbe re enice i redoslijeda re enica te od nauka o glagolskim vremenima (Verste der Juristensprache gegen die Regeln der Gramatik und Syntax, gegen Satzbildung und Satzstellung, gegen die Lehre von Tempus). Neki su se od takvih izraza zadr~ali i u suvremenom jeziku prava, a mnogi su izaali iz uporabe jer se u meuvremenu promijenila jezi na situacija ili lingvisti ko poimanje odreenih formulacija. Ovdje emo, zbog naaega fokusa na povijesnome aspektu jezika prava, takve gramati ki pogreane konstrukcije ilustrirati najzanimljivijim Gntherovim primjerima : Pogreano atribuiranje imenica (Verste gegen die Logik): die Geschwister des ledernen Handschuhmachers (braa i sestre ko~noga proizvoa a rukavica), der musikalische Instrumentenmacher (glazbeni majstor instrumenata), die reitende Artilleriekaserne (jaaua artiljerijska vojarna). Osobito su zanimljivi sljedei primjeri iz tadaanjeg Zakona o kaznenom postupku ( StPO, l. 394): tatschliche Feststellungen, odnosno tatschliche Behauptungen (danas se koriste izrazi Tatsachenfeststellungen i Tatsachenbehauptungen) u zna enju injeni ne tvrdnje te iz Kaznenog zakonika (StGB, l. 243.): sachverstndiges Gutachten (stru no vjeata enje, tj. vjeata enje stru njaka) ili bewaffneter Diebstahl (oru~ana kraa, pri emu se misli na krau uz uporabu oru~ja, a ne na izvorno zna enje atributa bewaffnet = naoru~an). Zanimljivo je da je ovakvo pogreano atribuiranje preuzeto i u hrvatski jezik prava (kao, primjerice, oru~ana plja ka od bewaffneter Raub te zaprije ena kazna, ato je krivo izvedeno iz fraze mit Strafe bedroht sein - biti zaprijeeno kaznom). Atributna uporaba priloga (koji se u njema kom ne sklanjaju): gnzliche oder teilweise Zerstrung einer Sache (potpuno ili djelimi no uniatavanje predmeta) (StGB, l. 311); zwangsweise Vorfhrung von Zeugen (prisilno privoenje svjedoka) (StPO, l. 50.). Sklanjanje pridjeva i kada su dio predikata: Die Entscheidung ist eine unrichtige / eine verkehrte/ eine den Gesetzen widersprechende (Odluka je pogreana/ protuzakonita/ suprotna zakonu) (ERG in Strafsachen, Band VIII, str. 367), no ova bi se konstrukcija sa stajaliata suvremene lingvistike mogla odrediti i kao elipsa. Pogreana uporaba participa: die innehabende Wohnung = die Wohnung, die jemand innehat (posjedujui stan u zna enju: stan koji netko posjeduje), die an einem Urteil mitgewirkte Schffe = die Schffe, die an einem Urteil mitgewirkt haben (u donoaenju presude sudjelujui porotnici u zna enju: porotnici koji su sudjelovali u donoaenju presude). (ERG, str. 367). Tendencija stavljanja negacije  nicht na kraj re enice: Die Verabfolgung von Lebensmitteln fllt, sofern sie zu einem die Anschaffungskosten nicht bersteigenden Preise erfolgt, unter die vorstehende Bestimmung nicht (Ova se odredba ne odnosi na otpremu namirnica, ukoliko se za nju ne plaa cijena vea od nabavne cijene) (Reichsgewerbeordnung, l. 115). Kad je rije  o povijesnom aspektu jezika prava potrebno je spomenuti i novije radove Paula Rsslera, posebice onaj iz 1994. pod naslovom:  Entwicklungstendenzen der sterreichischen Rechtssprache seit dem ausgehenden 18. Jh.: eine syntaktische, stilistische und lexikalische Untersuchung von Studiengesetzen und  verordnungen . Rad se bavi obilje~jima austrijskih zakonskih tekstova od 18. stoljea naovamo koji su se odnosili na pitanja studija i studiranja. Autor je uo io pojavnosti kao ato su broj ani odnos du~ih i kraih re enica, zastupljenost prostih, proairenih, kao i slo~enih re enica i re eni noga niza. Takoer je istra~io zastupljenost aktiva u odnosu na pasiv, brojnost imenica u tekstu te u estalost imenica s nastavcima  ung, -nis, -keit, -heit, kao i u estalost slo~enica i atributa. Iako nije detaljnije ulazio u analize leksika poput Gnthera, na toj je razini utvrdio postojanje triju vrsta izraza: a) stru ne izraze umjesto ope-jezi nih, b) izraze iz opega jezika koji nose specifi no stru no zna enje i c) specifi ne stru ne izraze. 4. Suvremeni njema ki jezik prava , n p t   vzNbnHVBZl^Ļsh/CJaJnH tH hLh/nHtHh~W6nHtHhhd1h~W5nHtHh~WnHtH hhd1h~Wh/hhd1h~W5h~W5CJaJh~WCJaJh~W6nH tH  h|Hh~W h~W6 hgg 5\ h~W5\ h~W\hhd1h~W\h~W, p r t v x z | ~ $ dh@&a$gd~W$ Qdh]Qa$gd~W$ dha$gd~W$ Jdh]Ja$gd~W|P\H\~       $ dh@&a$gd~W$ dha$gd~W  $ a$gd~W$ `a$gd~W$ dha$gd~W$ dha$gd~W dhgd~W  dh@&gd~W dh^gd~Wij'n)o)H,J,L,,,$1&1CCGGMM $ a$gd~W$ ^a$gde$ 8^8a$gd~W $ a$gd~Wdei !!&!(!2!4!@!B!F!H!!!!!!!!!!""""""#"$")"*"1"2"9":";"F"G"K"P"ļļļصصصЫļП hehLhLhL6mHsHjhL0JU heh~WhLh~W6hLh~W6mHsHhLh~Wh~WmHsHh~WnHtHh/CJaJmHsHh~WCJaJmHsH/@/P/00xpxph=nHtHh:nHtHh~WnHtHh~WCJaJnHtHh~W5CJaJnHtHh:mHsHh~WmHsHhV<*h~WmHnH sHtH hV<*h~WmHsHhV<*h~WCJaJmHsHheh/ hK@hK@hK@mHsH h/h/h/mHsH+0002223(3<3334^444445b5n555<6T6^6b6d6n7<8>8`888\:~::::::::;>;^;b;d;~;;;;;;;;><\<ͷѯѧѧѯѧѯѧёh@{h@{6 h&. h&. h&. h~Wh&. h~W6h/h&. 6jh0JUh&. hh=6hh~Wh=h=6h=h~WnHtHh=nHtHjh=0JUnHtH7\<^<`<b<<<<<<<<<<<===(>2>F>l>r>?:?@@&AAAAA~ $ & Fa$gd1{ $ & Fa$gd~W $ a$gd~W$a$gd~W gd~W$ ^a$gd~W8Z:ZVZZZ`ZtZZZZZZZZZt[v[z[[[[[[[[\\\\"\#\%\:\;\<\=\?\G\R\T\]\j\k\m\n\\\\\\\\\]]]߿߶竢竢綌hA[:hA[:nHtHhV,hV,nHtHhV,6nHtHh'hA[:nHtHhA[:6nHtHh'hA[:6nHtHh'h~W6nHtHh~WnHtHhA[:nHtHhA[:hA[:6nHtHhA[:h~W6nHtH6]]]^^ __*_,_0_L_N___`\`r```````aabDbbbbbbb&cTcccccccddd2d6dNdRdTdVdee𪢖hV<*nHtHhR<h~W6nHtHhR<hR<6nHtHhR<nHtHh{dh~W5nHtHh~W6nHtHhV,h~W6nHtHh'6nHtHhV,hV,6nHtHh'nHtHhV,nHtHh~WnHtHh|LnHtH3effg$g(g,gDgJgNgRgTgXgggggghhh\h`hhh iivi|iiiiiiiiijj8jFjjjjk@kDkll̸h h~WnHtHh h~W6nHtHh1{nHtHh Gh G6nHtHh Gh~W6nHtHh GnHtHh GhR<6nHtHh{dh~W5nHtHhR<h~W6nHtHhR<hR<6nHtHh~WnHtHhR<nHtH0lllm^mmmmmm nnn2nbndnnnvnnnoooo$o&o(o¹znzfZzODh1{h~WnHtHh1{h1{nHtHh1{h1{6nHtHh1{nHtHh1{h~W6nHtHh1{6nHtHhXbh~W56nHtHhXbh G56nHtHh{dh~W5nHtHh1{h~W56nHtHh1{5nHtHh h~WnHtHh hXbnHtHhXbnHtHh h 6nHtHhXb6nHtHh h nHtH(o2o\ooooooopppppppLqPqqqqqqr.r2rPrRrrrrHtJtNtu*u,uâ|ph\h2h26nHtHh2nHtHh h~W6nHtHh|LnHtHh~W6nHtHh2h~W6nHtHh26nHtHh25nHtHh2h1{6nHtHh|Lh1{6nHtHh{dh~W5nHtHh~WnHtHh1{h1{6nHtHh1{h~W6nHtHhXb6nHtHh1{nHtH$,uLuNuPunu|uvvPv^vdvrvtvvvvvvxxxxx4y6y^z`zbz{l{n{r{{͹͹͹͹ymeYh h~W5nHtHhXbnHtHhv?3h~W6nHtHhv?3nHtHhv?36nHtHhv?3hv?36nHtHhv?3hv?3nHtHh h 6nHtHh h~W6nHtHh nHtHh{dh~W5nHtHh~WnHtHh <nHtHjh20JUnHtHh2nHtHh2h26nHtH {{{{|D~v~~~~~lprz8:<tv&>t"LNf÷××znnzznhv?3hv?36nHtHhv?3h~W6nHtHhv?3nHtHhv?36nHtHh h 6nHtHh|Lh nHtHh 6nHtHh h~W6nHtHh nHtHh h 56nHtHh 5nHtHh~WnHtHh h~W5nHtHh~W5nHtH+@Dx̃Ѓp>h؅܅HJN|~bûû{ph1h~WnHtHh1h1nHtHh15nHtHh h~W5nHtHh1nHtHhPkh~W6nHtHhPkhPk6nHtHhPknHtHhPk6nHtHhPkhv?36nHtHhv?3hv?36nHtHhv?3h~W6nHtHhv?3nHtHh~WnHtH,>~@Fl( $ a$gd~W$a$gd~W$ & F ^`a$gd~W$ & F ^`a$gdv?3bdf‡·$(`dfn4HL‹.4DZƍ̍TXjnА͹ٜٹٹh4ph~W6nHtHh1nHtHh4p6nHtHh4ph4p6nHtHh4pnHtHh h~W5nHtHhPkh~W6nHtHh~WnHtHhPkhPk6nHtHhPknHtHh h~WnHtH6А "&(:<>@LNZ\fhjlx|‘ȑ8:BDJLblt6:BDFh~W56nHtHh~W5nHtHh~W5CJnHtHh1h~WmHnHsHtHh~W5mHnHsHtHh1h~W6mHnHsHtHh~WnHtHh~WmHnHsHtH>Suvremeni njema ki jezik prava istra~ivali su Peter Khn i Siegfrid Weber  prvi poglavito semanti ku i leksi ko-stilsku razinu, a drugi gramati ku, odnosno morfoloako-sintakti ku razinu. Ovdje emo analizirati ona obilje~ja pravnoga idioma koja nije uo io Gnther te ona koja su navedeni suvremeni lingvisti druga ije klasificirali. Ta obilje~ja ine: - usko stru ni pravni izrazi; - personificiranje apstraktnih sadr~aja: Erblasser, Wiederbeklagter (ostavitelj, ponovno optu~eni) - nepoativanje gramati kih pravila: Khn se ovdje ograni ava samo na pogreano atribuiranje, npr. dienende Grundstcke (slu~no zemljiate), dok Gnther, kako smo vidjeli, ukazuje i na druge gramati ke propuste; - gomilanje genitiva i participa, npr.: die irrige Einnahme der sachlichen Voraussetzungen eines anerkannten Rechtfertigungsgrundes (krivo prihvaanje stvarnih pretpostavki za priznavanje opravdanog razloga) ; - druga ije zna enje izraza svakodnevnoga govora, npr. Besitzer (posjednik), Eigentmer (vlasnik), Absicht (namjera); - semanti ke razlike meu sli nim izrazima koje u opem jeziku ne postoje, npr. Raub vs. Ausfhrung des Raubs (razbojstvo vs. izvraenje razbojstva); - semanti ka viaezna nost, odnosno nejasnoa izraza zbog mogunosti dvojakoga tuma enja, npr. grosse Strafrechtskommission (veliko kazneno povjerenstvo: veliko povjerenstvo po broju lanova, ili se ~eli naglasiti va~nost povjerenstva?), - metafori nost pravnih izraza: npr. fraza Rechte erwachsen und erlschen (nastajanje prava i gaaenje prava). Ovo je obilje~je osobito zanimljivo, jer nije izri ito navedeno kod Gnthera zajedno s ostalima, ve mu je posveeno cijelo poglavlje naslovljeno  Poetika pravnoga izri aja . Metafori nost, odnosno poeti nost pravnoga izraza, razraenu na temelju jednoga lanka Jakoba Grimma, Gnther navodi kao tragove germanskoga narodnog jezika prava ( rije  je o lanku Jakoba Grimma  Von der Poesie im Recht , objavljenom u asopisu Zeitschrift fuer geschichtliche Rechtswissenschaft, Band II/1816, str. 25-99). Zanimljivi su primjeri za aliteracije i tautologije koje su neprevedive na hrvatski (Erb und Eigen, recht und redlich, Hals und Hand, etwas kund und zu wissen thun), kao i slikovite usporedbe: so lange der Wind weht, der Hahn krht und die Sonne scheint (sve dok vjetar puae, pijetao kukuri e i sunce sija) te poslovice koje potje u iz staronjema koga pravnoga postupka: Aller guten Dinge sind drei (sve dobre stvari su po tri), Eines Mannes Rede ist keines Mannes Rede (jedan kao nijedan  vjerojatno od latinskoga: Testis unus - testis nullus), Einmal ist keinmal (jednom kao nijednom), Wer A sagt muss auch B sagen (tko ka~e A, mora rei i B), Not kennt kein Gebot (sila ne poznaje zakona), Gedanken sind zollfrei (na misli se ne plaa porez) (Gnther, 1898: 8); ideoloaka uvjetovanost jezika prava kao obilje~je podrazumijeva postizanje prividne preciznosti pravnoga izri aja pomou tzv. Wertwrter (vrijednosnih rije i), kao betrgerisch (la~no, prijevarom), gewissenlos (nesavjesno), Reinheit und Gesundheit des Geschlechtslebens ( istoa i zdravlje spolnoga ~ivota). Ovo svojstvo jezika prava Gnther ili nije uo io, iako je ono u vrijeme centralizirane monarhisti ke vlasti zasigurno bilo daleko izra~enije, ili ga je, u tadaanjim socijalno-politi kim uvjetima, smatrao normalnim; preuzimanje  teakih rije i (hard words) iz drugih jezika, npr. njema ka rije  Kultur i engleska culture. Siegrfid Weber viae se bavio izu avanjem sintakse re enice, gramati kih i morfoloakih obilje~ja pravnoga teksta nego stilom i leksikom. Obilje~ja koja je istra~io na morfoloakoj se, leksi koj i stilskoj razini uvelike podudaraju s rezultatima Gntherovih i Khnovih istra~ivanja (tako i on spominje nepotpune pravne iskaze, nominalne grupe rije i, nominalni stil) (Weber, 1995: 2-4). Na razini sintakse re enice pravnoga teksta, kojom se detaljnije bavio, kao najfrekventnije uo io je pogodbene re enice, kako  uvedene (wenn-Stze: Konditionalgefge  wenn - so/dann ), tako i  neuvedene (uneingeleitete Konditionalstze), npr: Ist durch die Krperverletzung der Tod des Verletzten verursacht worden, so ist eine Freiheitsstrafe nicht unter drei Jahren zu erkennen ( l. 226 Kaznenog zakonika). Zatim slijede subjektne re enice (mit  wer eingeleitete Gliedstze), strukturirane po na elu injeni no stanje  pravna posljedica (Tatbestand  Rechtsfolge): Wer eine fremde bewegliche Sache einem anderen in der Absicht wegnimmt, dieselbe sich rechtswidrig zuzueignen, wird mit Freiheitsstrafe bis zu fnf Jahren oder mit Geldstrafe bestraft ( l. 242 Kaznenog zakonika). esto se kao dio izraza javljaju umetnute odnosne re enice (Relativstze): Wer eine Tat begeht, die durch Notwehr geboten ist, handelt nicht rechtswidrig ( l. 32, st. 1 Kaznenog zakonika). Od re enica karakteristi nih za pravni tekst Weber dalje navodi isklju ne re enice uvedene veznicima es sei denn (osim ako), nur wenn (samo ako), soweit/sofern (ukoliko) i auch wenn ( i ako), koje izra~avaju izuzimanje (Ausnahme/Exzeption), ograni enje (Einschrnkung /Restriktion) te proairenje nekih obveza ili prava (Ausdehnung / Expansion) (Weber, 1995: 2). Izuzimanje: Wer einem anderen die Schlieung eines Vertrags antrgt, ist an den Antrag gebunden, es sei denn, dass er die Gebundenheit ausgeschlossen hat ( l.145 Graanskog zakonika). Ograni enje: Jeder hat das Recht auf freie Entfaltung seiner Persnlichkeit, soweit er nicht die Rechte anderer verletzt ( l. 2 Temeljnog zakona). Proairenje: Ein Gesellschafter kann, auch wenn er von der Gesellschaftsfhrung ausgeschlossen ist, sich von der Angelegenheiten der Gesellschaft persnlich unterrichten ( l. 716 Graanskog zakonika). esta su pojava i viaestruko slo~ene zavisne re enice, ali i tzv. nepotpune pravne re enice (unvollstndige Rechtsstze) u naslovima lanaka ili zakonskih odredaba koje Weber naziva nominale Wortgruppen (imenske grupe rije i), a za njih je karakteristi na uporaba  nagomilanih genitiva ili prijedloakih fraza, kao, npr.: Verordnung zur Vernderung der Verordnung zur Durchfhrung des Waffengesetzes vom 28. Januar 1981 (Uredba o izmjeni uredbe o provedbi zakona o oru~ju od 28. sije nja 1981) (Weber, 1995: 8). Na gramati koj razini Weber uo ava estu uporabu prezenta, poglavito njegovih pasivnih oblika, zatim modalnih glagola mssen, sollen, drfen, a za izricanje obveze ili nu~nosti rabe se glagolske konstrukcije hat zu + Infinitiv, odnosno ist zu + Infinitiv. Promatrajui imenski stil kao  sprachliche Verdichtungen (u slobodnom prijevodu: jezi ne kompresije), Weber uz estu uporabu imenskih i pridjevskih fraza naglaaava u estalu uporabu pridjeva s nastavcima  mig, npr. ordnungsmige Buchfhrung (uredno knjigovodstvo), -fhig, npr. rechtsfhige Person (pravno sposobna osoba), -bar npr. vertretbare Entscheidung (zamjenjiva/izmjenjiva odluka) i  lich, kao natrliche Person (fizi ka osoba) te izvedenica s nastavcima -fhigkeit, -barkeit, -lichkeit: Prozessfhigkeit (procesna sposobnost), Gerichtsbarkeit (sudstvo), Verbindlichkeit (obveza). Na razini leksika i semantike Weber dijeli pravne izraze na otvorene i skrivene stru ne izraze (offene Fachausdrcke, verdeckte Fachausdrcke). Tako su, npr. izrazi Sache (stvar) ili Gewalt (sila, mo, vlast) naizgled rije i svakodnevne komunikacije opega jezika, a zapravo su skriveni stru ni izrazi, dok su izrazi Verordnung (uredba) ili Anklageschrift (optu~nica) otvoreni stru ni izrazi (primjeri preuzeti iz: Kordi, 1999: 358). Druga iju taksonomiju pravnih izraza susreemo kod R. Stolze, koja razlikuje izmeu neodreenih izraza (unbestimmte oder wertausfllungsbedrftige Rechtsbegriffe), kao ato su Treu und Glauben (vjernost i vjera), gute Sitten (dobri obi aji), wichtiger Grund (va~an razlog), Schutz (zaatita) Sicherheit und Ordnung (red i sigurnost) i odreenih pravnih izraza iz opega jezika (bestimmte Rechtsbegriffe aus der Gemeinsprache): Kauf (kupnja) Tausch (razmjena) Miete (najam), Beleidigung (uvreda). Posebnu skupinu ine apstraktni pravni izrazi koji imaju i pravno i ope zna enje, pa se govori o polisemiji: Eigentum vs. rechtliche Verfgungsmacht (vlasniatvo vs. pravna ovlast raspolaganja imovinom), Besitz vs. tatschliche Sachherrschaft (posjed vs. stvarno raspolaganje nekom stvari), itd. (Stolze, 1999: 47-49). Uz suvremene autore kao ato su Peter Kirchhof i Dietrich Busse, koji su se bavili lingvisti kim aspektom tuma enja zakona, ali viae iz rakursa pravnika nego jezikoslovca, spomenimo na kraju i Josefa Kleina, koji je stil njema koga zakonskoga teksta odredio kao monoloaki, ne-indeksalan, normirajui, openit, hipotetski, pravno-specifi an, pravno-tehni ki i birokratski (monologisch, nicht-indexikalisch, normierend, verallgemeinernd, hypothetisch (...) ressortspezifisch, rechtstechnisch, brokratiesprachlich) (Klein, 2001: 166). 5. Zaklju no o njema kom jeziku pravne struke S povijesnog se stajaliata obilje~ja njema koga jezika prava mogu promatrati kao stalna kategorija, uz nekoliko izuzetaka koji su viae formalne, a manje sadr~ajne prirode, i posljedica su izmijenjene jezi ne situacije ili razli itoga lingvisti kog poimanja jezi nih pojava. Vidljivi su pomaci na razini leksika, jer su njema ki izrazi izravnim djelovanjem lingvista istisnuli pomodne latinske ili francuske rije i (Berufung umjesto Appellation), a neki su gramati ki pogreani izrazi (kao: tatschliche Behauptung) zamijenjeni boljima (Tatsachenbehauptung). Takoer, umjesto nametanih izraza kao Urschriften und Abschriften u uporabi je ostao jednostavniji izraz Originale und Kopien kojega su lingvisti krajem 19. st. nastojali istisnuti, ato ukazuje na spontanost i nepredvidivost jezi noga djelovanja. Od jezi nih se obilje~ja na razini leksika pravne struke, uz opu pravnu terminologiju, bilje~e izrazi tipi ni za pojedino pravno podru je (terminologija uprave, pravosua, graanskog prava, kaznenog prava, ustavnog prava, europskog prava). Osobitu leksi ku karakteristiku predstavljaju otvoreni (offene Fachausdrcke, npr. Gesetzgebung) i skriveni stru ni izrazi (verdeckte Fachausdrcke, npr. Gewalt). Iz dosadaanjih su analiza na razini stila uo ljiva sljedea obilje~ja specifi na za jezik prava: apstraktnost, slo~enost, nerazumljivost te njegov birokratski, monoloaki, normirajui, i hipotetski karakter. Taj se stil esto odreuje kao nominalni stil, za koji su tipi ne imenske skupine rije i, kao i pravna frazeologija, kolokacije i funkcionalni glagolski frazemi (Gesetze beschlieen, Berufung einlegen, Klage erheben), koji se razlikuju ovisno o vrsti pravnoga teksta i pravnoga podru ja kojemu pripadaju. Kad je rije  o gramati kim i morfoloako-sintakti kim obilje~jima, iz dosadaanjih istra~ivanja njema kih autora, ali i na temelju dugogodianjeg iskustva u nastavi njema koga jezika pravne struke, zaklju ujemo da su glagolska vremena tipi na za pravne tekstove: prezent aktiv i prezent pasiv (Vorgangs- i Zustandspassiv), dok su naju estalije strukture zu+Infinitiv i um+ zu+Infinitiv. U estalim strukturama pripadaju i proaireni atributi. Na podru ju su sintakse tipi ne zavisno slo~ene re enice ( esto viaestruko zavisno slo~ene), od kojih su naj eae subjektne re enice (wer-Stze), pogodbene re enice (uvedene i neuvedene), uzro ne, na inske (poglavito Instrumentalstze), isklju ne (es sei denn, dass & .), odnosne, dopusne i namjerne re enice. Takoer susreemo, s jedne strane, re eni ni niz, a s druge strane skraenja re eni nih iskaza i esto nejasne ili dvozna ne elipti ne re enice. Povezivanjem rezultata istra~ivanja Gnthera i Rsslera s onima Khna i Webera nastalim cijelo stoljee kasnije, dobili smo cjelovit uvid u obilje~ja njema koga jezika prava, do kojih smo, polazei sa stajaliata tekstne lingvistike, doali analizom svih aspekata jezika struke: leksika, gramatike, sintakse, morfologije, semantike i stilistike pravnoga teksta. Mo~emo zaklju iti da su u njema kome jeziku prava uo ljivije promjene na strukturalnoj nego na frekvencijskoj razini. Zadr~avanje istih obilje~ja njema kih zakonskih tekstova kroz povijest temelji se na injenici da veina zakona proizlazi iz Opeg graanskog zakonika Njema ke i Austrije, koji su i sadr~ajno i jezi no sna~no utjecali na suvremene zakone, kao i na specifi nosti zakonskoga teksta koji, bez obzira na vrijeme u kojemu nastaje, mora biti sa~et i istodobno detaljan, objektivan i nedvosmislen, apstraktan ali i primjenjiv na konkretne slu ajeve. Promjene nastale u jeziku prava, u naaem slu aju njema kom, posljedica su jezi noga djelovanja i promjena u samoj struci, a najo itije su na razini leksika i stilistike pravnoga teksta. Ljubica Kordi, Fakultt fr Rechtswissenschaften, Josip-Juraj-Strossmayer -Universitt in Osijek Rechtssprache Deutsch: historischer Ansatz Zusammenfassung Der Beitrag befasst sich mit der deutschen Rechtssprache und untersucht ihre linguistischen Merkmale vom historischen Standpunkt aus. Besondere Aufmerksamkeit wird den linguistisch-juristischen Forschungen vom Ende des 19. und anfangs des 20. Jahrhundert gewidmet. Es wird auerdem berprft, in welchem Mae sich diese Merkmale auf die kroatische Rechtssprache, vor allem ihre Lexik, ausgewirkt haben. Anschlieend werden einige Leistungen der Forschung der modernen deutschen Rechtssprache dargestellt. Schlsselwrter: historischer Ansatz, Rechtssprache Deutsch, linguistische Merkmale, Lexik, Grammatik, Syntax. Literatura Knjige Busse, Dietrich (1992): Recht als Text. Linguistische Untersuchungen zur Arbeit mit Sprache in einer gesellschaftlichen Institution. Tbingen, Reihe Germanistische Linguistik. Fluck, Hans Rdiger (1980, 1996): Fachsprache. Einfhrung und Bibliographie. Mnchen. Gavella, Nikola et al.(1994): Hrvatsko graansko-pravno ureenje i kontinentalno-europski pravni krug, Zagreb: Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Gnther, L.(1898): Recht und Sprache. Ein Beitrag zum Thema vom Juristendeutsch. Ha-Zumkehr, Ulrike. (Hrsg) (2002): Sprache und Recht, Berlin  New York : Institut fr Deutsche Sprache, Jahrbuch 2001, W. de Gruyter. Hoffmann, Lothar (1976): Kommunikationsmittel Fachsprache. Eine Einfhrung., Berlin: Akademieverlag , Wiederholte Auflage 1984. Khn, Peter (1992): Jura. Heidelberg. Stolze, Radegundis (1999): Fachbersetzung  eine Eunfhrung.Tbingen: Gunther Narr Verlag. Viskovi, Nikola (1989): Jezik prava, Zagreb: Naprijed. Weber, Siegfrid (1995): Sprache und Recht, Chemnitz. b) lanci u stru nim i znanstvenim asopisima i zbornicima Hoberg, R. (1994): Die Rolle der deutschen Sprache in Wissenschaft und Technik. DIN  Mitteilungen, Nr. 5, (329-335). Kerekovi, Snje~ana/Vilke-Pinter, D. (1997): Fachsprache  theoretische Sttzpunkte einer Bedarfsanalyse. KDV-Info, (12-17). Kirchhof, Peter (2002): Rechtsprechen ist mehr als Nachsprechen von Vorgeschriebenem. Ulrike Ha  Zumkehr (ur): Sprache und Recht, Institut fr Deutsche Sprache, Jahrbuch 2001, Berlin  New York: W. de Gruyter, (119-135). Klein, Joseph (2002): Parlamentarischer Diskurs als Schnittstelle zwischen politischer Allgemeinsprache und Rechtssprache. Ulrike Ha  Zumkehr (ur): Sprache und Recht, Institut fr Deutsche Sprache, Jahrbuch 2001, Berlin  New York: W. de Gruyter, (163-180). Kordi, Ljubica (1996): Elementi novoga, iznenaujuega, intrigantnoga u nastavi stranog jezika struke. Zbornik HDPL-a, Rijeka-Zagreb (105-111). Kordi, Ljubica (1999): Neka obilje~ja njema kog jezika za pravnu struku. Pravni vjesnik, 3-4/1999, Osijek (358-365). Kordi, Ljubica (2005): O njema kom jeziku pravne struke  dijakronijski pristup. Strani jezici, 34/4, Zagreb, (319-337). Khn, Peter (2001): Juristische Fachtexte. Helbig et al. (Hrsg): Deutsch als Fremdsprache. Ein internationales Handbuch. Berlin, New York: de Gruyter, (582-594). Sandrini, Peter (1999): Translation zwischen Kultur und Kommunikation: der Sonderfall Recht. Sandrini, P. (Hrsg.): bersetzen von Rechtstexten, Tbingen: Gunter Narr Verlag. Weber, Siegfrid (1975): Zur Sprachlichkeit der Gesetze. Vorstudie zu einer Theorie der Gesetzgebung, Bonn, (99-106). Literatura na Internetu: Busse, Dietrich (2002): Verstehen und Auslegung von Rechtstexten  institutionelle Bedingungen. Vertrag vor der AG Sprache des Rechts der Berliner-Brandenburgischen Akademie der Wissenschaften, Berlin, ( HYPERLINK "http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege" www.bbaw.de/sdr/content/beitraege). Klein, Joseph (2002): Ein Gemeinwesen, in dem das Volk herrscht, darf nicht von Gesetzen beherrscht werden, die das Volk nicht versteht. ( HYPERLINK "http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege" www.bbaw.de/sdr/content/beitraege).  Amtssprache, Wissenschaftssprache und Gerichtssprache  Gesetzessprache und Juristensprache  Gesetzessprache, Urteils- und Bescheidssprache, Wissenschaft- und Gutachtensprache, Sprache des behrdlichen Schriftverkehrs i Verwaltungsjargon.   Die Sprache (& ) ist etwa nicht blo das Kleid, es ist der wahre Leib des Rechts .   (...) zwischen der einst so plastisch-poetischen Sprache unserer Altvorderen und der abstrakt-realistischen Ausdrucksweise unserer modernen Juristen .  Hrvatski prijevod ne mo~e do arati svu ~ivopisnost njema koga izlomljenog stila, a doslovan bi prijevod na hrvatskom bio nerazumljiv.  Ako je tjelesnom ozljedom izazvana smrt povrijeenoga, onda se propisuje kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine  Tko otui tuu pokretnu stvar s namjerom njezina protupravnog prisvajanja, ka~njava se kaznom zatvora u trajanju do pet godina ili nov anom kaznom.  Onaj tko po ini kazneno djelo u nu~noj obrani, ne postupa protupravno.  Tko od druge osobe zatra~i sklapanje ugovora vezan je za sklopljeni ugovor, osim ako se nije izri ito izuzeo od te obveze.  Svatko ima pravo na slobodan razvoj svoje osobnosti ukoliko time ne naruaava prava drugih.  lan druatva, ako je i isklju en iz upravljanja druatvom, ima pravo osobno se informirati o poslovima druatva.  U zaklju nom dijelu ne navodimo hrvatske ekvivalente za njema ke izvornike, jer je rije  isklju ivo o primjerima koji su rabljeni u radu i za koje su ve navedene hrvatske ina ice. PAGE  PAGE 2 FRV~lprv r᳼м{Оhe5h~W6nHtHh1he56nHtHhe5he5nHtHhe56nHtHhe5he56nHtHhe55nHtHhe5nHtHh1h4p6nHtHh~W6nHtHh4pnHtHh h~W5nHtHh1nHtHh~WnHtHU0"$, VZ $&46BFLPZ\hj|~㲦vvvvvkhe5he5nHtHh~W6mHnHsHtHhe5h~W6nHtHh~WmHnHsHtHhe5h~WnHtHhe5h~W5nHtHh 4h~W5mHnHsHtHh 4h~W5nHtHhe5he56nHtHh~W6nHtHh~WnHtHhe5nHtHh h~W5nHtH&,068@BJLRTdflnpr~ ,.68Žűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűűh~WmHnHsHtHhe5nHtHh~WnHtHhe5h~WnHtHhe5he5nHtHhe5he56nHtHhe5he56mHnHsHtHFJLz|XZ $^a$gd~W$a$gdQ9 $ & Fa$gd~W$a$gd~W $ a$gd~W8>DTV^bpr|~  ,.46DF"04Jȼhe5h~W6mHsHhe5h~Wh~WmHsHhe5he56nHtHhe5nHtHh~WnHtHh~WmHnHsHtHIJLTVrtv :x|T48z(,>|<>@fl 8>XjnξƲƦƚƦƦƲƲƲƲƑƲƦƲƦƲhQ96nHtHh-VhQ96nHtHhQ9h~W6nHtHhQ9hQ96nHtHh-VnHtHhQ9nHtHh~WnHtHh~WmHsHh~Whe56mHsHhe5h~W6mHsHhe5h~W69 26X\^vxz68:^LNP|68:dǻDzϲǻǻǻǻǞh-Vh~WnHtHh-Vh~W6nHtHh1nHtHh-V6nHtHh-Vh-V6nHtHh-VnHtHh~W6nHtHhQ9hQ96nHtHh 4h~W5nHtHhQ9nHtHh~WnHtH4dFJ"JöözjXL<hm_h~W6mHnHsHtHhm_mHnHsHtH"hm_h~W56mHnHsHtHh 4h~W5mHnHsHtHh~WmHnHsHtH)jhhm_0JUmHnHsHtHhh~WmHnHsHtHhmHnHsHtHh~W6mHnHsHtHh~W56mHnHsHtHh-V56nHtHh-V5nHtHh 4h~W5nHtHh-Vh~W56nHtH BJLR|N0ñ||gWK<h~W56mHnHsHtHh5PjmHnHsHtHh 4h~W5mHnHsHtH)jhhm_0JUmHnHsHtHhh~WmHnHsHtHhmHnHsHtHh5Pj6mHnHsHtHh~W6mHnHsHtH"h1h~W56mHnHsHtHh1h~W5mHnHsHtHhm_h~W6mHnHsHtHh~WmHnHsHtHhm_hm_6mHnHsHtH02HNrvxzH^`brt$<`b򪛪򪛪򪛪򪛎rchd hd mHnHsHtHhd hd 6mHnHsHtHhd mHnHsHtHhd 6mHnHsHtHhd hm_mHnHsHtHhm_6mHnHsHtHh~WmHnHsHtH&jhm_0J6UmHnHsHtHhh~WmHnHsHtHhmHnHsHtHh~W6mHnHsHtH$bfz02TXZnr2NӴ㨘É}paTpKp @ J L f h j v     \ n v     $.dht~ǻϻh{7h~W6mHsHhp6h~W6mHsHh+}h~W5mHsHh~WmHsHh~W6mHsHhp6hp66mHsHhp6mHsHhp66mHsHhp6hp6mHsH> d (,@Ddh26ĸĸĸĸԪԏvh~W5CJaJnHtHhh~W6nHtHhh~W6mHnHsHtHh756nHtHhh56nHtHhh~W5nHtHhh~W5mHnHsHtHhnHtHh~WnHtHh~WmHnHsHtHh~WmHsHhmHsH,6X\ f<t(68DFRVZ\`bdfrt$(68:߸߸߸묤hnHtHh~WmHnHsHtHhh~W5mHnHsHtHjh?0JUnHtHh~W6nHtHhh~W5nHtHh~WnHtHh+}h~W5nHtH@:>DFRT^brt~"46^l "$,.24BDHJVXbdhjth~W6nHtHh?h~W5nHtHh?h~W5mHnHsHtHh~W6mHnHsHtHh h~W5mHnHsHtHh~WmHnHsHtHh~WnHtHC"$(*68NR^`dhz|~ `^   4!!#<#$$$$,$.$D$F$X$Z$\$^$d$f$p$r$ӿ۶ۿ۪ۡەەەەەh~WmHnHsHtHh8+5nHtHh8+h~W5nHtHh~W6nHtHh8+nHtHh?h?6nHtHh?nHtHh~WnHtHh h~W5nHtHh h~W5mHnHsHtH:r$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%% %.%0%6%8%>%D%H%J%T%V%Z%\%b%d%f%j%l%n%%%%%%%%%%%%%˽ﱟ"h h~W56mHnHsHtHh h~W5nHtHh h~W56nHtHh8+h~W5mHnHsHtHh~WmHnHsHtHh~WnHtHh h~W5mHnHsHtH>%%%%%%%%%%%%& & &&&&&$&(&:&<&V&X&^&d&p&r&v&z&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''''('*'6':'>'@'F'H'L'ﻯh~WmHnHsHtHh~WnHtHh h~W56nHtH"h h~W56mHnHsHtHh h~W5nHtHh h~W5mHnHsHtHEL'N'T'X'Z'\'^'`'j'l'x'z''''''''''''''''''''''''''''(((((((2(4(F(H(R(T(`(b(d(f(r(t(v(x(z(|((((((((((((((((((h~W5nHtHh~WmHnHsHtHh~WnHtHh h~W5mHnHsHtHh h~W5nHtHN(((((((() )))")$),).)0)2)>)@)D)F)P)R)Z)\)h)j)t)x)|)~)))))))))))))))))))))))* ***&*(*4*6*B*H*V*Z*l*p***************h8+nHtHh8+mHnHsHtHh8+h8+nHtHh~WmHnHsHtHh~WnHtHQ***** + ++++++ +"+$+.+0+8+:+F+H+R+T+X+Z+h+j+z+|+++++++++++++~--.*.,.T.V.h....../T/001>2D26@7B7۶ h|Hh~W h~W6h~WnH tH h~W5CJ\nHtHh5PjnHtHh=nHtHh8+nHtHh~WnHtHh=h~W5nHtHh=h~W5mHnHsHtH?(0000000@11111111111>2@2B2D2 $ a$gd~W $ @&a$gd~W $ a$gd~W$a$gd~WD2d2f2h2Z6\6^6`6>7@7B7D7F7H7J7L7N7P7R7T7V7X7Z7 @&gd~W  @&gd~W gd~W $ a$gd~W $ a$gd~W $ @&a$gd~WZ7\7^7`7b7x7z77789:f;x<x==|>>V?X?$a$gd~W$ & F ^`a$gd~W $h^ha$gd~W $ & F a$gd~W @&gd~W @&gd= $ @&a$gd~WB7^7`7b7x77809F9J999d::b;;;<====>>>>?>??l@r@@AAAAAdBfBBBC0DDD(E*EEXFvFF@G`GGG:H\@\B\H\J\͸͸͙ͮͮh~Whs 0JmHnHu hs 0Jjhs 0JUhNhs 6hhs 6 hs 6hs jhs 0JUhm_hs 6hm_hs 6nHtHhm_hs 6mHnHsHtH-D\F\H\J\,1h. A!"#$% @@@ ~WNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4U@4 ~W Hyperlink >*phDV@D ~WFollowedHyperlink >*ph8@8 ~WHeader  p#PJ@ @"@ ~WFooter  p# mH sH tH 8B@28 ~W Body Text$a$PJZC@BZ ~WBody Text Indent$ ^a$nHtH^R@R^ ~WBody Text Indent 2$ ^a$6tH @&@a@ ~WFootnote ReferenceH*.)@q. ~W Page Number>@> L Footnote TextCJaJ? Zo8Ze\&]O__`ao 8^Gl~FIUcvwxyz{|}~    HIJKLMNOPQRSTef i j  CD!!$$&&'&(&b&c&#($(*//t12455<668 9!9< A BOCD F!FIDJEJFJhJkJKKKPL!MMjNNO]P^PRUSU`WaWWWWWDZEZZZ[[g\h\\\(])]^^Q_R___```ffjjmmm4m5m[p\pqqssuuwwxw{{{{{{{ |;|<|=|>|?|@|A|B|C|D||||||||~~~~    '(/07̀'MRSʃH(/7Twxyz'pLuv000000000000000~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0~0000000000000000000000000000000000000000000000 00000000 0 0x 0( 0( 0 0 0 0 00 0 0 0 000 0 08 0 0 000000000 0x00H0H0H0H0H0 0000x 0 0  0 00x0x0P0P0X0X0X00X0000X00X0000000X00 00`00h0000000h00p00p0 000p0 00x00 00000000000000D|0D|0D|00|0|0|0|0|0|00~0~000000000000000 000 0'0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0' 0 '0'0'0' 0 ' 0 ' 0 ' 0 ' 0' 0' 0' 0' 0' 0'0'0'0' 0'0' 0' 0'0x0x0 00@0@0@0@0x@0@0x@0x@0@0@0@0@0@0x0m@0@0@00@0@0@000!mIUcvwxyz{|}~    HIJKLMNOPQRSTef i j  CD!!$$&&'&(&b&c&#($(*/t12455<668 9!9< A BOCD F!FIDJEJFJhJkJKKPL!MMjNNO^PSUaWWWDZZZ[[g\h\\\(])]^^Q_R___``ffjjmm4m5m[p\pqqssuuwwxw{{{ |;|<|D|||||~~~~    '(/07̀'MRSʃH(/7Twz@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~ @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0 @ 0 @0@0A 0A 0A 0A 0A 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0 @ 0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0cs @0@0s@0s@0s@0s@0s @0@0u@0u @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@ 0Fv@0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0Fv@ 0 Fv@0Fv@0Fv@0Fv@ 0 Fv@ 0 Fv@ 0 Fv@ 0 Fv@ 0x@ 0x@ 0x@ 0x@ 0x@ 0x@0x@0x@0x@ 0x@ 0x@00@00@00@0 P"`#%N'0\<~K8Z]el(o,u{bАF8Jd0b 6:r$%L'(*B7KQ4VJ\MSTUVWXYZ\]^_`abcef~ M>~Z(D2Z7X?tPD\J\NPQR[dH\O`G~XX !!,,,,;.;.?7@7<<AA%AHADDKKWWbb@ABCFkJpp pp<@p pD@p$p&pP@p*p4p6p:p<p>pVpXpZp@p^p`pdpfpjplpnppprptpvp~ppppppppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG  MS Mincho-3 fg"1H3FH3FfvGvG!r4bb 3Q@)?~WLjubica Kordi,Ljubica KordiLjubica Kordi      Oh+'0 ( D P \ ht|Ljubica Kordi,Ljubica KordiNormalLjubica Kordi2Microsoft Word 10.0@F#@ @ ri@ riv՜.+,D՜.+,P  hp  Pravni fakultet OsijekGb Ljubica Kordi, Title\ 8@ _PID_HLINKSA )http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !&Root Entry F!|i(Data 1TablefWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q