ࡱ>   @`2bjbj)) .\KzKz)   @`0PPP8PQYwRLdR"RRRRRR@uBuBuBuBuBuBu$WxRzfuRRRRRfuRRw\\\RRR@u\R@u\\ptR R !BXP>SLs@u)w0Ywbs6){\Z){,tt){tRR\RRRRRfufu/2j\:2 Ljubica Kordi, Sveu iliate J. J. Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet , S. Radia 13 , 31 000 Osijek  HYPERLINK "mailto:kljubica@pravos.hr" kljubica@pravos.hr PROBLEMI RAZUMIJEVANJA I PREVOENJA PRAVNOGA TEKSTA PROBLEMI RAZUMIJEVANJA I PREVOENJA PRAVNOGA TEKSTA Polazei od lingvisti kih obilje~ja njema koga jezika pravne struke, ovaj rad propituje razloge nerazumljivosti toga idioma za  obi ne graane kao adresate. Posebice se istra~uju vrste pravnih tekstova i njihova razlikovna obilje~ja u odnosu na druge tekstove, pri emu se osobiti naglasak stavlja na njihovo uspjeano i funkcionalno prevoenje, kao i na naj eae probleme na koje prevoditelji nailaze prevodei njema ke pravne tekstove. Klju ne rije i: njema ki jezik pravne struke, razumljivost, prevoenje, problemi prevoenja. O slo~enosti i nerazumljivosti jezika prava Kompleksnost prava kao znanosti odraz je kompleksnosti svih ~ivotnih pitanja i podru ja kojima se pravo bavi, a ta se kompleksnost nu~no reflektirala i na jezik kao izra~ajno sredstvo tih odnosa, ali i sredstvo ijom su se uspjeanom primjenom stoljeima u sudskim raspravama rjeaavala ~ivotna pitanja pojedinaca i interesnih skupina. Ta je pojavnost u velikoj mjeri uzrokom problema s razumijevanjem jezika prava i pravnika, koji je, kako se ini, oduvijek bio aktualnim. Nerazumljivost jezika prava, koja izmeu ostalog, proizlazi i iz njegove kompleksnosti, za laike predstavlja ne samo lingvisti ki, nego i druatveni problem, jer su, kako piae Fluck (1980: 35) zakoni i njihova tuma enja pisani jezikom koji je toliko apstraktan da ga njegovi adresati ne razumiju, pa tu~enik ili tu~itelj svoje pravo mogu ostvariti samo uz pomo odvjetnika kao tuma a. Joa krajem 19. stoljea bilje~e se nastojanja pribli~avanja jezika prava airokim narodnim masama. Primjer takvih nastojanja predstavlja djelo L. Gnthera Recht und Sprache iz 1898. godine, iji je cilj, prema odreenju samoga autora, borba protiv  jezi ne zapuatenosti kod pravnika (Gnther, 1898:VI). I istra~ivanje iz osamdesetih godina 20. stoljea bavilo se razlozima zaziranja stanovniatva Njema ke pred pravnim sporovima: 50% ispitanika bilo je mialjenja da sami pravnici kompliciraju spor, a kao uzroci problema u komunikaciji spominju se jezi ni razlozi (Fluck, 1980: 41). Posljednjih se godina bilje~e nastojanja reforme jezika pravosua i uprave u Njema koj kako bi se izbjegli problemi razumijevanja na leksi koj, gramati koj, sintakti koj i stilisti koj razini (Khn, 2001: 583) i stvorilo  pravosue s ljudskim likom , odnosno  pravosue blisko graanima (ibid : 584). Neki pravni stru njaci, kao, primjerice, Dietrich Busse, smatraju da se kompleksnost pravne problematike koja dolazi do izra~aja u mnogim pravnim sporovima ne mo~e laiku pribli~iti doslovnim prevoenjem, nego je tu viae rije  o radu s tekstovima. Takav rad zahtijeva i airoka znanja o zakonskim tekstovima uklju ujii kompleksno poznavanje pravnih dogmi i viaestruke povezanosti meu njima: Wissen ber die Bedeutungen von Normtexten ist das Wissen ber vielfltige und komplexe rechtsdogmatische Wissensrahmen und die Relationen, die sie verknpfen. (Khn, 2001: 584). Prevoditelj, pak, nije pravni stru njak, pa ne mo~e raspolagati svim potrebnim znanjima kako bi posve razumio sve pravne tekstove s kojima u svom radu dolazi u kontakt, ali mu u razumijevanju  a time i kvalitetnijem prevoenju  osim temeljnih znanja o pravu i meuodnosima u njegovu ustrojstvu, bitno poma~e i poznavanje obilje~ja specifi nih za jezik prava, kao i naj eaih problema s kojima se laici susreu u razumijevanju pravnih tekstova. Namjera je ovoga rada rasvijetliti specifi na obilje~ja jezika prava i pravnika, ukazati na razli ite vrste pravnih tekstova i tipi ne probleme koji nastaju u njihovu razumijevanju i prevoenju. 2. Uzroci nerazumljivosti jezika prava 2.1. Opi uzroci Kompleksnost prava, koju smo kao opu zan ajku ovoga podru ja ljudske djelatnosti razradili u uvodnom poglavlju upravo zbog njezine krucijalne va~nosti za razumijevanje specifi nosti jezika prava, predstavlja i bitan imbenik pravilnoga razumijevanja i prevoenja pravnih tekstova, odnosno jedan od temeljnih uzroka problema u njihovu razumijevanju. I apstraktnost pravnih tekstova, obilje~je koje proizlazi iz opse~nosti i kompleksnosti svih podru ja koja pravo obuhvaa, predstavlja specifikum jezika prava. Uzrokom apstraktnosti jezika prava jezikoslovci su smatrali sna~an utjecaj rimskoga prava i doslovno prevoenje latinskih tekstova, ali i injenicu, da se sve apstraktniji zakonski tekstovi trebaju promatrati kao nu~na posljedica napretka u povijesnom razvoju prava i samoga jezika (Khn, 2001:5). Bitnu zna ajku jezika prava predstavlja takoer i ambivalentnost njegovih adresata, pa i nju mo~emo ubrojiti u ope uzroke problema pri razumijevanju jezika prava i pravnika: Wie kein anderer Fachbereich wendet sich das Recht an alle Mitglieder der Gemeinschaft. Dennoch sind Rechtstexte in hohem Grade spezialisiert und zum Teil nur fr entsprechend vorgebildete Fachexperten verstndlich. Diese Ambivalenz des Rechts in Bezug auf die Adressaten der Texte fhrt zu der komplexen Frage der Verstndlichkeit von Rechtstexten, insbesondere von solchen Texten, die an ein breites Adressatenspektrum gerichtet sind: Gesetzestexte und Verordnungen. (Sandrini, 1999:14) 2.2. Razli itost pravnih sustava kao uzrok nerazumljivosti jezika prava Spomenuta slojevitost i slo~enost, a time i nerazumljivost jezika prava, ima svoj uzrok, izmeu ostalog, i u razli itosti pravnih sustava. Pripadnost prava europsko-kontinentalnom, anglo-saksonskom ili muslimanskom pravnom (i svjetonazorskom) krugu bitno utje e na strukturiranost prava, njegova pravna podru ja i njegovo zakonodavstvo, pa i tu pojavnost mo~emo svrstati u ope imbenike razumijevanja pravnoga teksta. Rechtsordnungen als kulturelle Einheiten bedingen nicht nur eigenstndige rechtliche Inhalte und Rechtsvorschriften, sondern auch eine eigene Tradition der sprachlichen Exteriorisierung dieser Inhalte sowie der Kommunikation ber diese Rechtsinhalte im algemeinen. Dies betrifft vor allem einmal die Schriftlichkeit des Rechts, die in den verschiedenen Kulturen sehr unterschiedlich ausgeprgt ist, aber auch die Form der schriflichen Fixierung des Rechts, die Art der entstehenden Texte (Textsortenkonvention) und die Differenziertheit der verwendeten Terminologie. (Sandrini,1999: 10) Razli itost pravnih sustava dovela je do mnogih pravnih izraza koji se rabe u jednom pravnom sustavu, a posve su nepoznati u drugom. Tako, primjerice, engleski izraz law of torts kao pravno podru je nema ekvivalent u kontinentalno-europskim pravnim sustavima, pa time ni u njema koj, austrijskoj, avicarskoj, niti hrvatskoj pravnoj terminologiji. S druge strane, neki su izrazi svojstveni samo socijalisti kim druatvenim ureenjima (diktatura proletarijata), ili samo onima kapitalisti ke provenijencije (tr~iano gospodarstvo). Spomenimo i izraze Gespan i Gespanschaft, koji su u njema kom jeziku poznati samo u kontekstu povijesne lokalne uprave na tlu Austrougarske, dok na podru ju Njema ke nisu postojali, pa su airoj javnosti nepoznati. Za prevoenje takvih kategorija ili koncepata jednoga pravnoga sustava u jezik drugoga sustava koji te katgorije i koncepte ne poznaje, Stolze predla~e tzv. metodu najmanjeg zajedni kog nazivnika, kojom se kao dobro rjeaenje nudi uporaba nadpojma, jer je u nadreenom pojmu uvijek impliciran podreeni. Kao primjer navodi se podru je meunarodnog prava, u kojemu se zahtijeva uporaba openitijeg pojma, jer se samo tako mo~e o uvati prostor za moguu primjenu tekstova u pojedinim dr~avama (Stolze, 1999: 49-51). Nikako se ne preporu a tzv  zielsprachliche Adaption  prilagoavanje prijevoda izrazima koji postoje u jeziku cilju, ali nisu adekvatni onima u jeziku-izvorniku. U svakom se slu aju kod prevoenja takvih izraza (koncepata i kategorija iz pravne realnosti jednoga sustava u drugi) treba dr~ati sljedeega pravila: Die fremdartige Situation soll durchsichtig gemacht werden. Wenn in explikativer bersetzungsexplikative zielsprachlich eine Formulierung entsteht, die dort zwar nicht Rechts- oder verwaltungssprachlich verankert, dafr aber allgemein verstndlich ist, so kann sie von daher wieder von den Empfngern in deren Rechtssystem eingeordnet werden, ohne dass falsche Vorstellungen entstehen. (Stolze 1999: 51). Spomenuta se razli itost tekstova i pravne terminologije ne uo ava samo u jeziku prava razli itih pravnih poredaka i sustava, nego i unutar istoga pravnoga kruga, a meu razli itim nacionalnim pravnim sustavima ( primjerice, uzmemo li njema ki jezik kao predmet analize, unutar kontinentalno-europskoga pravnoga kruga postoje razlike u terminologiji i tekstnim vrstama izmeu nacionalnog prava Njema ke, `vicarske, Austrije, a joa vee ukoliko se u analizu uklju i jezik prava onih pripadnica istoga pravnog kruga u ije su pravne sustave povijesno uklju eni i elementi komunisti ko-socijalisti koga pravnoga ureenja, kao eaka, Poljska, Maarska ili bivae lanice jugoslavenske dr~avne zajednice). Uz ovu horizontalnu razlikovnost terminologije i tekstnih vrsta, mo~emo u podru ju prava govoriti i o vertikalnoj raznolikosti, s obzirom da se u svakom pravnom sustavu mo~e razlikovati izmeu jezika zakonodavstva (Rechtssetzung), jezika pravne znanosti i pravosua (Rechtswesen: Rechtspflege und  wissenschaft) i jezika uprave (Verwaltung: Behrdensprache und institutioneller Schriftverkehr) (usp. Sandrini 1999: 12-16). Dakle, ope bi zna ajke jezika prava, relevantne za njegovo razumijevanje, bile: kompleksnost i apstraktnost prava ambivalentnost adresata, i od posebne va~nosti za prevoenje pravnih tekstova: pripadnost prava razli itim pravnim sustavima. Budui da su vrste pravnoga teksta kao i lingvisti ka obilje~ja tih tekstova od esencijalne va~nosti za njihovo razumijevanje i adekvatno prevoenje, a po svojoj prirodi spadaju u lingvisti ke zna ajke jezika prava, te emo aspekte njema koga pravnoga idioma analizirati u zasebnim poglavljima. 3. Raznolikost vrsta pravnoga teksta U dosadaanjim pokuaajima lingvisti koga opisa jezika prava i pravnika mogu se uo iti nastojanja za klasifikacijom jezika prava i odreivanjem varijeteta unutar ovoga idioma: Amtssprache, Gerichtssprache, Normsprache, Rechtfertigungssprache, Gesetzessprache, Urteils- und Bescheidssprache, Wissenschaft- und Gutachtensprache, Sprache des behrdlichen Schriftverkehrs (Stolze, 1999: 91). Iz naziva tih varijeteta o ito je da su kao kriterij njihova diferenciranja poslu~ile razli ite vrste tekstova koje se javljaju u pravu. U ovom emo poglavlju detaljnije utvrditi koje vrste tekstova postoje u jeziku prava, jer je i raznolikost vrsta tekstova, kako po njihovim leksi kim, tako i po formalno-stilskim obilje~jima, jedan od problema u pravilnom razumijevanju i prevoenju jezika prava i uprave. Specifi nost jezika prava, kako smo vidjeli, izmeu ostaloga le~i u injenici da su njegovi adresati ne samo pravni stru njaci (Juristen), nego i laici (Rechtsbefolger), koji posredstvom prava i pravnika rjeaavaju svoje ~ivotne probleme. To je jedan od razloga zaato je leksik prava specifi an u odnosu na jezike drugih struka: Die Rechtssprache hat im Juristen und im Rechtsbefolger zwei verschiedene Adressaten. Die juristische Fachsprache unterscheidet sich daher von mancher anderen Fachsprache vor allem dadurch, dass sie Ausdrcke enthlt, die der Form nach mit denen der Gemeinsprache bereinstimmen, auf der Inhaltsebene aber von der semantischen Struktur der Gemeinsprache abweichen knnen. (Stolze, 1999:39) U tom su kontekstu osobito zanimljive rasprave Petera Sandrinija o specifi nosti jezika prava u odnosu na jezike drugih struka, koje dovode u pitanje va~eu definiciju jezika struke: Fachkommunikation ist 'die von auen oder von innen motivierte bzw. stimulierte, auf fachliche Ereignisse oder Ereignisabfolgen gerichtete Exteriorisierung und Interiorisierung von Kenntnissystemen und kognitiven Prozessen, die zur Vernderung der Kenntnissysteme beim einzelnen Fachmann und in ganzen Gemeinschaften von Fachleuten fhren' (Hoffmann, 1993: 614). Diese allgemeine Definition muss fr das Recht in zwei Punkten przisiert werden: Was sind fachliche Ereignisse oder Ereignisabfolgen im Recht? Ist der Begriff der Fachleute bzw. der Gemeinschaft von Fachleuten im Recht nicht zu eng gefasst, da viele Rechtstexte sowohl von Laien verfasst und/oder auch an sie gerichtet sind? (Sandrini, 1999: 15) Zbog navedene dileme, Sandrini tvrdi da se neki tekst mo~e smatrati pravnim samo ako se pomou njega ostvaruju pravne radnje (Sandrini, 1999: 15). Iako su suvremeni lingvisti (Khn, Stolze, Sandrini) na inili razli ite klasifikacije pravnih tekstova, prema kriteriju pravnih radnji koje se ostvaruju putem pravnoga teksta, razlikujemo tri temeljne vrste tekstova u jeziku prava: - pravno-upravni dokumenti - zakonski tekstovi - stru no-znanstveni tekstovi. Neato precizniju podjelu na inila je Redegundis Stolze, pa ju prihvaamo uz manje dopune: naime, unutar pravnih dokumenata kao zasebne vrste pravnoga teksta Stolze razlikuje javnopravne (judikati: presude, opomene i javnobilje~ni ki dokumenti: bra ni ugovori, kupoprodajni zemljiani ugovori, darovni ugovor) i privatnopravne dokumente (privatni ugovori, uvjeti osiguranja, statuti, uvjerenja o radu) (Stolze 1999: 166). Zbog preciznosti podjele, a i nekih bitnih formalnih i terminoloakih razlika meu pojedinim pravnim dokumentima, prihvatili bismo ovu podjelu i donekle ju u inili preciznijom dopunivai kategoriju  javnopravni dokumenti , koja bi obuhvaala: sudske dokumente, upravno-pravne dokumente i javnobilje~ni ke dokumente. Tako bi precizna podjela pravnih tekstova izgledala ovako: 1. Pravni dokumenti pravosua i uprave: a) javnopravni dokumenti: sudski, upravni i javnobilje~ni ki dokumenti b) privatnopravni dokumenti: ugovori, osiguranja, svjedod~be, dozvole, potvrde 2. Zakonski tekstovi 3. Stru no-znanstveni tekstovi. Tekstovi se unutar svake skupine odlikuju specifi nim leksikom, stilom, formom, pa i sintaksom re enica koje se rabe u pojedinoj vrsti dokumenta. O tim obilje~jima bit e detaljno govora u iduem poglavlju, osobito o prve dvije skupine tekstova, dok skupinu stru no-znanstvenih tekstova odlikuju ista obilje~ja na razini leksika, a ostala su jezi na obilje~ja svojstvena svim znanstvenim tekstovima i uglavnom se odnose na stilistiku teksta: taj je stil preciznoga izri aja, objektivan, narativan, jasan, znanstveno strukturiran i tematski apstraktan. 4. Specifi na obilje~ja jezika prava kao uzrok nerazumljivosti Specifi ne zna ajke njema koga jezika prava s lingvisti kog stajaliata su jezi na obilje~ja toga idioma na svim razinama: na podru ju leksika i morfologije, gramatike, sintakse i stilistike. Ona imaju neposredan utjecaj na pravilno razumijevanje (i dobar prijevod) teksta, pa je u tom smislu znakovita sintagma Petera Khna o problemima u razumijevanju na leksi koj, gramati koj, sintakti koj i stilisti koj razini (Khn, 2001), koja ukazuje na to da se problemi razumijevanja izmeu pravnika i laika javljaju u svim jezi nim aspektima ovoga idioma koji ga razdvajaju od opega jezika. Nudei preciznu taksonomiju obilje~ja jezika prava, za razliku od njihove povijesne analize koju nudimo u drugome lanku, poslu~it emo se rezultatima istra~ivanja njema koga jezika prava od 1898. godine do danas (Gnther, 1898; Rssler, Fluck, 1980; Weber, 1995; Sandrini, 1999; Stolze, 1999; Khn, 2001; Busse, 2002; Klein, 2002, Kordi, 1999 - 2005) i sva obilje~ja sa~eto iskazati sa stajaliata suvremenoga njema kog jezika prava. 4. 1. Obilje~ja na razini leksika i tvorbe rije i Specifi nost jezika prava naj eae se poistovjeuje s njegovim leksikom, no to je samo jedna od razina jezi ne analize koja ini svu kompleksnost jezika prava. Poi emo u toj analizi od leksika jer su tu razlike najuo ljivije, a budui da je leksik usko povezan s tvorbom rije i, morfologijom i semantikom, i ti e aspekti biti nu~no dotaknuti u ovom poglavlju, u kojem emo nastojati na initi preciznu taksonomiju leksi kih obilje~ja jezika prava od po etaka njegova istra~ivanja do danas. To su sljedea obilje~ja: uporaba tuica, osobito iz latinskoga jezika: loco sigilli, ex officio, brevi manu (ovdje treba spomenuti injenicu da se leksik austrijskih i njema kih zakonskih tekstova prije jednoga stoljea uz latinske izraze koristio i tuicama iz francuskoga i engleskoga, ato je intervencijom lingvista znatno smanjeno), tvorba i uporaba usko stru nih izraza, poglavito imenica (der Beschuldigte, Straftter, Notwehr); tvorba i uporaba viaestruko slo~enih imenica (Inkrafttreten, Unbrauchbarmachung Kraftloserklrung), uporaba  skrivenih stru nih izraza   semanti ki razli ita uporaba izraza svakodnevnoga govora, npr. Besitzer, Eigentmer, Absicht; uporaba izraza sa diferenciranim semanti kim razlikama koje u opem jeziku ne postoje (npr. Raub vs. Ausfhrung des Raubs, Rat geben vs. raten); uporaba izraza koji personificiraju apstraktne sadr~aje (Erblasser, Wiederbeklagter); uporaba metafori nih pravnih izraza: npr. Leihmutter, Rechte erwachsen / erlschen; uporaba tzv. Wertwrter (vrijednosnih rije i), kao betrgerisch, gewissenlos, Reinheit und Gesundheit des Geschlechtslebens, kojima se, prema Khnu, ~eli postii prividna preciznost, a zapravo su vrlo apstraktni (ovakve izraze R. Stolze naziva apstraktni pravni izrazi); uporaba  teakih rije i (hard words* , . R T V X  PRDNz8Z6n*>{{{{hshshc6hcnHtHhbxhc5CJaJh|CJaJhfyJCJaJhcCJaJ hc6hc hc5\ hfyJ5\hhfyJ0J\jhhfyJU\jhfyJU\ hfyJ\hfyJhfyJ\hfyJ0$vV X Z \ ^ ` b d f h j l n p $ @&a$gdfyJ$ Q]Qa$gdfyJ $ a$gdfyJ$ J]Ja$gdfyJ.,2^2     $ J]Ja$gdfyJ $ a$gdfyJ $ @&a$gdfyJ      ~  gdfyJ  @&gdfyJ  ^gdfyJ $ @&a$gdfyJ$ Q]Qa$gdfyJ $ a$gdfyJ$ J]Ja$gdfyJ $ a$gdfyJ  ^gdfyJ $ a$gdfyJPR  h!j!n&p&r&&&&&**B-D-.$ ^a$gdfyJ $ a$gdfyJ $h^ha$gdfyJ $ & Fa$gdfyJ $ a$gdfyJ  @!n&p&r&&&&&''))**P+d++, -:-@-B-D---../}uqi]hcCJaJmHsHhcCJaJh|hjpnHtHh 8h|hc5nHtHh>O hc5h|hc5 h|56hfyJhc56hfyJhc5hc5CJaJhfyJnH tH hcnH tH hcCJaJnHtHh|CJaJnHtHh nHtHhcnHtHhchs"..=1>1?12255j8l8DDDDFF $^a$gdfyJ $ a$gd>O$ ^a$gdfyJ $ a$gdfyJ$ ^a$gdjp$ 8^a$gdjp $ 8a$gdfyJ/P//0)1<1=1>1?1222d3f3p3r3~333333555 8T8`8b8j888888888899999N9̶̞xppݞݞݞݞݞݞݞhjpCJaJh|CJaJhcnH tH  hc5hc5mHsHhcCJaJhc'hfyJhc5CJaJmHnHsHtH*hfyJhc56CJaJmHnHsHtH!hc5CJaJmHnHsHtHhcmHsHhcCJaJmHsHhjphcCJaJmHsH,N9`9b9d9f9r9z999;; <^<<<<<<>>H>J>R>b>v>x>~>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???????.?0?4?6?D?V?b?d?f?r?~?????????????????????@@@$@h>OhWYh|hc6hjphc6hjphchcmHsHU$@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAAAA(A*A8A:A>A@APARA\A`AfAhAlAnAvAxAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBB6BO hWYhWYhWYmHsH hWYhchcmHsHhchWYThBjBpBtBBBBBBBBBBBBBBBC C CCCC&C*C0C2C:COhoh>Ohc6h|hc5h>OmHsHhomHsHhcCJaJmHsHh>OCJaJmHsHhc h>OhchcmHsH hWYhc@FPPTQQ6RRRTTTBUDU~[[^ ^ ^ ^_$ ^a$gd@-F $h^ha$gdfyJ$a$gdfyJ $h^ha$gd@-F $ & Fa$gdfyJ $ a$gdfyJ $ 4a$gdfyJPPPPPQQ2RRRRRRR4STJTTTTT@UBUDU|VVJWLWWWWW X>X@XJXNXPX\X^XdXfXzX|X~XXXXXXXXXXXXXXXɽhcmHsHh>Ohc6h>Oh>O6h>OhfyJhc5CJaJnH tH hfyJhc5CJaJhfyJhc5CJaJnHtHhfyJ5nHtHhc5nHtHh@-F h@-Fhchc hc59XXXXXXXXYYY YYY&Y(Y0Y2Y6Y8YHYJYLYNYXY~[[\\\\ ^ ^ ^}_padddBeZee"fggg^hhhhpiiij*nHtHhhhc6nHtHhV0nHtHhfyJhc56nHtHhfyJhc5nHtHh|h|nHtHhcnHtHhhnHtHhc6nHtH1ltxz 2j ,.468:JLRTdhrdl.@B$ߺߺ캯쯺hV0nHtHhc6>*nHtHhc6nHtHhhhc6mHnHsHtHhV0mHnHsHtHhc6mHnHsHtHhcnHtHhcmHnHsHtHBvLBDprBD46\^ " $ a$gdfyJ$a$gdfyJ $ & Fa$gdfyJ&68"pF:t ,Xn &@f*NT´䬞h2hc6nHtHhV06nHtHjh20JUnHtHh2nHtHhfyJhc56nHtHhfyJhc5nHtHhfyJhV056nHtHhV0nHtHhcnHtHhc6nHtHhc6>*nHtH0 *,.0<>FHJLPRXZfhjlv,.øøæøæۓ{hc6nHtHh256mHnHsHtHh2hV0nHtHh2nHtH#jh20JUmHnHsHtHh2h2nHtHh2mHnHsHtHhcmHnHsHtHh2hcnHtHh2hc6nHtHhc6mHnHsHtH0.0F@T68@"$,246>ؽح؏؃{sh\Nh|hc56nHtHh|hc5nHtHh|hcnHtHhcnHtHhcnHtHhV0mHnHsHtHhqOmHnHsHtH#jhc0JUmHnHsHtHhchc6mHnHsHtHhcmHnHsHtHh256mHnHsHtHhcmHnHsHtHhc6mHnHsHtHhc56mHnHsHtH0@,0246J$Ft gdfyJ$ & F !a$gdfyJ $ & Fa$gdfyJ $^a$gdfyJ $h^ha$gdfyJ$a$gdfyJ\*j8:2RTPhj`H &RVZ|ٮꦢꖇh-^Lh-^LCJaJnHtHh-^LnHtHh-^LhchcnH tH jhqO0JUnHtHhV0nHtHhqOhqO6nHtHhc6nHtHhqOnHtHhc5nHtHhcnHtHhc5CJaJnHtH/XZJLNPRT(*       $ ^a$gdfyJ $ a$gd-^L$ ^a$gd-^L $ a$gdfyJ|:>\`bd`dDHLNRT*"&ûÙhc5nH tH  hc5hchc5CJaJnHtHhV0nHtHh-^L5CJaJnHtHh|nHtHhcnHtHh-^Lh-^LnHtHh-^LnHtHh-^LhcCJaJnHtH$h-^LhcCJaJmHnHsHtH2,.46BDLN`dtv~02:<@BVXZ\bdhjhvhc5mHsHhvhc5hvhv5hvhqO5hvhqO5mHsH hqOhchcmHsHL,.8:BDVXdh*        R   F̬wokd]V hvhv hvhc hvhV0hvhV0hc5hV0hV05hV0hchcnH tH hc5CJ\nHtHhV0nHtHhcnHtHh-^LmHsHh-^LCJaJmHsHhcCJaJmHsHhcmHsH hqOhchvhqO5mHsHhvhc5hvhqO5hvhv5!                  N P R     $ !a$gdfyJ $ a$gdfyJ $ @&a$gdfyJ $ a$gdfyJ   $ @&a$gdfyJ @&gdfyJ $ a$gdfyJ gdfyJ $ !a$gdfyJ $ !a$gdfyJx$P$ & F ^`a$gdfyJ $h^ha$gdv$a$gdv $ @&a$gdfyJF`v8Z&",L:\rDFXNp| " Z | h!!!!N"""""T#Z####H$r$t$$%%&&&R''(((\(((())D)j)))\*hvhkhc6hkhk6 hkhchkhV0hc6hc hc6OPFl,|~l,8!&"*# $d%'(((( $ a$gdfyJ$a$gdfyJ$ & F ^`a$gdfyJ\*^***++@+$,*,,,,,,,----^.`......////.0002040\0|0~0000000000011111N1P1R1T1h1l1ƾڶƾڪڛڪh2h%knHtHh2h%kmHnHsHtHh%kmHnHsHtHh(~h%k6h%knHtHh(~h%k6nHtHh%kmHsHh%kjh%k0JU hc6 hc0JhcjhcU8(+,../00~0001P111*2,2>2@2B2X2Z2\2^2`2h]hgd| &`#$gdk$ & F ^`a$gdfyJl111111111(2*2,2.2:2<2>2B2D2P2R2T2V2X2\2^2`2пڻhch^0JmHnHu h%k0Jjh%k0JUh^h%knHtHjh%k0JUh%kh%kmHnHsHtH,1h. A!"#$% DyK kljubica@pravos.hryK Lmailto:kljubica@pravos.hryX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4U@4 c Hyperlink >*ph8B@8 c Body Text$a$PJ^R@^ cBody Text Indent 2$ ^a$6tH 4 @"4 |Footer  p#.)@1. | Page Number4@B4 |Header  p#>@R>  Footnote TextCJaJ@&@a@ Footnote ReferenceH*X44?+,wx4!5!%%%&]&&&'''''++J,K,L,M,--..U1V12223$3%3B6C6k66776777b9c999====??AzAAeBBLCCDCEEEFFFFHoI JJKLMNtOuOPP Q QtQuQ2S3SCTDTmUnUVVVVcWdWXXkYYZZ[[[[[\\O^P^&__e`` bbbcc,d-dffffffggkkmmooooooooooooooooooooooooooo>p?pOpPp4r5rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrss{ttTuuuv wiwwwwxxxiyozzh{{|}~~4~5~^E()3E\{͂000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@00000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000000000000 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0 0000 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000X0X0X 0X 0X 0X 0 0` 00`0`0`0`0 0 00x00x0`0000000h0000x0000000000000000p0p0p0p0p0p00p0op0op0o0o0op0o0 0000p0p0p0p0p0p0p0 0 0 0 00 0 00 0 00p0p0p0p0p0p0p0 0p0p0p0p0p0rp0rp 0r 0rp 0rp 0rp 0rp 0rp 0rp 0rp 0rp 0 rp 0 rp 0 rx0rx0r0rx 0 rx 0 rx 0rx 0r  0r 0rx 0r 0r 0rx0rx0rx0rx 0rx 0rx 0r0 @0@0@0x@0@0x@0@0@0@0@0`0 Jw @0@0h@00@0@0@000Ow;Nl   ?@ABC`abcdefghij| 79bcuQR=>?+wx5!%%%&]&&''''++J,M,--..U1V1223$3B6C6k667767b9c999====??AzAAeBBLCCDCEEEFFFHoI JJKLMNtOuOPP Q QtQuQ2S3SCTDTmUnUVVVVcWdWXXkYYZZ[[[\\O^P^&__e`` bbb-dfggkkmmoooooooooo>p?pOpPp4r5rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrss{ttTuuuv wiwwwwxxxiyozzh{{|}~~4~5~^E(@00O@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0@0@0000 0 0 000000000 00A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A 0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A 0A 0A 0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0 A 0 A0A0A0A0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A@0A0A0A0A0A0A0A0A 0A 0A 0A 0A 0A 0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A 00r0r0r0r0r0r 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0 t 0 t 0 t0t0t0t 0 t 0 t 0t 0t 0t 0t 0t 0t 0t0t0t0t 0t 0t 0t /N9$@hBPXjx~@l|F\*l1`2FMOPQRTUWXZ .F_}v  P(`2GIJKLNSVY^2Hm8ZAˀ$XXXX !!mCCXcYcccd,d-d-dffffffoooo())+:;MN\]km >D_|  69actvtvPR<?*,vx3!5!%%%% &&\&]&&&''''++I,M,--..T1V1222233#3%3A6C6j6k66677775777a9c999====??AAyAzAAAdBeBBBKCLCCCDDBEDEEEEEFFFFHHnIoI JJJJKKLLMMNNsOuOPP Q QsQuQ1S3SBTDTlUnUVVVVbWdWXXjYkYYYZZ[[\\N^P^%_&___d`e``` b bbb~cc+d-dffggkkmmoooooo=p?pNpPp3r5rrrrrrrsssszt{tttSuTuuuuuvvw whwiwwwwwxxxxhyiynzozzzg{h{{{||}}~~3~5~]^DE'()+25DG[_z}̂ς;Nlmcx!!5!%%%&??BBvCCCEE]IoIIJJJNNP Q[UnU[\d-dfgoooorrcssssHuTuuuv wvxxzz7{h{{{~5~Eʀ()23z{̂͂mCC()5?fR`+9y7AM~Hf]UCLmEU<7dg&ZxY ^`6hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`5hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. 9/9^9`/hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`5CJaJhH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.x`Q 7AQ 7dgQ EUDQ ~HQ 5?ܱQ CL(Q `+9PN1Fc0031PNӆFc00U&31PQNFc00VA31PFc00VJ31PFc00`31PNUfc00Ut31PQNkfc00V31uS\AN?rJv Vhh(~k6X+V02 8@-FfyJ-^LqOjpsWY%kvcbx ^cl 8VO>O]|]o@Q BBBBBBB B!B$B%B'B)B,-.0123:;=@ABCD`` ````` ``@`2`l@`8`<`>`@`@`H`N`P`T`X`@```@`d`f`h`j`x`z`~`````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG  MS Mincho-3 fg"12F2FGmAGmA!4d2Q@ ?cLjubica Kordi,Ljubica KordiLjubica Kordi,        Oh+'0   < H T`hpxLjubica Kordi,Ljubica KordiNormalLjubica Kordi2Microsoft Word 10.0@@xX@xXGm՜.+,D՜.+,P  hp  Pravni fakultet OsijekA Ljubica Kordi, TitleL 8@ _PID_HLINKSA )http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege =mailto:kljubica@pravos.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F!BX Data 1TableU{WordDocument.\SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q