ࡱ> 5@ jbjbj22 .XX6 ((((|) ;Q)*******OOOOOOO$'RRyT P***** P**P`K`K`K***O`K*O`K`K~K~K*) 2I(D4~K.L Q0;Q~KUDJU~K  U~K**`K***** P P  JK  Utjecaj koli ine, u estalosti i vremena primjene stajskog gnoja na prinos i botani ki sastav travnjaka Mladen Kne~evi, Josip Leto*, Kreaimir Boanjak, Goran Per ulija, Marina Vrani, Hrvoje Kutnjak, Ivana Mati, Krunoslav Vragovi Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia * Kontakt osoba: Josip Leto, Agronomski fakultet, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb email:  HYPERLINK "mailto:jleto@agr.hr" jleto@agr.hr, tel: 01/ 455 00 42 Sa~etak Cilj istra~ivanja bio je utvrditi utjecaj gnojenja travnjaka s 30 i 50 t ha-1 krutog stajskog gnoja (KSG), u jesen ili proljee, svake godine ili svake 3. godine u usporedbi s dvije standardne gnojidbe mineralnim gnojivima (MG) (500 kg ha-1 NPK 8:26:26 u jesen + 600 kg ha-1 KAN i 500 kg ha-1 NPK 8:26:26 u proljee + 600 kg ha-1 KAN) na njegovu produktivnost i botani ki sastav. MG je zna ajno poveala prinos ST travnjaka (8,51 t ha-1) u odnosu na gnojidbu KSG (6,88 t ha-1). Gnojenjem travnjaka s 50 t ha-1 KSG dobiven je zna ajno vei prinos ST (7,19 t ha-1) u odnosu na gnojidbu s 30 t ha-1 (6,57 t ha-1). Godianjom primjenom KSG dobiven je zna ajno vei prinos ST (7,55 t ha-1) u odnosu na primjenu KSG svake 3. godine (6,96 t ha-1). MG je poveala udio trava (78,57 %), a smanjila udio mahunarki (1,16 %) u odnosu na gnojidbu KSG (69,52 % i 8,3%, respektivno). Vrijeme (proljee ili jesen) i u estalost primjene KSG, kao ni njegova koli ina nisu zna ajno utjecale na botani ki sastav travnjaka. Klju ne rije i: botani ki sastav, prinos, stajski gnoj, travnjak Uvod Tehnoloaki sustavi sto arskih proizvodnji, ija je sirovinska osnovica travnjak, u praksi se suo avaju s problemom zbrinjavanja KSG. Gnojenje travnjaka KSG, tijekom razdoblja u kojem su hraniva iz tla limitirajui initelj, u inkovit je na in koriatenja i recikliranja hraniva, te minimaliziranja nedostatka minerala u tlu (Wijnands i sur., 1987, Thompson i Pain, 1989). Meutim, farmeri stajski gnoj esto smatraju otpadom ili u najboljem slu aju nepouzdanim izvorom hraniva, pogotovo za gnojenje travnjaka, gdje je vrlo teako odrediti iskoristivost N kao limitirajueg hraniva u formiranju prinosa. Primjena KSG na travnjacima uz bioloake, ima i ekonomske u inke, jer mo~e smanjiti visinu ulaganja u proizvodnji krme. Budui da koli ina, vrijeme i u estalost njegove primjene ovise o fitocenoloakim, klimatskim i pedoloakim uvjetima, postoji dosta nesuglasja u rezultatima koji se navode u svjetskoj literaturi. Cilj istra~ivanja bio je utvrditi utjecaj primjene KSG na proizvodnost i botani ki sastav, pedoloaki i fitocenoloaki definiranog, planinskog travnjaka. Materijal i metode Istra~ivanje je provedeno na pokusnim povrainama Centra za travnjaatvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu na Medvednici, na antropogeniziranom travnjaku biljne zajednice Arrhenatheretum medioeuropaeum. Istra~ivanje je postavljeno u jesen 2002. godine po slu ajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja: s dvije koli ine zrelog krutog stajskog gnoja (30 t ha-1 i 50 t ha-1), dva vremena njegove primjene (jesen i proljee), dvije u estalosti primjene (svake godine, svake 3. godine) i s dvije standardne gnojidbe mineralnim gnojivima (500 kg ha-1 NPK 8:26:26 u jesen + 600 kg ha-1 KAN i 500 kg ha-1 NPK 8:26:26 u proljee + 600 kg ha-1 KAN). U MG tretmanima aplicirano je ukupno 207 kg ha-1 N, 130 kg ha-1 P2O5 i 130 kg ha-1 K2O, kod 50 t ha-1 KSG prosje no 360 kg ha-1 N, 350 kg ha-1 P2O5 i 495 kg ha-1 K2O, a kod 30 t ha-1 KSG prosje no 216 kg ha-1 N, 210 kg ha-1 P2O5 i 297 kg ha-1 K2O. Mineralno gnojivo u obliku NPK aplicirano je jednokratno, a gnojivo u obliku KAN-a u 3 jednaka dijela: u startu vegetacije, te poslije prva dva otkosa. KSG (prosje nog kemijskog sastava u prirodnom uzorku: 30,5 % ST, 0,72% ukupnog N, 0,7 % P2O5, 0,99 % K2O) ru no je apliciran i grabljama ravnomjerno rasporeen po parcelicama. Veli ina osnovne parcelice iznosila je 6 x 2 m, s meurazmakom 2 m. Osnovne parcelice su koaene samohodnom grebenastom kosilicom u po etku metli anja dominantnih trava na visinu 5 cm. Zbog izbjegavanja rubnog utjecaja, traka airine 1,2 m koaena je po sredini svake osnovne parcelice, izvagana je biljna masa i uzeti uzorci zelene mase (500 g) za utvrivanje prinosa suhe tvari (ST), suaenjem u suaioniku na 60 0C do konstantne mase. Za utvrivanje botani kog sastava kod svakog otkosa ru no je razdvojeno 200 g zelene mase po parcelici na trave, mahunarke i zeljanice. Razdvojene komponente botani kog sastava suaene su na 60 0C u suaioniku do konstantne mase, izvagane i prera unate u t ha-1 ST i relativne udjele u ukupnom prinosu suhe tvari (%). Podatci su prikupljeni u razdoblju 2003-2005. godine. Rezultati su obraeni u statisti kom programu SAS (SAS Institut,1997.) koristei MIXED proceduru. Usporedba srednjih vrijednosti provedena je upotrebom LSD testa i ortogonalnih kontrasta. Rezultati i rasprava MG je rezultirala zna ajno veim prinosom ST (8,51 t ha-1) u odnosu na gnojidbu KSG (6,88 t ha-1) prvenstveno zbog vee i br~e dostupnosti i bolje iskoristivosti hraniva iz mineralnih gnojiva, pogotovo N, ato je prethodno potvreno i u 6-godianjem istra~ivanju Griffin i sur., (2002) koji su utvrdili 11% poveanje prinosa ST kod NPK gnojidbe travnjaka u odnosu na gnojidbu gnojovkom. Postoji nesuglasje meu istra~iva ima oko optimalnog vremena primjene KSG na travnjacima (Arnold i sur., 1976, Smith, 1991, Lampkin, 1990, Chambers i Smith, 1992). U jesenskoj gnojidbi travnjaka KSG dolazi do ispiranja nitratnog N (Unwin, 1986), dok proljetnom gnojidbom mo~emo izbjei ispiranje N, ali do gubitka N dolazi hlapljenjem amonijaka iz povrainski distribuiranog KSG (Pain i Thompson, 1989). Vrijeme primjene KSG u ovom istra~ivanju nije zna ajno utjecalo na prinos ST travnjaka (P>0.05), ato je u suglasju s rezultatima Beckwith i sur. (2002). Gnojenjem travnjaka s 50 t ha-1 KSG dobiven je zna ajno vei prinos ST (7,19 t ha-1) u odnosu na gnojidbu s 30 t ha-1 (6,57 t ha-1), prvenstveno zbog pozitivne korelacije prinosa ST i koli ine i dostupnosti N u KSG (Pain, 2000, Salazar i sur., 2005). Godianja primjena KSG rezultirala je zna ajno veim prinosom ST (7,55 t ha-1) u odnosu na primjenu KSG svake 3. godine (6,96 t ha-1). U 2003. utvren je zna ajno ni~i prinos ST (4,65 t ha-1) (P<0.01) u odnosu na druge dvije godine istra~ivanja (prosje no 8,5 t ha-1) zbog suae koja je uzrokovala potpuni zastoj u porastu tratine poslije prvog otkosa 2003. godine. Tablica 1. Prosje ni prinos ST travnjaka, relativni udio trava, mahunarki i zeljanica u prinosu ST travnjaka, 2003-2005. Gnojidbeni tretmani2003-2005Prinos STTrave Mahunarke Zeljanicet ha-1%30 t ha-1 KSG proljee 1god6,9868,637,8723,5150 t ha-1 KSG proljee 1god7,5573,085,9920,9230 t ha-1 KSG jesen 1god7,4271,398,8519,7650 t ha-1 KSG jesen 1god8,2464,9611,1023,9430 t ha-1 KSG proljee 3 god6,0273,607,5918,8150 t ha-1 KSG proljee 3 god6,3070,258,3121,4330 t ha-1 KSG jesen 3 god 30 t ha-1 FMY autumn 3 year8,8771,087,5021,4250 t ha-1 KSG jesen 3 god6,6563,199,1827,63500 kg ha-1 NPK proljee + 600 kg ha-1 KAN8,8281,381,6616,96500 kg ha-1 NPK Jesen + 600  l n p H v x * , n p r  H X ` d ̿th_QhAAhu^CJH*\aJhu^CJ\aJhhu^CJ\aJhu^B*CJaJphhu^hu^B*CJaJphhu^hu^CJaJhjj~5CJaJhh0JjhUjhUhhPC6CJaJh vQhjj~6CJaJhCJaJhkIhjj~CJaJhjj~CJaJhkIhjj~5CJaJ x z "$.&$d%d&d'dNOPQgdjj~)$$d%d&d'dNOPQa$gdjj~$a$gdjj~$a$gdu^gdgdjj~jd f  $ X  0@NTX\f~.2`fr콮yhrT9hjj~CJH*aJhfZCJaJhCJaJhjj~CJaJhCJaJhu^5CJaJhu^hu^B*CJaJphhu^B*CJaJphhAAhu^CJH*\aJhCJ\aJhhu^CJ\aJhu^CJ\aJhu^CJH*\aJ.rt|(,lp "$.8^hºwwwwkwkhmbB*CJaJphhjj~B*CJaJphhhjj~B*CJaJphhhjj~5CJaJh-u5CJaJh p:hjj~CJaJh_CJaJh,.CJaJhu^h,.5CJaJhDE<CJaJhZ1hjj~CJaJhrT9hjj~CJH*aJhjj~CJaJhrT9hjj~CJaJ*PR^ .LNRt|RTV~NP6Dxɽؽɴ||shAACJ\aJhjj~CJ\aJhhjj~CJ\aJhhjj~6CJaJhhjj~CJaJhhjj~5CJaJhjj~5CJaJhQB*CJaJphhhjj~B*CJaJphhjj~B*CJaJphhmbB*CJaJphhhmbB*CJaJph) ! !.!4!8!!R!X!\!`!b!~!!!!!!!!! """""("."2"6"8":"<">"@"L"N"T"X"\"`"b"p"v"~"""汜hh*VCJ\aJh*VCJ\aJhAAhAACJ\aJhhjj~CJH*\aJhDE<CJ\aJhhAACJ\aJhjj~CJ\aJhAACJ\aJhhjj~CJ\aJhAAhAACJH*\aJ7"""""""""""""""""""""""""""###"#&#(#0#D#J#L#R#V#Z#\#b#h#j#p#t#x#z#|#~#############̲̲̲̲̲̲̾̾̾̾̾̾hh*VCJH*\aJh';CJ\aJhh*VCJ\aJhAAhAACJH*\aJhhAACJ\aJhhjj~CJ\aJhAACJ\aJh*VCJ\aJh4gCJ\aJ=#$$%%%%%%%%%%%%%6&:&r(t(p)r) +"++++,,, -F----&.꿰sj^hhjj~5CJaJhjj~5CJaJh_hjj~CJ\aJhjj~CJaJh_CJ\aJhQhAACJH*aJhAACJaJhhjj~CJH*aJhhjj~B* CJaJphhhjj~CJaJhohoCJH*\aJhAACJ\aJhoCJ\aJhjj~CJ\aJhhjj~CJ\aJ#--&.P:R:D;l;; $$Ifa$gd $Ifgdgd,.$a$gdjj~&$d%d&d'dNOPQgdjj~$a$gd_&.*.......005T5|5~555"6&6f6j666 88x8|8888888899990:2:<:L:N:P:R:h:B;l;~;;;;;;;𭚭hhxLCJaJhh,.CJaJh33CJaJh,.CJaJh%Dhh|qCJH*aJhh|qCJaJhmbCJaJhAACJaJhrT9hjj~CJaJhrT9hjj~CJH*aJhjj~CJaJhDE<CJaJ5;;;;;;;;;{occcco $$Ifa$gd $$Ifa$gd!2 $Ifgdzkd$$Ifl40t"`L t0"44 la;;;;;;;;;;; <"<V<b<<<<<<<=(=F=H=~======>>N>Z>z>|>>>>>>>>>??D?L?R?V?Z?\??廳h.h!2CJH*aJhh!2CJaJh!2CJaJhxLh.CJH*aJh.CJaJhh.CJaJhAACJaJhP(`h,.CJH*aJhhxLCJaJh,.CJaJhh,.CJaJhxLCJaJ5;;;;;KB66 $$Ifa$gd $IfgdkdE$$Ifl4rdP<t" L8 t0"44 la;;"<,<8<B<N<qh\\\\ $$Ifa$gd $Ifgdkd$$Ifl4Fdt" L t0"    44 laN<P<<<<<<MD8888 $$Ifa$gd $Ifgdkd$$IflrdP<t"L8 t0"44 la<<<<<==MD8888 $$Ifa$gd $IfgdkdI$$IflrdP<t"L8 t0"44 la==H=R=^=j=v=MD8888 $$Ifa$gd $Ifgdkd$$IflrdP<t"L8 t0"44 lav=x======MD8888 $$Ifa$gd $Ifgdkd$$IflrdP<t"L8 t0"44 la==>$>0>:>F>MD8888 $$Ifa$gd $Ifgdkd#$$IflrdP<t"L8 t0"44 laF>H>|>>>>>MDD888 $$Ifa$gd $Ifgdkd$$IflrdP<t"L8 t0"44 la>>>? ?,?6?A8 $Ifgdkd_$$IflrdP<t"L8 t0"44 la $$Ifa$gd6?B?D?????A8 $Ifgdkd$$IflrdP<t"L8 t0"44 la $$Ifa$gd???????????@rrr rrrrrXrZrrrrrr$s&s,s.s2s4s:s0.05). MG je poveala udio trava (78,57 %), a smanjila udio mahunarki (1,16 %) u odnosu na gnojidbu KSG (69,52 % i 8,3%, respektivno). Najvei udio trava (88,7 %) utvren je u 2003., a najmanji (51,6 %) u 2005. godini (P<0.01). U 2005. utvren je zna ajno najvei udio mahunarki (19,09 %), dok se prethodne dvije godine nisu zna ajno razlikovale (prosje no 0,76 %). U 2003. godini utvren je zna ajno manji udio zeljanica (10,24 %) u odnosu na ostale dvije godine istra~ivanja, meu kojima nije bilo zna ajne razlike (27,6 %). Promjene u floristi kom sastavu travnjaka prvenstveno kod ja e N gnojidbe, dogaaju se zbog br~eg i intenzivnijeg rasta nekih vrsta (obi no trava) u odnosu na druge biljne vrste (veina dvosupnica) (van den Bergh, 1991). Vei udio trava, a smanjenje udjela mahunarki u prinosu ST pod utjecajem MG utvreno i u istra~ivanju Griffin i sur. (2002). Meutim, za razliku od navedenog istra~ivanja u kojem je koriatena gnojovka, prosje ni godianji udio trava u prinosu ST se kontinuirano smanjivao, a rastao je udio mahunarki, prvenstveno zbog pozitivnog djelovanja KSG na rast bijele djeteline. Naime, iako je malo istra~ivanja koja govore o utjecaju KSG na bijelu djetelinu, u usporedbi s mineralnom N gnojidbom ista koli ina N u tekuim stajskim gnojivima rezultira veim udjelom bijele djeteline u tratini (Drysdale, 1965, Nesheim i sur., 1990). Razlozi za to nisu adekvatno objaanjeni, ali pretpostavlja se da sadr~aj K u stajskim gnojivima djelomi no ubla~ava negativan utjecaj N na bijelu djetelinu (Chapman i Heath, 1987). Zaklju ci Gnojenjem travnjaka KSG dobiven je ni~i prinos ST, manji udio trava, a vei udio mahunarki u odnosu na gnojidbu mineralnim gnojem. Primjenom 50 t ha-1 KSG na travnjaku dobiven vei prinos ST u odnosu na 30 t ha-1. Gnojenjem travnjaka KSG svake godine utvren vei prinos ST u odnosu na gnojidbu svake 3. godine. Vrijeme primjene KSG (jesen ili proljee) nije zna ajno utjecalo na promjene prinosa ST travnjaka. Vrijeme i u estalost primjene KSG, kao ni njegova koli ina nisu zna ajno utjecale na botani ki sastav travnjaka. The effects of rate, periodicity and timing of farmyard manure application on grassland productivity and botanical composition Abstract Dry matter (DM) yield was significantly increased with the application of mineral fertilizer (8.15 t ha-1) in comparison with the application of farmyard manure (FMY) (6.88 t ha-1). The application of FYM in the rate of 50 t ha-1 significantly increased DM yield (7.19 t ha-1) in comparison with 30 t ha-1 FMY (6.57 t ha-1). Annaul application of FMY significantly increased DM yield (7.55 t ha-1) in comparison with the application every third year (6.96 t ha-1). Mineral fertilizer application increased the propotion of grasses (78.57 %), decreased the proportion of legumes (1.16 %) in comparison with FMY fertilization (69.52 % and 8.3 % respectively). Timing (spring vs. autumn) and periodicity of FMY application as well as the application rate did not significantly influenced the grassland botanical composition. Key words: botanical composition, DM yield, farmyard manure, grassland Literatura: Arnold, P.W., Hunter, F & Fernandez, P.G. (1976). Long term grassland experiments at Cockle park. Annals of Agronomy, 27, (5-6), 1027-1042. Beckwith, C.P., Lewis, P.J., Chalmers, A.G., Froment, M.A. i Smith, K.A. (2002). Succesive annual applications of organic manures for cut grass:short-term observations on utilization of manurenitrogen. Grass and Forage Science, 57, 191-202. Chambers, B.J. & Smith, K.A. (1992). Soil mineral nitrogen arising from organic manure application. Aspects of Applied Biology 30, 135-143. Chapman, R. and Heath, S.B. (1987). The effect of cattle slurry on clover in grass/clover sward.In: Meer, H.G. i sur. (eds) Animal Manure on Grassland and Forage Crops: Fertilizer or Waste?Martinus Nijhoff, Dordrecht, 337-340. Drysdale, A.D. (1965). Liquid manure as a grassland fertilizer. III. The effect of liquid manure on the yield and botanical composition of pasture, and its interaction with nitrogen, phosphate and potash fertilizers. Journal of Agricultural Science 654, 333-340. Griffin, T., Giberson, E. and Wiedenhoeft, M. (2002). Yield response of long-term mixed grassland swards and nutrient cycling under different nutrient sources and management regimes. Grass and Forage Science, 57, 268-278. Lampkin, N. (1990). Organic Farming. Ipswich: Farming Press. Nesheim, L., Boller, B.C., Lehmann, J., Walther, U. (1990). The effect of nitrogen in cattle slurry and mineral fertilizers on nitrogen fixation by white clover. Grass and Forage Sci., 45, 91-97. Pain, B.F. (2000). Control and utilisation of livestock manures. In: Hopkins, A. (eds) Grass: Its Production and utilisation, 3rd edition, BGS, Blackwell Sci. Ltd, Oxford, UK, pp. 343-364. Pain, B.F. i Thompson, R.B. (1989). Ammonia volatilization from livestock slurries applied to land. In: Hansen, J. And Henriksen, K. (eds.) Nitrogen in Organic Wastes Appied to Soil, 202-212. London: Academic Press. Salazar, F.J., Chadwick, D., Pain, B.F., Hatch, D., Owen, E. (2005). Nitrogen budgets for three croping systems fertilised with cattle manure. Bioresource Technology, 96, 235-245. SAS Institute (1997) SAS/STAT software. Changes and enhancements trough release 6.12. SAS Inst., Cary, NC. Smith, K.A. (1991). Application of manures and slurries to growing crops. ADAS Eastern Region Soil Science Internal Note, SS/91/8. Thompson, R.B. i Pain, B. F. (1989). Denitrification from cattle slurry applied to grassland. In: Hansen J. and Henriksen K. (eds) Nitrogen in Organic Wastes Applied to soil. Pp. 247-260. London: Academic Press. Unwin, R.J. (1986). Leaching of nitrate after application of organic manures: lysimeter studies. In: Kofoed, A.D. i sur. (eds.) Efficient Land Used Sludge and Manure, 158-167, London: Elsevier. van der Bergh, J.P. (1991): Distribution of pasture plants in relation to chemical properties of the soil. In: Porter, J.K. and Lawlor, D.W. (ed.) Plant Growth  Interactions with Nutrition and Environment. Cambridge: Cambridge University Press, 11-23. Wijnands, J.H.M., Ausems, W.F. and Nussen, J.M.A. (1987). Economic aspects of the use of animal manures. Proceedings of an International Symposium of the Europian Grassland Federation, Wageningen, 247-257. BjnZƾh_h_CJH*aJh_CJaJh_h_5CJaJh_5CJaJhjj~CJaJhhjj~CJaJh hjj~CJ\aJhjj~CJ\aJmH sH hjj~CJ\aJhhjj~CJ\aJ:(z*,BZ\Z\npލprtdr0d^`gdjj~ ^`gdjj~$a$gd$a$gdWE$a$gd$a$gd_gdjj~$a$gdjj~Z\fpr̆چXZ\lnpr>B҈ֈ8<Љԉ$d ^`rtbhŹh-uCJaJh-uhWECJH*aJhWECJaJhWEhWECJaJhWE5CJaJh5CJaJhh5CJaJhmb5CJaJh_5CJaJh5CJaJhh_5CJaJhh5CJaJhCJaJ2h܍ލ.nprtrܖ.0246pƞʿxmxmdYQhPCCJaJhIyHhjj~CJaJhjj~CJ\aJhjj~5CJ\aJhu#hjj~5CJ\aJh!CJaJhjj~CJaJh{hjj~CJaJhjj~5CJaJh-hjj~5CJaJh_5CJaJhhCJaJh p:hCJaJhAACJaJhCJaJhmbCJaJhWEhWECJaJhWECJaJ04^ƞLУ̥hjgdjj~d^`gdjj~$^`a$gdjj~ ^`gdjj~ ƞΣУ̥hjɽhu#hjj~5CJaJhkIhjj~CJaJhjj~B*CJaJphhjj~CJaJh{hjj~CJaJh{hjj~CJ\aJ ,1h/ =!"#$% DyK  jleto@agr.hryK (mailto:jleto@agr.hr$$If!vh5L5#vL#v:Vl4 t"+5L5/ / /  $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl4 t"+5L5558/ /  $$If!vh5L55#vL#v#v:Vl4 t"+5L55/ / /  $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ / $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/  / $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/ / $$If!vh5L55558#vL#v#v#v8:Vl t"5L5558/  / v$$If!vh5L5#vL#v:Vl t"5L5/ / $$If!vh5L55"55#vL#v#v"#v#v:Vl t"5L55"55/ p2$$If!vh5L55"55#vL#v#v"#v#v:Vl t"5L55"55/ p2$$If!vh5L55"55#vL#v#v"#v#v:Vl t"5L55"55/ p2$$If!vh5L55"55#vL#v#v"#v#v:Vl t"5L55"55/  / p2@@@ jj~NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No Listj@j jj~ Table Grid7:V0O jj~Style1V$d!%d!&d!'d!5$7$8$9DH$N!O!P!Q! CJaJtHLP@L jj~ Body Text 2$da$5\aJtH6U@!6 ,. Hyperlink >*B*phH2H mb Balloon TextCJOJQJ^JaJ6gh<=B C V ()!'(DIOTZ[ty #$>Z_ejpq$%.39>DELQTY\]hxy  $$!$-&.&&&&&))8*9*:*F**+O,2-9./U/001c22Q3&445660@00@00000p000000@0@00@0@00@0p00 0 0 `0 000000@0 `0 @0 @0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000p@0p@0@0@0@0@0 @00 0p0 @0@0@0@0@0p@0(@00@000 @00@00@0@0(0@00@00@0@08@08@0@08@08@08g<B C V !'(DIOTZ[ty #$Z_ejpq$%.39>DELQTY\]xy  $$!$-&&)8*9*Q346Oy00Oy00 @0Oy00DOy00Oy00Oy00My00My00Oy00My00My00Oy00Oy00Oy00Oy00( Oy00 Oy00My00 My00 My00 My00 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 @0 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 @0 Oy00 Oy00\zOy00\zOy00\zOy00\z@ O90 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 Oy00 @0 Oy00 Oy00zOy00zOy00zOy00z@0b{ Oy00 Oy00zOy00zOy00zOy00z@0 Oy00 Oy00zOy00zOy00zOy00z@0` Oy0 0 Oy0 0 Oy0 0 Oy0 0 Oy0 0 @0 Oy0&0 Oy0&0|Oy0&0|Oy0&0|Oy0&0|@`00 Oy0'0Gy050( Oy0V0 Oy0V0 Oy0V0 @pbh0Oy070Oy00Oy0]0 Oy0V0 Oy00Gy00 Gy0B0 Ey0B0 Gy0D0 Ey0B0My00 My00My00Ey0B0 Gy0B0Oy00 Oy00Oy00Gy0B0Gy0B0Gy0B0Oy00 Oy00Oy00My00 Oy0c0 My0c0My00Ey00Ey01@0 Gy0)0Oy0o0D|My0o0My0o0@0My0s0My0t0DOy0t0@0@0@0 @0p@0d r"#&.;?t|Zhƞj #$%&'(*,7^`bce;;;N<<=v==F>>6??2I2J2T2222222222222222222222222222223 33333$3%3+3,303138393A3B3F3Q3Y3[3^3b3f3v333333333333333333333333333333333344444$4&4+4-404:4B4C4E4N4S4T4_4`4b4c4j4k4r4t4}4~4444444444444444444444444444445555555"5#5%5&5.525:5;5E5F5H5I5L5M5Q5S5U5W5]5_5b5d5g5h5n5p5s5v5x5{55555555555555555555555555556666 6666 6(6)6061636467686;6<6>6?6E6F6M6O6Z6[6]6^6`6a6n6o6x6y6{6|66666666666fh;=A C U V ') !&(CDHINOSTY[stxy~  "$=>YZ^_deijoq #%-.2389=>CEKLPQSTXY[]ghwy     n!b"$$ $!$,&.&&&&&))7*:*E*F***++N,O,1-2-8.9.//T/U/000011b2c222P3Q3%4&4445566)4'D[t $Zq-.gh /,/002266 Josip Leto&%xL6QSk->15DE<<2InO*Vu^T`mbh|qjj~,._.33U(fZ4gb';ox-uPC!21!AAWEf`)!'(DIOTZ[ty #$Z_ejpq$%.39>DELQTY\]hxy  $!$&6@` 6@@ @@@@@@@"@$@(@,@.@6@8@:@rUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"qhMӪ2FڪD*.c*.c!r4d66 3qH)?bfUtjecaj koli ine, u estalosti i vremena primjene stajskog gnoja na prinos i botani ki sastav travnjaka Josip Leto Josip LetoOh+'0 4@L\ p|    jUtjecaj količine, učestalosti i vremena primjene stajskog gnoja na prinos i botanički sastav travnjaka tje Josip LetoiosiosiNormale Josip Letoi15iMicrosoft Word 10.0@$C-@Xnf@."@kI*.՜.+,D՜.+,T hp  6Centarc6A jUtjecaj količine, učestalosti i vremena primjene stajskog gnoja na prinos i botanički sastav travnjaka Title 8@ _PID_HLINKSA`[ymailto:jleto@agr.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnpqrstuvwxyz{|}~Root Entry F3IData g1TableoUWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q