Naslov
Fra Petar Krstitelj Baćić i hrvatski narodni preporod u Dalmaciji
(Fr. Petar Krstitelj Baćić and The Croatian National Rebirth in Dalmatia)

Autori
Maštrović, Tihomil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik o Petru Krstitelju Baćiću, Knjižnica “ Tihi pregaoci” , knj. 5. / Prof. dr. sc. Pavao Knezović - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 61-75

ISBN
978-953-6682-74-4

Skup
Znanstveni skup Petar Krstitelj Baćić

Mjesto i datum
Skradin, Hrvatska; Visovac, Hrvatska, 27.10.2006. - 28.10.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Fra Petar Krstitelj Baćić; Hrvatski narodni preporod; Dalmacija
(Fr. Petar Krstitelj Baćić; The Croatian National Rebirth;)

Sažetak
Preporodna gibanja u Dalmaciji, politički i prometno izoliranoj od ostalih hrvatskih zemalja, pretežno se odigravaju u drugoj polovici XIX. stoljeća. Uz najpoznatije hrvatske preporoditelje iz Dalmacije Mihovila Pavlinovića, Natka Nodila, Mihovila Klaića i dr., djeluju i oni široj javnosti manje poznati, čija cjelovita znanstvena valorizacija tek predstoji. Prije svih tu je niz franjevaca Provincije presv. Otkupitelja, među kojima je istaknuto ime fra Petra Krstitelja Baćića (1847.-1931.) koji je svojim kulturnim, književnim i prosvjetiteljskim djelovanjem u posljednjim decenijama devetnaestoga stoljeća nastavio preporoditeljska nastojanja započeta sredinom XIX. stoljeća u Južnoj Hrvatskoj. Prepoznavajući važnost hrvatskoga jezika i jezične samosvojnosti za nacionalni identitet, na tragu preporoditeljâ Šime Starčevića, Ante Kuzmanića, fra Jeronima Vrdoljaka i kruga oko “ Zore Dalmatinske” , fra Petar Krstitelj Baćić je zagovarao štokavsku ikavicu. Kao i oni, ikavski je govorio i pisao, smatrajući štokavsku ikavicu najstarijim i najrasprosranjenijim hrvatskim jezičnim idiomom, štoviše, kao gimnazijski nastavnik ikavskim je govorom i predavao. Ujedno, bio je velik protivnik hrvatskih vukovaca protiveći se njihovom zagovoru ijekavskog govora. Ističući vrijednosti pučkog jezika izbjegavao je tuđice, a kad nije u njem pronašao odgovarajuće inačice kovao je nove hrvatske riječi. Istraživao je i narodnu prošlost promičući je svojim kulturno-povijesnim prilozima i književnim radovima ; crticama, pripovijestima i putopisima pisanim u romantičarskom duhu, pri čemu su zapažene njegove crtice o hrvatskim plemićima: Bribircima, Svačićima, Nelipićima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA