Naslov
Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine
(A Contribution to the History of the Harbor-Merchant and Railroad Traffic Šibenik from 1921 to 1941)

Autori
Blažević, Milivoj

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 49 (2007); 583-643

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Šibenik ; šibenska luka ; željeznica ; geopolitika ; trgovina i promet ; industrija ; operativne obale i skladišta ; Šipad ; SUFID ; Vrulje ; Dobrik i Rogač ; Trgovačko industrijsko-obrtnička komora
(Šibeni ; Šibenik habor ; railway ; geopolitics ; trade and transportation ; industry ; operative harbor and storage place ; Šipad ; SUFID ; Vrelju ; Dobrik and Rogač ; Trade industrial-craft chamber)

Sažetak
Geostrateški značaj Šibenika omogućio je razdoblje od nekoliko godina snažnijeg razvoja do početka gospodarske krize 1929. godine. U tom pogledu Šibenik je bio emporij za viškove roba i sirovina iz zaleđa države i dijela zemalja centralne Europe. Drvna građa, ugljen, boksit, aluminij, gips, cijanamid i drugi proizvodi kemijske industrije, kao i viškovi poljoprivrednih proizvoda (vino, ulje) bili su od velikog značaja za izvozne rezultate lučkog prometa. Nedostatak sveobuhvatne brige Kraljevine Jugoslavije za pomorsku tradiciju, značaj dalmatinskih luka i industriju općenito, prouzrokovao je da grad, unatoč velikim mogućnostima svoje infrastrukture, nije razvio složenije oblike lučko-prometnog gospodarstva. Strani kapital sudjelovao je većinom u iskorištavanju sirovinske baze ovog podneblja i nije utjecao na razvoj tehnologije koja bi omogućila znatnije unapređenje industrijske proizvodnje. Nepostojanje gospodarske strategije i političke nesuglasice različitih protagonista kao nositelja općeg razvoja bili su uzrokom samoodrživog razvoja i sporog trenda porasta općeg standarda i organizacije komunalnog sustava. Težački element grada i pokraj svih industrijsko-obrtničkih inovacija i napretka pretežno je pružao opći ton partikularnih interesa skromnog poljoprivrednog i prometno-trgovačkog razvoja. Od sredine 30-ih godina u tom pogledu Šibenik dijeli sudbinu čitave Dalmacije sve do početka Drugog svjetskog rata, 1941. godine. Pronađeni arhivski izvori, do sada nepoznati i neistraženi, omogućili su da se prvi put predstavi ova tematika za navedeno razdoblje u kojemu je Šibenik imao veoma značajnu ulogu. U razdoblju kada je Zadar bio izvan okvira matične države, Šibenik je preuzeo mnoge funkcije centra sjeverne Dalmacije i uz Split, koji je do 1941. godine doživio snažniji razvoj, bio je središte dobrog dijela prekomorskog izvoza i prometa kako prema Italiji i drugim sredozemnim zemljama, tako i prema V. Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA