Naslov
Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća
(Dubrovnik as a Challenge to 20th Century Croatian Lyricists)

Autori
Fališevac, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dani hvarskog kazališta ; Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu

Urednik/ci
Batušić, Nikola i dr.

Izdavač
Književni krug Split ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb : Split

Godina
2007

Raspon stranica
69-94

ISBN
978-953-163-286-7

Ključne riječi
dubrovačka književna kultura, ideologija, estetika, M. Krleža, I. Slamnig, L. Paljetak
(Dubrovnik’ s literary culture, ideology, aesthetics, M. Krleža, I. Slamnig, L. Paljetak)

Sažetak
U članku se ispituje odnos trojice hrvatskih lirika 20. stoljeća – Miroslava Krleže, Ivana Slamniga i Luke Paljetka – prema Dubrovniku kao mitskom, emblematskom gradu nacionalne povijesti i visoke kulture, posebice odnos prema Ivanu Gunduliću. Nakon uvoda, u kojem se kratko, na primjeru Augusta Šenoe, opisuje glorikifatorski i panegirički odnos hrvatskih pjesnika 19. stoljeća prema Gradu i njegovoj književnosti, analiziraju se lirski tekstovi Miroslava Krleže (Balade Petrice Kerempuha), Ivana Slamniga (Dronta i Sed scholae) i Luke Paljetka (Pjesni na dubrovačku) koji tematiziraju grad Dubrovnik, njegov kulturu i kanonskog baroknog pjesnika, te se nastoji pokazati da je svaki od ta tri pjesnika s dubrovačkim ranonovovjekoljem uspostavio specifičan odnos: dok M. Krleža vodi osporavateljski, ironički dijalog, potaknut vlastitim ljevičarskim koncepcijama, I. Slamnig vodi eliotovski dijalog kroz stoljeća, ozbiljan ali i ludički dijalog u kojem prošlost, uz relativizirajuću skepsku lirskog subjekta, isto toliko osvjetljava sadašnjost kao i sadašnjost prošlost, a Luko Paljetak s dubrovačkom prošlošću „ vodi“ suvremeni, postmodernistički monolog obilježen banalizacijom i trivijalizacijom mitske prošlosti, a istodobno prožet čežnjom i nostalgijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA