{\rtf1\ansi \deff4\deflang1033{\fonttbl{\f4\froman\fcharset0\fprq2 Times New Roman;}{\f26\froman\fcharset238\fprq2 Times New Roman CE;}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue255;\red0\green255\blue255;
\red0\green255\blue0;\red255\green0\blue255;\red255\green0\blue0;\red255\green255\blue0;\red255\green255\blue255;\red0\green0\blue128;\red0\green128\blue128;\red0\green128\blue0;\red128\green0\blue128;\red128\green0\blue0;\red128\green128\blue0;
\red128\green128\blue128;\red192\green192\blue192;}{\stylesheet{\widctlpar \f4\lang1031 \snext0 Normal;}{\*\cs10 \additive Default Paragraph Font;}{\s15\widctlpar\tqc\tx4536\tqr\tx9072 \f4\lang1031 \sbasedon0\snext15 footer;}{\*\cs16 \additive\sbasedon10 
page number;}}{\info{\title Krbavska  bitka i njezine posljedice  (zbornik), ur}{\author Zrinka  Pesorda}{\operator Zrinka  Pesorda}{\creatim\yr1998\mo2\dy4\hr10\min56}{\revtim\yr1998\mo3\dy4\hr21\min1}{\printim\yr1998\mo2\dy10\hr10\min33}{\version2}
{\edmins0}{\nofpages5}{\nofwords1798}{\nofchars10253}{\*\company  }{\vern57431}}\paperw11906\paperh16838\margl1417\margr1417\margt1417\margb1134 \deftab708\widowctrl\ftnbj\aenddoc\hyphhotz425\hyphcaps0\formshade \fet0\sectd 
\linex0\headery709\footery709\colsx709\endnhere {\footer \pard\plain \s15\widctlpar\tqc\tx4536\tqr\tx9072\pvpara\phmrg\posxr\posy0 \f4\lang1031 {\field{\*\fldinst {\cs16 PAGE  }}{\fldrslt {\cs16\lang1024 5}}}{\cs16 
\par }\pard \s15\ri360\widctlpar\tqc\tx4536\tqr\tx9072 
\par }{\*\pnseclvl1\pnucrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl2\pnucltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl3\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl4\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta )}}{\*\pnseclvl5
\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl6\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl7\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl8\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang
{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl9\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}\pard\plain \sl360\slmult1\widctlpar \f4\lang1031 {\i   Krbavska  bitka i njezine posljedice}  (zbornik), uredio dr. Dragutin  Pavli{\f26\lang1050 \'e8evi\'e6
, Zagreb, 1997.
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar {\f26\lang1050 
\par Zbornik}{\b\i\f26\lang1050  Krbavska bitka i njezine posljedice}{\i\f26\lang1050  }{\f26\lang1050 u izdanju Hrvatske matice iseljenika i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\'e8uli\'9ata u Zagrebu obuhva\'e6a  referate odr\'9eane na \'e8
ak tri znanstvena skupa. Prvi je organizirala HAZU u Zagrebu  9. rujna 1993., na 500-tu obljetnicu  Krbavske bitke.  Nedugo potom odr\'9ean je trodnevni skup \ldblquote Krbavska bitka i  njezine posljedice  u povodu i u \'e8
ast 500. obljetnice  dolaska biskupa Kristofora i Modru\'9ako-krbavskog kaptola u Novi Vinodolski\rdblquote   (Novi Vinodolski, 22.-24. 10. 1993.), pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\'f0
mana.  Glavni organizator toga skupa bio je Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a suorganizatori Rije\'e8ko-senjska nadbiskupija i grad Novi  Vinodolski. I nakon \'9ato je u kolovozu 1995. oslobo\'f0
en prostor Krbave, Hrvatska matica iseljenika i Zavi\'e8ajni klub  Udbina u travnju 1996. priredili su skup \ldblquote Povratak Udbini - povratak korijenima\rdblquote .  Radovi sa sva tri skupa objedinjeni  su i objavljeni u ovom zborniku.
\par Nakon uvodnog dijela s prenesenim pozdravnim rije\'e8ima  prof. dr. Dragutina Pavli\'e8evi\'e6a i prof. An\'f0elka Mijatovi\'e6a, zbornik je podijeljen u \'e8etiri tematske cjeline.  U prvoj cjelini naslovljenoj  }{\b\f26\lang1050 \ldblquote Uz pola tisu
\'e6lje\'e6a Krbavske bitke\ldblquote }{\f26\lang1050   akademik Tomislav Raukar u referatu \ldblquote }{\i\f26\lang1050 Prvi rasap kraljevstva hrvatskog}{\f26\lang1050 \rdblquote   isti\'e8
e da je krbavski poraz bio prijelomnicom u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti, iako sama Krbavska bitka  nije neposredno utjecala na odnose izme\'f0u hrvatskog kraljevstva i Osmanskog  Carstva, osobito u prostornom pogledu. Autor navodi da su bitka
 i poraz  posljedica  zbivanja u hrvatskom dru\'9atvu i u ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. Bez potpore vladara i razjedinjena sukobima unutar feudalnog dru\'9a
tva, Hrvatska se nije mogla odupirati osmanskim navalama. Krbavska je bitka, smatra autor, pokazala  osamljenost i ugro\'9eenost hrvatskog kraljevstva, ali ujedno je i ubrzala ritam dru\'9atvenog razvoja u Hrvatskoj, donose\'e6i nove zna\'e8ajke u politi
\'e8ki obzor. Mijenjala se politi\'e8ka svijest hrvatskih i slavonskih stale\'9ea, kojima je postalo  jasno da se pomo\'e6 mora tra\'9eiti izvan dinasti\'e8kog sklopa ugarske krune. 
\par Prof. dr. Ivo Goldstein u svom radu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Zna\'e8aj krbavske bitke 1493. godine  u hrvatskoj povijesti\rdblquote }{\f26\lang1050  zaklju\'e8uje da neposredne posljedice krbavskog poraza nisu bile zna\'e8
ajne, osobito glede osmanskog osvajanja hrvatskog prostora. Isti\'e8e, me\'f0utim, dugoro\'e8ne  posljedice, jer je hrvatsko plemstvo od tog trenutka bilo  prisiljeno potra\'9eiti novi politi\'e8ki okvir. U prvim desetlje\'e6
ima 16. st. Hrvatska je izgubila vi\'9ae od polovice svoga teritorija, a ujedno su se pokrenuli veliki migracijski valovi, \'9ato je za posljedicu imalo duboke promjene u sastavu i cjelovitosti  etni\'e8kog prostora hrvatskog naroda. No, autor nagla\'9aa
va iznimne dosege hrvatske kulture koje ona bilje\'9ei upravo u tom vremenu rasula. Nastaju iznimna umjetni\'e8ka djela, pojavljuju se humanisti\'e8ki krugovi intelektualaca i renesansni duh kriti\'e8nosti i optimizma, pridonose\'e6
i razvoju ideje o politi\'e8kom ujedinjavanja hrvatskih zemalja. 
\par U radu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Dr\'9eavnopravni  polo\'9eaj Hrvatske u doba Krbavske bitke\rdblquote }{\f26\lang1050  akademik Lujo Margeti\'e6 analizira pojmove }{\i\f26\lang1050 regnum Croatiae et Dalmatiae }{\f26\lang1050 i }{\i\f26\lang1050 
regnum Sclavoniae }{\f26\lang1050 s dr\'9eavnopravnog aspekta. Predla\'9ee da se za pojam }{\i\f26\lang1050 regnum Sclavoniae}{\f26\lang1050  od sredine 13. st. i za pojam }{\i\f26\lang1050 regnum Croatiae}{\f26\lang1050  od sredine 14. st. koristi izraz 
\ldblquote vladanje\ldblquote  koji bi sadr\'9eajno vi\'9ae  odgovarao zajednici \'9eupanija sa slabo izra\'9eenim elementom dr\'9eavnosti. Navodi da je sadr\'9eaj pojma regnum u smislu samoupravne zajednice \'9eupanija razli\'e8it od sadr\'9e
aja pojma kojeg nalazimo u sintagmi }{\i\f26\lang1050 regnum Croatiae et Dalmatiae}{\f26\lang1050 , gdje on ozna\'e8ava kraljevinu - samostalnu, me\'f0unarodno priznatu dr\'9eavu na \'e8elu s kraljem. Autor isti\'e8e da do bitne promjene sadr\'9e
aja pojma }{\i\f26\lang1050 regnum Sclavoniae}{\f26\lang1050  dolazi godine 1492., kad na dr\'9eavnom saboru ugarsko plemstvo prihva\'e6a nasljedni ugovor izme\'f0u Maksimilijana Habsbur\'9akog i ugarsko-hrvatskog kralja Vladislava II. To je }{
\f26\ul\lang1050 odvojenom}{\f26\lang1050  ispravom u\'e8inilo i hrvatsko-slavonsko plemstvo, \'e8ime se utvr\'f0uje dr\'9eavnopravni polo\'9eaj kraljevstva Hrvatske i Slavonije. Autor nagla\'9aava da su se doga\'f0ajima iz te godine \ldblquote vladanja
\ldblquote  Slavonije i Hrvatske  razvila u \ldblquote kraljevstva\rdblquote  - dr\'9eavnopravne organizacije sa sna\'9enim elementom suverenosti. 
\par Mr. Borislav Grgin u tekstu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Hrvatski velika\'9ai u desetlje\'e6ima pred Krbavsku bitku\rdblquote }{\f26\lang1050   rekonstruira ulogu velika\'9aa u hrvatskom dru\'9atvu druge polovice 15.stolje\'e6a. Autor isti\'e8
e delikatan polo\'9eaj hrvatskih magnata i na unutarnjem  i na vanjskom planu. Pored toga \'9ato su bili objekti Korvinova poku\'9aaja centralizacije, polo\'9eaj velika\'9aa dodatno je ote\'9eavalo nepovoljno vanjsko okru\'9eenje - razli\'e8
ite aspiracije brojnih susjeda te sve u\'e8estalije turske provale. To je sve slabilo koheziju hrvatskog dru\'9atva i poticalo anarhi\'e8no stanje, osobito u grani\'e8nim dijelovima kraljevstva.
\par Druga tematska cjelina  zbornika sadr\'9ei radove  }{\b\f26\lang1050 \ldblquote O polo\'9eaju i pro\'9alosti Krbave i Like\rdblquote }{\f26\lang1050 .
\par  Prof. dr. Dane Pejnovi\'e6 u radu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Geopoliti\'e8ki polo\'9eaj Krbave u srednjovjekovnom, osmanlijskom i vojnokraji\'9akom razdoblju\rdblquote }{\f26\lang1050  razmatra geopoliti\'e8ke promjene  krbavsko-li\'e8
kog  prostora u tri navedena razdoblja, pri \'e8emu isti\'e8e  nepovoljnost tog polo\'9eaja, sadr\'9eanu u \'e8injenici da je gotovo \'e8etiri stolje\'e6a taj prostor imao zna\'e8ajke pograni\'e8ne regije. U tom su vremenu prisutni ru\'9aila\'e8ki \'e8
imbenici destruirali postoje\'e6u socijalnogeografsku strukturu (stanovni\'9atvo, naselja, prometnice i agrarni krajolik) te brisali tragove materijalne kulture, \'9ato je ostavilo trajne posljedice.
\par Dr. Milan Kruhek donosi }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Pregled povijesnih zbivanja na podru\'e8ju starohrvatske \'9eupe Krbave\rdblquote }{\f26\lang1050 . Analiziraju\'e6i povijest krbavske \'9eupe i osnutak  i razvoj Krbavske biskupije (1185.) autor isti
\'e8e iznimno zna\'e8enje tog prostora u javnom i kulturnom \'9eivotu srednjovjekovne Hrvatske. Nakon krbavskog poraza slika se mijenja, kao \'9ato se mijenja i struktura stanovni\'9atva. U ratu za oslobo\'f0
enje od turske vlasti (1683.-1689.) Krbava je potpuno oplja\'e8kana, spaljena i uni\'9atena te je ostala  bez stanovni\'9atva i bez gospodarstva. Autor analizira probleme oko ustroja, vlasni\'9atva i prava na zemlju nakon toga, a pozornost obra\'e6
a i ponovnim migracijama i naseljavanjima vla\'9akog stanovni\'9atva.
\par }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Crkveno ustrojstvo Like i Krbave u srednjem vijeku\rdblquote }{\f26\lang1050  analizira prof. dr. Mile Bogovi\'e6. Prikazana je crkvena struktura toga prostora u srednjem vijeku i zabilje\'9e
ene su pojedine crkvene ustanove i gra\'f0evine na podru\'e8ju biskupija koje su se nalazile na tom podru\'e8ju. Istaknuto je da su na oblikovanje crkvenog ustrojstva  osobito utjecale okolne biskupije. Od posebnog je  zna\'e8
enja bilo osnivanje biskupskog sredi\'9ata u Krbavi godine 1185., koje 1460. prelazi u Modru\'9a. Nakon toga je slabio  crkveni i dru\'9atveni \'9eivot krbavskoga prostora.
\par Dr. Ante Gulin u tekstu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Krbavsko-modru\'9aki kaptol prije i poslije Krbavske bitke\rdblquote }{\f26\lang1050  osvjetljava povijest te crkvene institucije. Navodi  da, unato\'e8 nedostatku izvora, za\'e8etke Krbavskog kaptola
 treba tra\'9eiti tijekom prve polovice 13. stolje\'e6a ili ne\'9ato kasnije. Preseljenjem u Modru\'9a godine 1460. kaptol se potpuno oblikovao i postao \ldblquote locus credibilis\ldblquote . 
\par U tre\'e6oj tematskoj cjelini, naslovljenoj }{\b\f26\lang1050 \ldblquote Ba\'9atina, kultura, izvori\rdblquote }{\f26\lang1050 , dr. Milan Kruhek prikazuje }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Topografiju krbavske spomeni\'e8ke ba\'9atine\rdblquote }{
\f26\lang1050 . Analizirana su naselja, od kojih neka potje\'e8u jo\'9a iz ilirskog vremena. Autor isti\'e8e veliki broj srednjovjekovnih spomenika svjetovnog i crkvenog graditeljstva, \'e8ak 14 feudalnih gradova i  utvrda, 27 sakralnih lo
kacija i ostataka crkava te  izvjestan  broj  turskih kula.
\par }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Pregled sakralne arhitekture Modru\'9aa i okolice u srednjem vijeku\rdblquote }{\f26\lang1050  donosi Zorislav Horvat. Autor navodi da zna\'e8ajnija naselja na tom prostoru nastaju od 13. do 15. stolje\'e6a. Nagla\'9a
ava da  su najve\'e6e zasluge za izgradnju sakralnih objekata i dovo\'f0enje redovnika pripadale kr\'e8kim knezovima Frankapanima, vlasnicima Modru\'9aa i okolice. 
\par U radu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Katedrala sv. Jakova u Krbavi kraj Udbine\rdblquote }{\f26\lang1050  isti autor navodi da se o najstarijoj krbavskoj katedrali sv. Jakova
 zna samo da je postojala. Druga katedrala je, pak, najvjerojatnije nastala nakon tatarske najezde sredinom 13. st. Bila je, kako isti\'e8e autor, zna\'e8ajna gra\'f0evina svoga vremena, a prestala je djelovati (no  mo\'9e
da ne i postojati) nakon sredine 15. stolje\'e6a. 
\par }{\i\f26\lang1050 \ldblquote O krbavskom boju  (1493.) u svremenim zapisima i hrvatskim kronikama\rdblquote }{\f26\lang1050   pi\'9ae prof. dr. Alojz Jembrih. Autor u cijelosti donosi poznati zapis glagolja\'9aa popa Martinca te ga uspore\'f0uje s kronolo
\'9akim zapisom u }{\i\f26\lang1050 Kronici}{\f26\lang1050  Pavla Rittera Vitezovi\'e6a (1696.). Prila\'9ee i neke druge  suvremene zapise  o krbavskoj bitci,  zaklju\'e8uju\'e6i da se u kasnijih kroni\'e8ara mo\'9ee na\'e6i vi\'9ae trijeznog nizanja \'e8
injenica nego u  suvremenim zapisima, u kojima dominira emocionalni naboj iskaza.
\par Prof. dr. Olja Peri\'e6 u tekstu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Krbavska bitka u pismu Jurja Divni\'e6a\rdblquote }{\f26\lang1050  analizira pismo koje je taj poznati ninski biskup iz ugledne \'9a
ibenske obitelji uputio papi Aleksandru VI. dana 27. rujna 1493., 18 dana nakon krbavske bitke. Isti\'e8e pismo kao primjer humanisti\'e8ke latinske poslanice koja sugestivno prikazuje Divni\'e6ev osobni do\'9eivljaj ratne tragedije. 
\par Prof. dr. Nenad Moa\'e8anin prikazuje }{\i\f26\lang1050 \ldblquote \'8eivot Jakub-pa\'9ae, pobjednika na Krbavi 1493.\rdblquote }{\f26\lang1050 . U  tekstu donosi i neke nove podatke iz \'9eivota tog eunuha, dervi\'9aa i vojskovo\'f0e, iznose\'e6
i  zanimljivosti  o Jakubovu  \ldblquote prakti\'e8nom  misticizmu\rdblquote ,  koji je navodno, uz bolje ili gore vojne prosudbe, pridonosio ishodu  bitke na Krbavi. 
\par U \'e8lanku }{\i\f26\lang1050 \ldblquote \'c8akavci s Krbave\ldblquote }{\f26\lang1050  dr. Milan Mogu\'9a na osnovi jezi\'e8ne analize  potvr\'f0uje postojanje nekada\'9anje isto\'e8ne granice \'e8akavskog narje\'e8ja na podru\'e8
ju Like i Krbave. S tog su se podru\'e8ja \'e8akavci selili, nakon osmanskog osvajanja u 15. st., jednim krakom prema Gradi\'9a\'e6u u Austriji i Ma\'f0arskoj, a drugim krakom prema Istri.
\par U radu }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Krbavska bitka u hrvatskoj usmenoj knji\'9eevnosti\rdblquote }{\f26\lang1050  prof. An\'f0elko Mijatovi\'e6 donosi pregled zapisane usmene knji\'9eevnosti o Krbavskoj bitci i banu Deren\'e8
inu. Navodi da su pjesme o tom doga\'f0aju zabilje\'9eene od Dubrovnika, Hvara i Visa do Novog Vinodolskog, sjeverne Hrvatske i Pounja. 
\par }\pard \qj\sl480\slmult1\widctlpar {\f26\lang1050 Prof. dr. Dragutin Pavli\'e8evi\'e6 u tekstu \ldblquote }{\i\f26\lang1050 Uz hrvatsku narodnu pjesmu  }{\i\f26\lang1050 {\field{\*\fldinst SYMBOL 187 \\f "Times New Roman CE" \\s 12}{\fldrslt\f26\fs24}}}{
\i\f26\lang1050 Smrt bana Deren\'e8i\'e6a}{\i\f26\lang1050 {\field{\*\fldinst SYMBOL 171 \\f "Times New Roman CE" \\s 12}{\fldrslt\f26\fs24}}}{\i\f26\lang1050 \rdblquote }{\f26\lang1050 
\par prila\'9ee cjelovitu narodnu pjesmu o tom doga\'f0aju, koju je Ferdo \'8ai\'9ai\'e6 prvi objavio u \'e8asopisu }{\i\f26\lang1050 Vienac}{\f26\lang1050  1893.godine. 
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar {\f26\lang1050  Posljednja tematska cjelina zbornika  naslovljena }{\b\f26\lang1050  \ldblquote Pu\'e8anstvo - migracije\rdblquote . 
\par }{\f26\lang1050 Mr. Lovorka \'c8orali\'e6 analizira }{\i\f26\lang1050 \ldblquote Iseljavanja sa senjsko-modru\'9akog podru\'e8ja na zapadnojadransku obalu (XV.-XVII. st.)\rdblquote }{\f26\lang1050 . Na osnovi izvorne arhivske gra\'f0e iz mleta\'e8
kih arhiva, posebice oporuka, autorica prikazuje proces iseljavanja sa senjsko-modru\'9akog prostora, donose\'e6i i brojne podatke o nazo\'e8nosti i djelovanju doseljenika u Mlecima i Markama. Opisana je dru\'9a
tvena struktura doseljenika, njihova zanimanja, naj\'e8e\'9a\'e6a  mjesta stanovanja i  svakodnevni \'9eivot. Autorica na kraju donosi i prilog, izra\'f0en prema oporukama, u kojem se isti\'e8e da je najve\'e6i broj doseljenika zabilje\'9e
en oko god. 1476. 
\par }{\i\f26\lang1050 \ldblquote O pu\'e8anstvu Krbave, Like i Gacke s posebnim osvrtom na Bunjevce\rdblquote }{\f26\lang1050  pi\'9ae prof. dr. Dragutin Pavli\'e8evi\'e6. Autor govori o nastanku imena Bunjevac te isti\'e8
e njegovu politizaciju sa srpske strane. U svojoj analizi  tako\'f0er nagla\'9aava nedvojbenost Bunjevaca kao katolika i Hrvata. Donosi  i op\'9airan pregled li\'e8kih bunjeva\'e8kih rodova i popis prezimena. Navedeni su i neki znameniti li\'e8
ki  Bunjevci - \'e8asnici (osobito iz roda Filipovi\'e6a i Rukavina), politi\'e8ari i znanstvenici.
\par Zbornik zaklju\'e8uju dva rada o stradanjima krbavskog kraja u vrijeme Drugog svjetskog rata. Prof. Jure  Karaka\'9a u svom \'e8lanku opisuje}{\i\f26\lang1050  \ldblquote Selo Podlapac i njegovo stradanje tijekom II. Svjetskog rata (1941.-1945.)
\rdblquote }{\f26\lang1050 . Uz kra\'e6i pregled polo\'9eaja, povijesti i naseljavanja autor  ponajvi\'9ae prikazuje  ratna stradanja i okupaciju sela.  Sli\'e8nom tematikom bavi se i dipl. in\'9e. Milan Maru\'9ai\'e6 u svom radu }{\i\f26\lang1050 
\ldblquote Hrvatski zrakoplovi evakuirali udbinsku djecu ujesen 1942.\rdblquote }{\f26\lang1050 ,  opisuju\'e6i akciju evakacije udbinske djece u Zagreb 1942. 
\par 
\par Na kraju, mo\'9ee se zaklju\'e8iti da je zbornik \ldblquote Krbavska bitka i njezine posljedice\ldblquote  vrijedan prinos hrvatskoj historiografiji. Na jednom su mjestu okupljeni brojni podaci o Krbavskoj bitci, koja je, usprkos tome \'9a
to se radilo o  prijelomnom doga\'f0aju hrvatske povijesti, bila  prili\'e8no slabo istra\'9eena. Pored toga, u zborniku nalazimo  priloge o povijesti i kulturnoj ba\'9atini Krbave i Like,  o stanovni\'9a
tvu i o migracijama koje se zasigurno mogu ubrojiti u glavna obilje\'9eja toga prostora. Zbornik ujedno mo\'9ee biti i poticaj za daljna, sustavnija ista\'9eivanja krbavskog  kraja i njegove povijesti. }{\i\f26\lang1050 
\par }{\f26\lang1050 
\par }\pard \qr\sl360\slmult1\widctlpar {\f26\lang1050  Zrinka   Pe\'9aorda  
\par }\pard \qj\sl360\slmult1\widctlpar {\i 
\par }}