ࡱ> 5@Fbjbj22 4XXuVVVVVVVjD,j8JJJJJJJJ7777777$J9R;J7VJJ7VVJJN8S6S6S6VJVJ7S67S6 S6s6VVs6J> О\S0s6o7d808s6<O5<s6jjVVVV<Vs6JS6JJJ77jjd I6 jjSituacin actual de las tcnicas de reproduccin asistida en pequeos rumiantes Aktualni status postupaka asistirane reprodukcije malih pre~iva a Antonio Gonzalez-Bulnes, Claudia A. Letelier, Ignacio Contreras-Sols, Juraj Grizelj Departamento de Reproduccin Animal, INIA. Avda. Puerta de Hierro s/n, 28040-Madrid, Spain. Sa~etak Koriatenje postupaka asistirane reprodukcije klju no je za poboljaanje produktivnosti malih pre~iva a, bilo koriatenjem umjetnog osjemenjivanja (U.O.) ili embriotransfera (ET), bilo kombiniranjem obaju tehnika; uz uvijek neophodnu prethodnu sinkronizaciju estrusa. Ovaj rad predstavlja skraeni pregled spoznaja iz podru ja asistirane reprodukcije malih pre~iva a. Abstract The use of assisted reproduction techniques is crucial for the improvement of productive yields in small ruminants, either applying artificial insemination or embryo transfer or combining both techniques; a previous oestrus synchronization is always necessary. Current work is a brief review of the state of the art in assisted reproduction in small ruminants. Introduccin Ovino y caprino son especies tradicionalmente importantes en el rea Mediterrnea. Los pequeos rumiantes, desde un punto de vista social, favorecen la produccin de productos de primera necesidad, a un coste menor que otras especies, y permiten el mantenimiento de las actividades agrarias en zonas desfavorecidas; desde un punto de vista medioambiental permiten la utilizacin de los recursos naturales mediante la explotacin de los recursos pastables, facilitan la conservacin del medio gracias al aprovechamiento de zonas de matorral, limpiando las zonas de explotacin y evitando la propagacin de incendios. En el esquema de produccin actual, los pequeos rumiantes tienen un tercer papel, la elaboracin de productos de calidad, de origen natural y con posibilidades de competir en el mercado frente a productos similares. Este sistema debe partir de razas susceptibles de aportar buenos rendimientos en las condiciones ambientales y de manejo de cada pas, de cada regin y de cada explotacin. A partir de ello, la aplicacin de programas de manejo reproductivo y de seleccin y mejora gentica es bsica para conseguir un aumento de las producciones. Las tcnicas de manejo reproductivo y de reproduccin asistida pueden ser dirigidas al macho, inseminacin artificial, o a la hembra, produccin y transferencia de embriones. Ambas tcnicas permiten la optimizacin de la eficiencia reproductiva y, en el caso de los programas de seleccin y mejora gentica, el testaje de los reproductores mediante pruebas de progenie, posibilitando con ello la disponibilidad de genealogas paternas y/o maternas, la difusin amplia y rpida de los caracteres mejorantes y la conexin entre los rebaos adscritos al sistema de seleccin. Ambas pueden ser combinadas, y ambas exigen previamente la induccin y sincronizacin del celo y la ovulacin en las hembras. Sus procedimientos, rendimientos y la influencia de factores intrnsecos, principalmente genticos, y extrnsecos, derivados de factores medioambientales y de manejo, son revisados en el presente manuscrito. Induccin y sincronizacin de celos y ovulaciones El control del momento de aparicin del celo y la ovulacin es esencial para un adecuado manejo de la reproduccin tanto en ovejas como cabras. Esta accin permite inducir el periodo de partos en la poca ms adecuada para el ganadero, aumentando la eficiencia reproductiva del rebao. Y lo que es ms, la sincronizacin de celos es indispensable para ser aplicado previamente a la inseminacin artificial y/o la transferencia de embriones. La sincronizacin de celos es comnmente realizada mediante la administracin de progesterona, o sus derivados, y eCG (gonadotropina corinica equina). Los tratamientos progestativos disminuyen la pulsatilidad de LH a valores similares a una fase luteal, evitando la ovulacin de los folculos de tamao preovulatorio; la retirada del progestgeno, junto a la administracin de eCG, induce la aparicin de una fase folicular, del celo y la ovulacin. La progesterona o los progestgenos pueden ser aplicados por va oral, intramuscular, subcutnea e intravaginal. Sin embargo, su uso en la prctica est restringido a la aplicacin vaginal, en esponjas de poliuretano impregnadas con un progestgeno (Robinson, 1967); los ms comnmente utilizado son el FGA (acetato de fluorogestona) y el MAP (acetato de medroxiprogesterona), con una eficacia similar (Steffan et al., 1982). La progesterona puede ser aplicada tambin en dispositivos intravaginales (CIDR, Rhodes et al., 1988). En ovejas, los dispositivos intravaginales son mantenidos entre 12 y 14 das (Robinson, 1965), para sobrepasar la vida activa de un posible cuerpo lteo. En cabras, las esponjas pueden ser mantenidas por 16 das (tratamiento largo, Armstrong et al., 1982); pero una duracin tan larga puede causar vaginitis y otros problemas y, as, el protocolo ms utilizado es la combinacin de un progestgeno por 11 das y una dosis de prostaglandina F2 para lisar un posible cuerpo lteo (Corteel et al., 1988). La eCG se inyecta en el momento de la retirada de la esponja, con el objetivo tanto de favorecer un mayor nmero de folculos preovulatorios como de inducir la ovulacin. La dosis de eCG es tambin crucial; la dosis media en ovejas es 500 UI, pero vara desde 250 a 600 UI, dependiendo de la raza, edad, estacin del ao y estado fisiolgico (Cognie et al., 1970; Evans y Robinson, 1980). Sin embargo, la sincronizacin de celos con progestgenos tiene varios inconvenientes. En primer lugar, las tasas de concepcin son menores que en celo natural. Esta disminucin en la fertilidad se ha relacionado, en la oveja, con anomalas en el transporte espermtico y su supervivencia en el tracto reproductivo femenino (Hawk y Conley, 1971), alteraciones en los patrones de secrecin de LH (Scaramuzzi et al., 1988) y calidad de las ovulaciones (Killian et al., 1985). Las posibles causas parecen estar relacionadas con deficiencias en la secrecin de esteroides durante el desarrollo folicular preovulatorio (Gonzalez-Bulnes et al., 2005a). En cabras, el uso de eCG tambin contribuye a los fallos en fertilidad debido a que induce la produccin de anticuerpos, lo que disminuye la fertilidad de sucesivos tratamientos. Finalmente, el aumento de la regulacin internacional en material de residuos qumicos, que ha causado la prohibicin de su uso en Estados Unidos o una fuerte restriccin en los lmites mximos de residuos permitidos en la Unin Europea. La sincronizacin de celos en pequeos rumiantes puede ser obtenida, en razas no estacionales o durante la poca reproductiva en animales estacionales, mediante la induccin de luteolisis controlada por la administracin de dos dosis de prostaglandina F2a, o sus anlogos, separados 911 das (Nuti et al., 1992). Este tratamiento es efectivo para sincronizar celos en estacin sexual, con ms del 90% de las hembras mostrando sintomatologa de celo (Greyling, 1996), pero la fertilidad es menor que con progestgenos (67% vs 80%) (Kusina et al., 2000). Las posibles causas de esta disminucin no son bien conocidas. Estudios en ovejas (Boland et al., 1978), indican posibles alteraciones en la dinmica de crecimiento de los folculos preovulatorios y/o el momento de ovulacin (Barret et al., 2002). Estudios en cabras indican que el momento de la fase luteal afecta la respuesta de las cabras a la induccin de celos con prostaglandinas. Los tratamientos con prostaglandinas se inyectan con un intervalos de 9-11 das; as, la mayora de los animales estarn en mitad de la fase luteal en el momento de la segunda inyeccin. Esto asegura que todos los animales ovularn de forma sincronizada. Sin embargo, este sera el peor momento para el tratamiento, considerando la dinmica folicular; el mejor momento sera temprano en la fase luteal. As, hay un mayor nmero de hembras con sntomas de celo, una aparicin ms temprana de esta sintomatologa y un mayor nmero de animales respondiendo con ovulaciones en cabras tratadas en fase luteal temprana (Gonzalez-Bulnes et al., 2005b). En cabras, como en otros rumiantes, la mayora de los folculos en la primera onda de crecimiento estn en estado creciente (ver la revisin de Rubianes y Menchaca, 2003). El nmero de ondas foliculares y el da de emergencia de los folculos es muy variable entre animales e impredecible (Ginther y Kot, 1994; de Castro et al., 1999; Gonzalez-Bulnes et al., 1999; Menchaca y Rubianes, 2002). As, algunos de los folculos ms grandes estn en crecimiento en los das 11 y 16, pero otros estn estticos o en regresin (Gonzalez-Bulnes et al., 2005b). Esta alta variabilidad individual causa una prdida total de sincronizacin de la segunda y sucesivas ondas foliculares; lo que interfiere con la fertilidad. Inseminacin Artificial Actualmente, el uso de la inseminacin artificial (IA) es ineludible en programas de seleccin gentica, ya sea para leche, lana o carne. El uso de la IA se desarroll fuertemente en Australia en la dcada de 1970, en ovejas de lana, de forma similar a como se realizaba en novillas lecheras, inseminando entre 15 y 17 horas despus de la deteccin de celos (Lightfoot y Salamon, 1970). La aplicacin de tratamientos progestativos, diseados en el mismo pas a finales de 1960 y principios de los 70 fue muy importante para el desarrollo de la IA, debido a la posibilidad de inseminar en tiempo prefijado sin deteccin de celos, 55-56 horas despus de la retirada del progestgeno, con una fertilidad del 50% (Colas y Brice, 1970). En cabras, la inseminacin debe ser aplicada antes, 46-47 horas despus de la retirada de la esponja. El uso combinado de IA y progestgenos permite el uso de semen refrigerado a 15C, con dosis no menores de 400 x 106, con una fertilidad de aproximadamente el 50% (Fieni et al., 1992). En cabras, la estructura anatmica del crvix permite una deposicin del semen ms profunda, incluso en el tero, en un 30-50% de las hembras, as, la fertilidad puede alcanzar el 70% (Amoah y Gelaye, 1997). Las tasas de fertilidad obtenidas estarn determinadas por la viabilidad de los espermatozoides (Hawk y Conley, 1971) y el intervalo entre la ovulacin y la deposicin del semen (Signoret y Cognie, 1975). El uso de semen congelado est dificultado en ovejas por la imposibilidad de traspasar el crvix; en cabras, es posible alcanzar un 40% de fertilidad. El desarrollo de la IA mediante laparoscopa (IAL) por Killeen y Caffrey (1982), permiti depositar el semen en el interior del tero y, as, un significativo incremento en las tasas de fertilidad con semen congelado. El uso de IAL con semen refrigerado es tambin beneficioso, ya que aumenta la fertilidad usando dosis con menor nmero de espermatozoides. Desde un punto de vista tcnico, en el uso de IAL, es importante asegurar la deposicin del semen en el interior del tero y no en la pared uterina, evitar el uso de anestesia que puede interferir con la ovulacin (Radford, 1966), y distribuir la mitad de cada dosis en cada cuerno uterino, evitando la exteriorizacin de los ovarios (McKelvey et al., 1985). Superovulacin y transferencia de embriones Si la IA es la tcnica de eleccin para maximizar el progreso gentico a partir del macho, la tecnologa de embriones es la tcnica para realizarlo usando la hembra. En esencia, la superovulacin consiste en la administracin de altas dosis de productos comerciales de FSH para estimular el crecimiento de un alto nmero de folculos preovulatorios y, as, un alto nmero de oocitos para la produccin in vitro de embriones o un alto nmero de ovulaciones para la produccin in vivo. Actualmente, los protocolos para produccin de embriones in vivo aplicados en nuestro grupo en ganado caprino consisten en la sincronizacin de celos con la aplicacin de 45mg de FGA durante 16 das, combinada con una dosis nica de 0.4ml de cloprostenol en la primera inyeccin de FSH; el tratamiento superovulatorio consiste en 8 dosis de 1.25ml de FSH ovina (OvagenTM, ICP, NZ), a intervalos de 12h. El uso de este protocolo permite una media de 14.3 cuerpos lteos, 11.3 embriones recuperados y 6.8 embriones viables por cabra superovulada. En ovejas, el protocolo es similar, excepto que las dosis son decrecientes (1.5mLx3; 1.25mLx2; 1mlx3); el nmero medio de cuerpos lteos es 15.9, con una media de 13.5 embriones recuperados y 7.0 embriones viables por hembra (Gonzalez-Bulnes et al., 2004). Sin embargo, los rendimientos estn limitados por una alta variabilidad en la respuesta ovrica a los tratamientos superovulatorios necesarios para incrementar el nmero de embriones, por alteraciones en los procesos de fertilizacin y en la viabilidad de los embriones durante los estadios tempranos de desarrollo. Uvod Ovce i koze su tradicionalno va~ne vrste u podru ju Sredozemnog bazena. Mali pre~iva i, sa socijalnog glediata, omoguuju proizvodnju primarnih proizvoda uz manji troaak nego ostale vrste te omoguuju poljoprivrednu aktivnost u podru jima s nepovoljnim uvjetima. S glediata okoliaa, mali pre~iva i omoguuju iskoriatavanje prirodnih dobara putem koriatenja paanjaka, oni olakaavaju o uvanje okoliaa zahvaljujui iskoriatavanju aipra~ja, kr ei takova podru ja te na taj na in ujedno smanjuju i mogunost pojave po~ara. U smislu suvremene proizvodnje, mali pre~iva i imaju novu ulogu, a to je produkcija kvalitetnih proizvoda, prirodnog podrijetla, spremnih za tr~ianu utrku sa sli nim proizvodima. Takav sustav kree od odgovarajueg pasminskog odabira koji mo~e ostvariti dobre prinose u datim prirodnim okolnostima i na inima uzgoja u svakoj pojedinoj zemlji ili podru ju te napose tipu iskoriatavanja. Krenuvai od toga, primjena reproduktivnih i selekcijskih programa te genetskog unaprijeenja predstavlja temelj ostvarenja vee proizvodnje. Tehnologija upravljanja reprodukcijom i postupci asistirane reprodukcije, mogu biti orijentirani prema mu~jaku (umjetno osjemenjivanje) ili prema ~enki (proizvodnja i transfer zametaka). Obje tehnike omoguuju optimizaciju reproduktivne u inkovitosti te, u slu aju selekcijskih programa i genetskog unaprijeenja, testiranje takovih rasplodnih potencijala putem progenih testova, omoguujui tako poznavanje podrijetla matera i o eva, airoku i brzu difuziju po~eljnih osobina i vezu izmeu stada uklju enih u sustav selekcije. Obje tehnike mogu biti kombinirane, a svaka zahtijeva predhodnu indukciju estrusa te sinkronizaciju estrusa i ovulacije u ~enki. Njihovi postupci, rezultati i utjecaj unutarnjih imbenika (primarno genetskih) te vanjskih (proizaali iz okoliaa i uzgoja), tema su ovog rada. Indukcija i sinkronizacija estrusa i ovulacije Kontrola trenutka pojave estrusa i ovulacije temelj je adekvatnog upravljanja reprodukcijom u ovaca i koza. Ovaj postupak omoguuje poticanje razdoblja janjenja i jarenja u razdoblju kada je to sto aru najpo~eljnije, poveavajui tako reproduktivnu u inkovitost stada. I ne samo to, sinkronizacija estrusa neophodna je za provoenje umjetnog osjemenjivanja i embriotransfera. Sinkronizacija estrusa uobi ajeno se provodi aplikacijom progesterona ili njegovih derivata i eCG-a (konjski korionski gonadotropin). Progestagenski postupak smanjuje pulsatorno izlu ivanje LH na vrijednosti sli ne onima u lutealnoj fazi ciklusa, sprije avajui tako ovulaciju preovulatornih folikula. Vaenje progestagena, uz istodobnu aplikaciju eCG-a inducira pojavu folikularne faze ciklusa, estrus i ovulaciju. Progesteron ili progestageni mogu se aplicirati peroralno, intramuskularno, subkutano te intravaginalno. Ipak, njegovo koriatenje je u praksi ograni eno na vaginalnu aplikaciju, u vidu poliuretanskih spu~vica impregniranih nekim progestagenom (Robinson, 1967). Naj eae se koriste FGA (fluorogeston acetat) i MAP (medroksiprogesteron acetat) sa sli nom u inkovitoau (Steffan i sur., 1982). Progesteron mo~e biti koriaten i u vidu intravaginalnih spirala (CIDR, Rhodes i sur., 1988). U ovaca se takovi intravaginalni umetci postavljaju na razdoblje od 12 do 14 dana (Robinson, 1965) kako bi vremenski nadmaaili razdoblje aktivnosti ~utog tijela koje se mo~da u tom trenutku nalazi na jajniku. U koza se pak spu~vice mogu dr~ati i 16 dana (dugi tretman; Armstrong i sur., 1982); ali u tom slu aju mogua je pojava vaginitisa i drugih problema pa se zato koristi protokol koji kombinira aplikaciju progestagena kroz 11 dana i jednokratnu aplikaciju prostaglandina F2 koji e dovesti do lize eventualno prisutnog ~utog tijela (Corteel i sur., 1988). Injekcija konjskog korionskog gonadotropina (eCG) se aplicira paralelno sa vaenjem spu~vice, s ciljem kako nastanka veeg broja preovulatornih folikula, tako i indukcije ovulacije. Doziranje eCG-a je od odlu ujue va~nosti; prosje na doza u ovaca je 500 i.j., ali varira od 250 do 600 i.j., ovisno o pasmini, dobi ~ivotinje, razdoblju godine i fizioloakom statusu (Cognie i sur., 1970; Evans y Robinson, 1980). Ipak, sinkronizacija estrusa progestagenskim preparatima ima i svoje nedostatke. Na prvom mjestu svakako je ni~a stopa koncepcije, nego ato je slu aj u spontanom, prirodno nastalom estrusu. Navedeno smanjenje plodnosti povezuje se u ovaca, sa anomalijama u transportu spermija i njihovom pre~ivljavanju u reproduktivnom traktu (Hawk i Conley, 1971), promijenjenim modelom sekrecije LH (Scaramuzzi i sur., 1988) i kvalitetom ovulacije (Killian et al., 1985). Mogui uzroci ini se da su povezani sa manjkavostima u sekreciji steroida tijekom razvoja preovulatornih folikula (Gonzalez-Bulnes i sur., 2005a). U koza pak, koriatenje eCG-a takoer doprinosi smanjenoj plodnosti zbog indukcije nastanka antitijela koji umanjuju u inkovitost sljedeih tretmana. Kona no, pooatrena je meunarodna legislativa vezano uz kemijske rezidue, ato je dovelo do njegove zabrane koriatenja u SAD-u te do jake restrikcije maksimalno dozvoljenih granica rezidua u Europskoj Uniji. Sinkronizacija estrusa se u malih pre~iva a mo~e ostvariti kod nesezonalnih pasmina ili tijekom trajanja sezone spolne aktivnosti u sezonalnih ~ivotinja, inukcijom luteolize aplikacijom dvaju doza prostaglandina F2 ili njihovog analoga, u razmaku od 9-11 dana (Nuti i sur., 1992). Ovaj je postupak u inkovit u sinkroniziranju estrusa tijekom trajanja sezone spolne aktivnosti, sa viae od 90% ~enki koje pokazuju znakove estrusa (Greyling, 1996), ali je plodnost ni~a u odnosu na postupke koji uklju uju progestagene (67% nasuprot 80%) (Kusina i sur., 2000). Mogui uzroci ovoga smanjenja nisu posvema poznati. Istra~ivanja u ovaca (Boland i sur., 1978) ukazuju na mogue promjene u dinamici rasta preovulatornih folikula i trenutak pojave ovulacije (Barret i sur., 2002). Studije na kozama su pokazale da odgovor koza na indukciju estrusa prostaglandinima ovisi o razdoblju lutealne faze u kojoj je tretman obavljen. Tretman prostaglandinima odvija se dvostrukom aplikacijom istih, u razmaku od 9-11 dana; na taj na in veina ~ivotinja e biti u sredini lutealne faze u trenutku aplikacije druge injekcije. To e osigurati da sve ~ivotinje ovuliraju u isto vrijeme. Ipak, to je najgori trenutak za tretman s glediata folikularne dinamike. Najbolji bi trenutak bio tijekom rane lutealne faze ato bi dovelo do veeg broja koza sa simptomima estrusa, ranije pojave estrusa i veeg broja ~ivotinja koje e ovulirati (Gonzalez-Bulnes i sur., 2005b). U koza, kao i u ostalih pre~iva a, veina folikula u prvom valu folikularnog rasta nalazi se u fazi rasta (Rubianes y Menchaca, 2003). Broj folikularnih valova i dan pojave folikula veoma varira izmeu ~ivotinja i nepredvidiv je (Ginther i Kot, 1994; de Castro i sur., 1999; Gonzalez-Bulnes i sur., 1999; Menchaca i Rubianes, 2002). Na taj na in, samo su neki od najveih folikula 11. i 16. dana ciklusa u rastu, dok su ostali stati ni ili u regresiji (Gonzalez-Bulnes i sur., 2005b). Ta visoka individualna varijabilnost svih folikularnih valova, osim prvog, uzrok je potpunog gubitka sinkronizacije drugog i svih sljedeih folikularnih valova spolnog ciklusa, ato utje e na smanjenje plodnosti. Umjetno osjemenjivanje Koriatenje umjetnog osjemenjivanja (U.O.) neizbje~no je u programima genetske selekcije, bilo u smislu produkcije mlijeka, vune ili mesa. Uporaba UO-a sna~no se razvila u Australiji 70-tih godina 20. stoljea u ovaca za proizvodnju vune na sli an na in kako se realizira u krava muzara, osjemenjujui ih izmeu 15 i 17 sati nakon detekcije estrusa (Lightfoot i Salamon, 1970). Primjena progestagenskih postupaka, osmialjenih u istoj zemlji koncem 60-tih i po etkom 70-tih godina proalog stoljea, odigrala je vrlo va~nu ulogu u razvoju U.O.-a, zahvaljujui mogunosti osjemenjivanja u unaprijed odreeno vrijeme, bez detekcije estrusa, 55-56 sati nakon vaenja spu~vica te sa plodnoau od 50% (Colas i Brice, 1970). U koza osjemenjivanje mora biti izvraeno ne"$ & l & v x .÷÷~obRF7F7hl%hSCJaJmH sH hl%CJaJmH sH hl%h5CJaJmH sH hl%5CJaJmH sH hjjKhaLeCJaJmH sH hjjKhaLe5CJaJmH sH haLe5CJaJmH sH hl%haLe6CJaJmH sH h(haLe6CJaJh}7haLe6CJaJhaLe6CJaJhaLe5CJaJh!haLe5CJaJh5CJaJh}7h5CJaJhS5CJaJ$ & v x ./<TU@! $dha$gdl%$ dha$gdl%$ dha$gdaLe $dha$gdaLe $dha$gdaLeF./<TU""0#1#d#e#$$&&''''F(G(((...227779999::M;O;M<O<W<Y<x>z>>߽߽߽߽߽߱ߥߥߥ߱ߚߚߍ}hjjKhaLe5CJaJmH sH haLe5CJaJmH sH hl%h1CJaJhl%h6CJaJhl%hCJH*aJhl%h,%CJaJhl%h)CJaJhl%hCJH*aJhl%hCJaJhl%h5CJaJh3T5CJaJ0!%...2g4e67779<x>z>>BEF MMlM^PShW$ dha$gdaLe $dha$gdaLe$ dha$gdl%>@@@@@@@@@AbAjAEFEEEFFFG MMlMSY Y([*[,[.[eePfTfggRhTh|w񹭹hjjKhaLeCJaJhjjKhaLeCJH*aJhjjKhaLeCJH*aJmHsHhaLeCJaJmHsHhjjKhaLeCJaJmHsHhjjKhaLe5CJaJmH sH haLe5CJaJmH sH haLeCJaJmH sH hjjKhaLeCJaJmH sH 3hW Y[_cfq|w~wwF}jX`RTؚ(|rt$ dha$gdaLe$ dha$gdaLe|w~ww}>@VZ468:FHHZRTx"l|ڟޟ|ȢآF¤rtvӵӵӵӵӵӵӥӥӥӚ}h3TCJaJmH sH haLe5CJaJhaLeCJaJhjjKhaLeCJaJhjjKhaLe6CJaJmHsHhaLeCJaJmHsHhjjKhaLeCJH*aJmHsHUhjjKhaLeCJaJmHsHhjjKhaLe5CJaJmHsHhaLe5CJaJmHsH+ato ranije, 46-47 sati nakon izvla enja spu~vice. Kombiniranje U.O.-a i progestagena omoguuje uporabu sjemena ohlaenog na 15C, u dozi ne manjoj od 400x106 te plodnosu od pribli~no 50% (Fieni i sur., 1992). U koza anatomska graa cerviksa omoguuje dublje polaganje sjemena, uklju ujui ak i uterus u 30-50% ~enki; na taj na in plodnost mo~e dosegnuti i 70% (Amoah i Gelaye, 1997). Stope ostvarene plodnosti odreene su vitalnoau spermija (Hawk i Conley, 1971) te razmakom izmeu ovulacije i polaganja sjemena (Signoret y Cognie, 1975). Uporaba smrznutog sjemana ote~ana je u ovaca zbog nemogunosti prolaza kroz cerviks. U koza pak mogue je dosegnuti 40% plodnosti. Razvoj laparoskopskog umjetnog osjemenjivanja (L.U.O.) kojeg su uveli Killeen i Caffrey (1982), je omoguio polaganje sjemena u maternicu i na taj na in zna ajan porast stope plodnosti pri koriatenju smrznutog sjemena. Koriatenje L.U.O.-a s ohlaenim sjemenom je takoer koristno jer poveava plodnost koriatenjem doza s manjim brojem spermija. S tehni kog glediata, prilikom L.U.O. va~no je ostvariti polaganje sjemena u unutraanjost maternice, a ne greakom u samu materni nu stijenku. Nadalje, treba izbjei koriatenje anestezije jer mo~e interferirati sa ovulacijom (Radford, 1966) te je potrebno raspodijeliti polovicu koriatene doze u svaki od materni nih rogova, izbjegavajui prilikom manipulacija eksteriorizaciju jajnika (McKelvey i sur., 1985). Superovulacija i trensfer zametaka Ako je U.O. tehnika izbora kojom maksimiziramo genetski napredak koji polazi od mu~jaka, onda je tehnologija sa zametcima tehnika koja se temelji na ~enkama. Sa~eto re eno, superovulacija se sastoji od aplikacije visokih doza komercijalnih produkata FSH kako bi se izazvala stimulacija rasta velikog broja preovulatornih folikula i na taj na in velik broj oocita za in vitro produkciju zametaka ili velik broj ovulacija za proizvodnju zametaka in vivo. Protokoli za proizvodnju zametaka in vivo u koza koji se trenuta no koriste u naaem istra~iva kom timu se sastoje od sinkronizacije estrusa aplikacijom spu~vica 45mg FGA tijekom 16 dana u kombinaciji sa jednom dozom 0,4mL cloprostenola paralelno sa prvom injekcijom FSH. Superovulacijski tretman sastoji se od 8 doza od 1,25mL ov jeg FSH (OvagenTM, ICP, Novi Zeland) u razmacima od 12 sati. Koriatenje ovog protokola ostvaruje u prosjeku 14,3 ~utih tijela; 11,3 zametaka nakon ispiranja maternice i 6,8 vitalnih zametaka po svakoj superovuliranoj kozi. U ovaca je protokol sli an, osim ato su doze hormona u padajuem nizu (1,5mLx3; 1,25x2; 1mLx3). Prosje an broj ~utih tijela je 15,9; prosjek dobivenih zametaka nakon ispiranja maternice 13,5 te 7 vitalnih zametaka po svakoj ~enki (Gonzalez-Bulnes i sur., 2004). Ipak, u inkovitost tehnike ograni ena je visokom varijabilnoau jajni kog odgovora na superovulatorne tretmane neophodne za poveanje broja zametaka te promjenama u procesu oplodnje i vitalnosti zametaka tijekom ranog razvojnog razdoblja. Referencias bibliogrficas 1. Amoah EA, Gelaye S.. Biotechnological advances in goat reproduction. J Anim Sci 1997; 75: 578-585. 2. Armstrong DT, Pfitzner AP, Porter KJ, Warnes GM, Janson PO, Seamark RF.. Ovarian responses of anoestrous goats to stimulation with pregnant mare serum gonadotrophin. Anim. Reprod. Sci. 1982; 5: 15-23. 3. Baril G, Vallet JC. Time of ovulation in dairy goats induced to superovulate with porcine follicle stimulating hormone and out of the breeding season. Theriogenology 1990; 34: 303-311. 4. Barret DW, Bartlewski PM, Cook SJ, Rawlings NC. Ultrasound and endocrine evaluation of the ovarian response to PGF2 given at different stages of the luteal phase in ewes. Theriogenology 2002; 58: 1409 1424. 5. Boland MP, Gordon IR, Kellcher DL. The effect of treatment by prostaglandin analogue (ICI-80996) or progestagen (SC-9880) on ovulation and fertilization in cyclic ewes. J Agric Sci Cambr 1978; 91: 727 730. 6. Cognie Y, Mariana JC, Thimonier J. Etude du moment d ovulation chez la brebis normale ou traitee par un progestagen associe ou non a une injection de PMSG. Ann Biol Anim Bioch Biophys 1970; 10: 15-24. 7. Colas G, Brice G. Fertility of fluorogestona acetate treated ewes inseminated with frozen sperm. Ann Zootech 1970; 19: 353 8. Corteel JM, Leboeuf B, Baril G. Artificial breeding of adults goats and kids induced with hormones to ovulate outside the breeding season. Small Rumin Res 1988; 1: 19-35. 9. de Castro T, Rubianes E, Menchaca A, Rivero A. Ovarian dynamics, serum estradiol and progesterone concentrations during the interovulatory interval in goats. Theriogenology 1999; 52: 399 411. 10. Evans G, Robinson TJ. The control of fertility in sheep: endocrine and ovarian responses to progestagen-PMSG treatment in the breeding season and in anoestrous. J Agric Sci Camb 1980; 94: 69-88. 11. Fieni F, Roques JM, Tainturier D, Bruyas JF. Utilisation du contrle endoscopique pour l insmination intra-utrine chez les petits ruminants. Rec. Md. Vt. 1992; 168: 295-302. 12. Ginther OJ, Kot K. Follicular dynamics during the ovulatory season in goats. Theriogenology 1994; 42: 987 1001. 13. Gonzalez de Bulnes A, Osoro K, Lopez Sebastian, A. Factores condicionantes de la respuesta del ganado caprino a la sincronizacin de celos mediante progestgenos y PMSG. Archivos de Zootecnia, 1999; 48: 231-234. 14. Gonzalez-Bulnes A, Baird DT, Campbell BK, Cocero MJ, Garcia-Garcia RM, Inskeep EK, Lopez-Sebastian A, McNeilly AS, Santiago-Moreno J, Souza CJ, Veiga-Lopez A. Multiple factors affecting the efficiency of multiple ovulation and embryo transfer in sheep and goats. Reprod Fertil Dev 2004; 16: 421-435 15. Gonzalez-Bulnes A, Veiga-Lopez A, Garcia P, Garcia-Garcia RM, Ariznavarreta C, Sanchez MA, Tresguerres JAF, Cocero MJ, Flores JM. Effects of progestagens and prostaglandin analogues on ovarian function and embryo viability in sheep. Theriogenology. 2005a; 63: 2523-2534. 16. Gonzalez-Bulnes A, Diaz-Delfa C, Garcia-Garcia RM, Urrutia B, Carrizosa JA, Lopez-Sebastian A. Origin and fate of preovulatory follicles after induced luteolysis at different stages of the luteal phase in goats. Anim Reprod Sci 2005b 6: 237-245. 17. Greyling JPC. The effect of dose of prostaglandin in the synchronization of oestrus in the Boer goat doe. In: Proceedings of the Sixth International Conference in Goats, Beijing, China, 1996, p. 826 (abstract). 18. Hawk HW, Conley HH. Sperm transport in ewes administred synthetic progestagen. J Anim Sci 1971; 24: 233. 19. Killeen ID, Cafrey GJ. Uterine insemination of ewes with the aid of a laparoscope. Aust Vet J 1982; 59: 95. 20. Killian DB, Kiesling DO, Warren JR. Lifespan of corpora lutea induced in estrous-synchronized cycling and anoestrous ewes. J Anim Sci 1985; 61: 210. 21. Kusina NT, Tarwirei H, Hamudikuwanda H, Agumba G, Mukwena J.. A comparison of the effects of progesterone sponges and ear implants, PGF2, and their combination on efficacy of estrus synchronization and fertility of Mashona goat does. Theriogenology 2000; 53: 1567 1580. 22. Lightfoot RJ, Salamon S. Fertility of ram spermatozoa frozen by the pellet method. J Reprod Fertil 1970; 22: 385-398. 23. McKelvey WAC, Robinson JJ, Aitken RP. The evaluation of a laparoscopic insemination technique in ewes. Theriogenology, 1985; 24: 519-535. 24. Menchaca A, Rubianes E. Relation between progesterone concentrations during the early luteal phase and follicular dynamic in goats. Theriogenology 2002; 57: 1411 1419. 25. Nuti LC, Minhas BS, Baker WC, Capehart JS, Marrack P. Superovulation and recovery of zygotes from Nubian and alpine dairy goats. Theriogenology 1987; 28: 481-488. 26. Radford HM.. Pharmacological blockade of ovulation in the ewe. J Endocrinol 1966; 34: 135-136. 27. Rhodes L, Nathanielsz PW. Comparison of a controlled internal drug release device containing progesterone with intravaginal medroxiprogesterone sponges for estrus synchronization in ewes. Theriogenology 1988; 4: 831. 28. Robinson TJ, Moore NW, Holst PJ, Smith JF.. The evaluation of several progestogens administered in intravaginal sponges for the synchronization of oestrus in the entire cyclic Merino ewe. In: T.J. Robinson (ed.). Control of the ovarian cycle in the sheep. White and Bull PTY Ltd., Sydney, 1967: 76-91. 29. Robinson TJ. Use of progestagen impregnated sponges inserted intravaginally or subcutaneously for the control of the oestrous cycle in the sheep. Nature, 1965; 206: 39-41. 30. Robinson TJ. The control of the ovarian cycle in the sheep. Sydney University Press, Sydney, Australia, 1967; pp: 237-244. 31. Rubianes E, Menchaca A. The pattern and manipulation of ovarian follicular growth in goats. Anim Reprod Sci 2003; 78: 271 287. 32. Scaramuzzi RJ, Downing JA, Campbell BK, Cognie Y. Control of fertility and fecundity of sheep by means of hormonal manipulation. Austr J Biol Sci 1988; 41: 37-45. 33. Signoret JP, Cognie Y. Determination of the moment of ovulation in ewe and sow. Influence of environment and hormonal treatment. Ann Biol Anim Bioch Biophys 1975; 15: 205-214. 34. Steffan J, Poissonet P, Thibier M. Control of oestrus in ewe lambs and yearling ewes with medroxiprogesterone acetate and fluorogestone acetate. Anim Reprod Sci 1982; 5: 191-198. tvx.Ьhf°JسF.޷<bZ $dha$gdl% $dh*$a$gdl%$ dha$gdl%$ dh*$a$gdl% $dha$gdl% $dha$gdl%$dha$gdl%vx~:P>D`bnr.4z±|m^O@^hl%hCJaJmHsHhl%hs5CJaJmHsHhl%hCJaJmH sH hl%hs5CJaJmH sH #hl%h@CJ\aJmH sH #hl%h@CJ]aJmH sH hl%h@CJaJmH sH hl%h@CJaJmH sH  hl%hs5@CJaJmH sH hl%hCJaJmH sH hl%hpCJaJmH sH hl%hCJaJmH sH Ь֬hnfl°ȰJRسFN.Ͼ~o`O@`o`5hl%hCJaJhl%hs5CJaJmH sH  hl%hs5@CJaJmH sH hl%hCJaJmH sH hl%hs5CJaJmH sH !hl%h@B*CJaJph!hl%hs5@B*CJaJphhl%hB*CJaJphhl%hs5B*CJaJph hl%h@CJaJmH sH  hl%h@CJaJmH sH  hl%hs5@CJaJmH sH hl%hCJaJmH sH .6޷<DHbj*Zb&.6̽ۮۮ۟ۮۮۮۮn\#hl%h@CJ]aJmH sH hl%h@CJaJmH sH hl%hs5@CJaJmH sH hl%hB*CJaJphhl%hs5B*CJaJphhl%hs5CJaJmH sH hl%hCJaJmH sH hl%hs5CJaJmH sH hl%hCJaJmH sH hl%hCJaJhl%hs5CJaJZ.TlDFgdp$ dh*$a$gdl% $dha$gdl% $dha$gdl% $dha$gdl%T\"8 &ltDFۺxgۺVۺRhD hl%hs5@CJaJmH sH hl%h@CJaJmH sH  hl%hs5@CJaJmH sH !hl%h@B*CJaJph!hl%hs5@B*CJaJphhl%hCJaJmH sH hl%hs5CJaJmH sH #hl%h@CJ\aJmH sH hl%h@CJaJmH sH &hl%h5@CJ\aJmH sH 21h:p. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH Z@Z  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ H@H  Heading 6 <@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List@B@@  Body TextB*mH phfsH >Q@>  Body Text 3xCJaJuPDEMW./<T U @"""&g(e*+++-0<2=2B2J45_6999/;<>?@BDSFKNNNQRRS~TUwWxWW:XbY[\]]]] ^^_e`6abb/ccdqeefghij?kkJl]mmenoopp+rrZsst9uuu00p00p@000@0@00000000000M900M900M900M90000p0p0p0p0p0p00 00p0p0p@0@0@0p@0@0@0@0@0@0080808080800(@0@0p@0p@0p@0p@0p@0p@0@0@0p@0p@0@0@0@0p@0p@0p@0pX0XX0p0p0p00000 00000p0080p0p0p0p0p0p000p00p000p000@0p0p0p0p.>|wv.F?BDFmnoq!hWtZF@CElpFA6|n6[66t 64T646 6 6|6ԛ6 6dU66V6 6y64t66L666ė6466Lj6i66Ly22]3]3j4j488E^^___a%cjjjCkCkKkpss"s4s4sLMTW[\_`kltu|}/;< * + S U 02dfFH""&&&&((++----..O/Q/<2=2A2B2F2I2M2N2P2Q2^2_2d2e2j2m2u2v22222222222222222222222222222222233 3 333#3&30333>3?3G3K3S3T3[3]3a3b3k3l3u3v3333333333333333333333333333344 4444444444$4%4-40494:4@4A4G4L4R4S4\4]4h4j4n4o4x4y4~44444444444444444444444444444455 5 55555 5!5+5,535458595=5>5G5H5M5N5U5X5]5^5g5h5s5v5~55555555555555555555555555555566666666)6*65666<6=6G6H6L6M6X6_6j6k6v6w66666666666666666666666666666777777&7'70717=7>7K7L7Y7Z7\7`7g7h7t7u7}77777777777777777777777777888 888888 8(8)82838:8=8A8B8H8I8N8O8Y8\8b8c8l8n8r8s8z8{8888888888888888888888888888889 9 9999 9)9+93949=9?9A9B9J9L9U9V9X9Y9`9c9i9l9p9q9s9t9x9y9}99999999999999999999999999:::::: :":&:':/:0:9:::C:D:M:N:V:Y:`:c:l:m:q:r:t:x:::::::::::::::::::::::::::;; ; ;;;,;/;=;>;E;F;P;T;[;\;g;h;t;u;x;y;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <<<<<<$<&<4<5<9<:<C<D<R<S<[<]<d<e<q<s<u<v<<<<<<<<<<<<<<<<<<<>>>>??@@@@@@BBBBDDDD*F+FRFSFFFFF*G+GKKMMMM~NNNNPPQQRRnRoR{R|RRRSSSS}T~ThVjVqVsVVVvWxWWWWW9X:XYY_YbYYYZZ[[[[E\F\q\s\\\,]-]/]0]O]P]]]]]]]]]]]]]]^#^3^9^>^D^^^^^^^^^^^^^_%_p_~_____A`O`e````aaaaaaaaaa$b1bjbqbbbbbbbcccc?cGcKcScWc]cyccccccSd^ddMeReUeWeZeue|eeeeeerh}hhhhhciviiiiiiiiiiiiijk kk#k'k+k,k/kOkUkkkkkkkkl1l5l6l9lNlTlYlalelrlvl|llllm&m-m9mGmomvmmmmmmmmmBnPninqnun}nnnnnooo$o3o;o@oGoKoYoooop)p4pppppppppqqBqNq_qkqCrNrlrzr^sfsjsrsssssssss ttbtgtjtntotrtttttuuuuuuu%u=uDuHuQuUu\uuuuuuuuuuuuOPCW/;<S U ?@""""&&f(g(d*e*++++--00;2B2222]3a3j4n4555566Z7\788?9A99!:":::-;u;x;;;<<<>>??@@BBDDRFSFKKNNNNQQRRRRSS}T~TUUvWxWWW9X:XaYbY[[\\]]]] ^Q^U^V^^^^^^p___@`e``aa5a6aabbbc.cccdddMeWe[e\ebeeeeffggrhhhhhciiii jhjZkkmmnAnooooooop%q'qqqqqrsvssbtt u8uuuu33333333333333333333333333333333333333333333333333333O/<""<2]]]^^A`e`a6afbbgghh%k?k9m]mnopprrsst uuuuu op. dvorana98sdob ,%l%)QR0u0y03.M;A}7P3TBUm`F`-9caLeihZs!zFx)&1 U9<rfrDp6&lwEi|`|1 Q\s5Vvl'!S]u@267FGKNQuPP P@PP@@P>PFPHPfPhPpPvPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qFFWd<Wd<!24duu3qHX)?A~Modulacin gentica y efectos medioambientales y de manejo en los rendimientos de las tcnicas de reproduccin asistida en peqantonio op. dvoranaOh+'0 ,<HTd x   Modulacin gentica y efectos medioambientales y de manejo en los rendimientos de las tcnicas de reproduccin asistida en peqoduantoniontontoNormal op. dvorana2. Microsoft Word 10.0@F#@g@gWd՜.+,0h hp|  G a<uA Modulacin gentica y efectos medioambientales y de manejo en los rendimientos de las tcnicas de reproduccin asistida en peq Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~Root Entry F =x1Tables<WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q