Naslov
Kajkavizmi u "Tkonskom zborniku"
(The kajkavian words in glagolitic miscellany of Tkon)

Autori
Šimić, Marinka

Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 33 (2007); 343-370

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatskoglagoljski zbornici; kajkavsko narječje; kajkavizmi; čakavsko narječje; leksik
(croato-glagolitic Miscellanies; kajkavian dialect; kajkavian; čakavian dialect; lexis)

Sažetak
Predmet ovog rada su kajkavizmi u "Tkonskom zborniku", glagoljskom rukopisu koji je početkom 16. stoljeća pisan na frankopanskim posjedima. Utvrđeno je da su u tom rukopisu prisutni kajkavizmi na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj. Najviše je kajkavizama na leksičkoj razini, a oni se mogu podijeliti u dvije skupine: 1. zajednički čakavsko-kajkavski sloj, npr. beteg, gdo, nigdar, hiniti, hud, kaštigati, lotar, itd. ; 2. kajkavski sloj, npr. fajtati, gorup, nekoteri, pokrivača, škoda, špotati, tanac, itd. Prva je kategorija leksema interpolirana u gotovo svim dijelovima Zbornika, a druga je najčešća u "Cvjetu od krjeposti" i "Muci". Tkonski zbornik čuva jedno ogromno leksičko blago, a pri usporedbi pojedinih leksema s onima u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima, zaključeno je da su neki od njih potvrđeni i ranije, npr. beteg, kaštigati, praviti, gorup, tanac, itd. To je potvrda o kontinuitetu hrvatskoglagoljske književnosti. Interpolacija kajkavizama nije ujednačena u svim dijelovima zbornika, kajkavske su intervencije najčešće u Cvjetu od krjeposti i u Muci Spasitelja našega. Na temelju provedenoga istraživanja može se zaključiti da je Tkonski zbornik rukopis sastavljen iz različitih dijelova koji nisu nastali u istom razdoblju, ni na istom mjestu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA