Pregled bibliografske jedinice broj: 330180
Flora Borovika i njene fenološke karakteristike
Flora Borovika i njene fenološke karakteristike, 2008., diplomski rad, Odjel za biologiju, Osijek
CROSBI ID: 330180 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Flora Borovika i njene fenološke karakteristike
(Flora of Borovik and its phenological characteristics)
Autori
Josipović, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Odjel za biologiju
Mjesto
Osijek
Datum
17.04
Godina
2008
Stranica
108
Mentor
Horvatić, Janja
Ključne riječi
Borovik; flora; fenološke karakteristike
(Borovik; flora; phenological characteristics)
Sažetak
Borovik se nalazi u jugozapadnom području Osječko baranjske županije, a smješten je na sjeveroistočnim obroncima Dilja. Istraživano područje vrlo je šumovito i zauzima površinu od 4834, 31 ha. Terenskim istraživanjima, provedenim u periodu od veljače do kraja kolovoza 2007. na području Borovika, utvrđen je sastav flore, njene fenološke karakteristike i tipovi staništa na kojima je rasprostranjena. Proučavanjem vaskularne flore zabilježeno je i herbarizirano 320 biljnih vrsta koje su razvrstane u 74 porodice i 212 rodova. Taksonomskom analizom utvrđeno je da porodica Asteraceae (10, 81%) ima najveći udio vrsta ukupne flore, za njom slijede porodice Fabaceae (7, 05%), Rosaceae (5, 64%), Lamiaceae (5, 17%), Poaceae (4, 70%), Caryophyllaceae (4, 23%) i Ranunculaceae (4, 23%), dok ostale porodice zauzimaju 57, 09% ukupne vaskularne flore Borovika. Najveći udio u ukupnom broju rodova ima porodica Fabaceae (8, 68%), dok je rod Carex sa 7 vrsta najzastupljeniji od ukupnog broja rodova. Iz rezultata, dobivenih analizom pripadnosti biljnih vrsta navedenim staništima, utvrđeno je da šumsko stanište zauzima najveći udio u ukupnom broju biljnih vrsta (35, 96%). Ovakav rezultat je bio očekivan budući da je Borovik vrlo šumovito područje koje je prekriveno sa 4633, 16 ha šume. Znatan je udio biljaka koje žive na livadama i pašnjacima (22, 94%) te kultiviranim površinama u polju (20, 46%). Biljke pronađene uz sam rub jezera čine 12, 40% ukupnog broja vrsta, dok su šikare i grmlje zastupljene sa svega 6, 20%. Najmanju zastupljenost u ukupnom broju pronađenih vrsta imaju biljke vodenog staništa sa svega 2, 04%. Za vrijeme istraživanja sustavno su praćene fenološke karakteristike, odnosno vrijeme cvatnje pronađenih biljnih vrsta. Na temelju provedenih istraživanja napravljen je fenološki kalendar. Šumske zeljaste biljke počinju cvjetati krajem zime i početkom predproljeća, a svoj vrhunac cvatnje dostižu tijekom travnja. Tijekom travnja šume počinju listati, a u lipnju zeleni šumski svod gotovo potpuno prekriva tlo što dovodi do smanjenja broja zeljastih biljaka u cvatu. Listopadno drveće i crnogorica u punom su cvatu tijekom svibnja i sve do polovice lipnja. Grmovi počinju cvjetati u prvoj polovici veljače (Cornus mas L.), dok se cvjetovi prvih korovno-ruderalnih biljaka javljaju krajem veljače i početkom ožujka (Tusillago farfara L., Bellis perennis L.). U travnju, kada temperatura zraka prijeđe 12°C i uvjeti u okolišu postanu povoljniji, svoju raskoš cvjetova počinju pokazivati i prve biljke livada i travnjaka (Alopecurus pratensis L.). Biljke vlažnih livada i naplavina s prvim cvjetovima javljaju se u ožujku (Patesites hybridus L.), a svoj vrhunac cvatnje dostižu tijekom lipnja i srpnja. Lipanj je mjesec vrlo povoljnih uvjeta tijekom kojeg maksimum cvatnje dostiže najveći broj biljaka (grmovi, korovno-ruderalne, travnjačke i livadne biljke). Analizom indikatorskih vrijednosti za osvjetljenost utvrđeno je da u flori Borovika prevladavaju vrste dobro osvjetljenih mjesta, djelomične sjene i polusjene. Indikatorske vrijednosti za temperaturu pokazuju nam da na Boroviku prevladavaju biljke koje su indikatori toplih uvjeta i većina ih je rasprostranjena od nizina pa sve do predplaninskih predjela. Obzirom na vlažnost prevladavaju biljke svježih staništa normalne vlažnosti, za njima slijede vrste suhih staništa i vlažnih staništa. Analizom životnih oblika biljaka Borovika utvrđeno je da su najzastupljenija skupina hemikriptofiti (46, 24%). Tijekom provedenih istraživanja, na području Borovika pronašla sam 5 biljnih vrsta koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske i svrstane su u osjetljive svojte, a to su: Alopecurus geniculatus, Orchis pallens, Orchis purpurea, Digitalis ferruginea i Platanthera bifolia.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
285-0000000-3175 - Nutrienti i razvoj plutajućih makrofita i alga u Istočnoj Hrvatskoj (Horvatić, Janja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju
Profili:
Janja Horvatić
(mentor)