ࡱ> GIDEFY bjbjWW (F==Ex ]D0    8 \| l ^8 666666+DD=$a 66666an  66nnn6 6 6$ X| ltNN  6nn.|  6 4`bzv Rv SVEU ILI`TE U ZAGREBU Hrvatski studiji  Studia croatica Pristupnik: Vlatka BRU I KRUPNA GOSPODARSTVA U ISTRI U ANTI KO DOBA (diplomski rad) (Mentor: doc. dr. Ante `KEGRO) ZAGREB, rujan, 2002. SADR}AJ LITERATURA BEGOVI-DVOR}AK, PodrijetloVlasta BEGOVI-DVOR}AK, Podrijetlo graevinskog kamena i dekoracija u kamenu kao i tehnika gadnje na rezidencijalnom kompleksu u uvali Verige na Brijunima. Histria antiqua 3 (1997.) 83-92.BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks Vlasta BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks u uvali Verige na Brijunima: rimjer ekstrovertirane maritimne vile u harmoni nom pejsa~u. Histria antiqua 1 (1995.) 47-54.BEGOVI-DVOR}AK, UtvrivanjeVlasta BEGOVI-DVOR}AK, Utvrivanje cjelovitog areala ranocarskog rezidencijalnog kompleksa u uvali Verige na Brijunima. Zbornik radova:  Arheoloaka istra~ivanja u Istri . Pula,1994.CATO, De agri culturaM. Porci Catonis de agri cultura.  Teubner , Leipzig 1982.COLUMELLA, Rei rusticaeL. Iuni Moderati Columellae rei ruticae libri decimus: (carmen de cultu honorum) a cura di Francesca Boldrer.  ETS , Pisa, 1996.GIRARDI-JURKI, Dva centraVesna GIRARDI-JURKI, Dva centra carskog kulta rimske Istre. Histria antiqua 4 (1998.) 23-36.Istra, 1958.Istra. Enciklopedija Jugoslavije, sv. 3.  Leksikografski zavod , Zagreb, 1958., 558-559.Istra, 1980.Istra. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture.  Leksikografski zavod , Zagreb,1980., 240-242.JURKOVI, AtlasSonja JURKOVI, Atlas zapadne obale Istre. Histria antiqua 1 (1995.) 87-188. KARAMAN, IstraIgor KARAMAN, Istra. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture.  `kolska knjiga , Zagreb,1980.KOSTREN I  PROTEGA, IstraMarko KOSTREN I  Miljenko PROTEGA, Istra. Enciklopedija Jugoslavije, tom ???. Zagreb,1958.KOVA I  TASSAUX, Od masline do amforeVladimir KOVA I  Francis TASSAUX, Od masline do amfore.  Mala biblioteka Zavi ajnog muzeja Poreatine . Pore , 2000. KRI}MAN, Anti ka svjedo anstvaMate KRI}MAN, Anti ka svjedo anstva o Istri.  ZN}akan Juri , Pula, 1997.KRI}MAN, Rimska imenaMate KRI}MAN, Rimska imena u Istri.  Latina et graeca , knj.IX, Zagreb,1991.MATIJA`I, AgeriRobert MATIJA`I, Ageri anti kih kolonija Pola i Parentium.  Latina et graeca , knj. VI, Zagreb,1988.MATIJA`I, Gospodarstvo Robert MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke Istre.  ZN }akan Juri , Pula,1998.ORLI, Podmorsko istra~ivanjeMarijan ORLI, Podmorsko arheoloako istra~ivanje Vi~ule kraj Medulina. Histria antiqua 1 (1995.) 64-72.SANADER, Anti ki gradoviMirjana SANADER, Anti ki gradovi u Hrvatskoj.  `kolska knjiga , Zagreb,1992.SANADER, Prilog istra~ivanjuMirjana SANADER, Prilog istra~ivanju upravljanja rimskim imanjima. Histria antiqua. 1 (1995.) 169-173.STARAC, Carski posjediAlka STARAC,Carski posjedi u Histriji. Opuscula archaeologica 18 (1994.) 45-61. STARAC, Rimsko vladanje, I Alka STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji. Druatveno i pravno ureenje prema literarnoj, natpisnoj i arheoloakoj grai. I.  Arheoloaki muzej Istre , Pula 1999. STARAC, Rimsko vladanje, IIAlka STARAC, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji. Druatveno i pravno ureenje prema literarnoj, natpisnoj i arheoloakoj grai. II.  Arheoloaki muzej Istre , Pula, 2000. `KEGRO, GospodarstvoAnte `KEGRO, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije.  Hrvatski studiji , Zagreb 1999.`ONJE, Putevi i komunikacijeAnte `ONJE, Putevi i komunikacije u prethistoriji i antici na podru ju Poreatine. Pore   Pazin,1991.VARRO, Rerum rusticarum libri tresM. Terentii Varronis Rerum rusticarum libri tres.  Georg Goetz , Lipsiae 1929.ZANINOVI, Villae rusticaeMarin ZANINOVI,Villae rusticae u pejza~u otoka i obale anti ke Dalmacije. stria antiqua 1 (1995.) 86-96. UVOD Danas sasvim sigurno mo~emo ustvrditi kako je rimska kultura zna ajno obilje~ila i naae suvremeno doba, predavai nam, primjerice, i neka osnovna saznanja o upravljanju velikim gospodarskim kompleksima kakva su bila carska imanja odnosno posjedi nekih drugih bogatijih Rimljana. Meu takva svakako spadaju i krupna anti ka gospodarstva sa hrvatskih prostora, posebice ona u Istri. S uspostavom rimskih kolonija na zapadnoj obali Istre sredinom I. st. prije Kr. otpo inje i uspostava specifi nih druatvenih i gospodarskih odnosa. Tome je pogodovao sna~an gospodarski uspon rimske dr~ave, koji se, u zna ajnom dijelu, temeljio i na veim gospodarstvima. Vrijeme principata (od 17. prije Kr. do 287. poslije Kr.) obilje~eno je, meu ostalim, i osnivanjem velikog broja municipija, kolonija i drugih rimskih naselja izvan Italije. S tim u vezi vezan je i proces migracija italskog pu anstva u njih odnosno osnutka gospodarstava na podru ju njihovih agera. Istra je do rijeke Raae administrativno bila uklju ena u italsku desetu regiju (Regio X Italiae) u vrijeme Oktavijana Augusta, odnosno izmeu 18. i 12. prije Kr. Time je Istra postala sastavni dio provincije Venecije i Istre (Venetia et Histria), te je time najveim dijelom dospjela u okvir italskog fiskalnog sustava. Tako su i na istarkom podru ju primjenjivani pojedini privilegirani propisi, meu kojima i oslobaenje od poreza na zemlju, pravo na puno vlasniatvo zemlje i dr. Centurijacijom plodne su povraine uglavnom dodjeljivane rimskim graanima, koji su, meu ostalim, na njima gradili gospodarska zdanja, ladanjske objekte i dr. Meu onima koji su svoje posjede imali u Istri, bili su i pripadnici viai slojeva rimskog druatva, pa i sami carevi odnosno pojedini lanovi carskih obitelji. Lokacija nekolicine takvih posjeda temeljem kompleksnih istra~ivanja u Istri je utvrena, ega je i predmet ovaj rad. I. ISTRA U RIMSKO DOBA Rimska Histria bilo je podru je koje se protezalo od rje ice Timava (Timavus fl.) na granici rimskih kolonija Aquileia i Tergeste na zapadu do rijeke Raae (Arsia fl.) odnosno planinskog prevoja U ke na istoku. Isto no od Raae bilo je podru je Liburna, ato zna i da formalno-pravno nije bilo uklju eno u provinciju Veneciju i Istru (Venetia et Histria). To je donekle bio i odraz predrimskog vremena, jer su na podru ju Istre od Timava do Raae obitavali Histri, dok su na isto nom dijelu istarskog poluotoka u veini bili Liburni. To nas, pak, upuuje na pretpostavku da su u Istri Rimljani zadr~ali administrativnu podjelu kakvu su i zatekli prije uspostave svoje vlasti. 1. PRIRODNE PREDISPOZICIJE Jezgro obradive Istre je podru je ju~no od brdskog lanca iarije s grebenom U ke (1396 m). To je podru je spram juga i zapada otvorena moru, ato je i uvjetovalo gospodarske grane. To je zna ilo da su se istarski anti ki ~itelji, osim poljodjelstva, bavili i marikulturom. Geoloaka podloga tog dijela Istre uglavnom je vapnena ka i relativno mlaeg postanka, s poneato pleistocenskih naslaga u rije nim dolinama Mirne, Raae i Boljun ice. Na laporastoj podlozi tlo je, uglavnom, nepropusno. Stoga je sjeverni i sjeveroisto ni dio Istre razli it od ostatka povraine poluotoka gdje porozna vapnena ka podloga onemoguava zadr~avanje povrainskih voda. Zbog nestalnog re~ima padalina rije ne doline imale su izra~en plavni karakter. Stoga su, u razdoblju koje je predmet ovog rada, bile nepovoljne za sustavnu poljoprivrednu proizvodnju. Dodatno su rezultirale i ote~avajuim kopnenim prometnicama. Primorski dio Istre izrazito je razveden, ato je za posljedicu imalo i usmjeravanje glavnine prometa morem. Najvei dio ju~ne i zapadne Istre i u antici je bio prekriven tankim slojem crvenice (terra rossa), dok je sredianji dio predstavljao kamenjar. Ta su obilje~ja uvjetovala i biljni pokrov, odnosno usjeve. Najvei dio rimske Histriae pogodovalo je intenzivnom poljodjelstvu. Planinski, pak dio, bio je uglavnom orjentiran na sto arstvo. Iz tog proizilazi da su i anti ki ~itelji Istre imali dobre preduvjete za podizanje kompleksnijih posjeda, kako u priobalju tako i u drugim istarskim djelovima. Raspolagali su i dobrim resursima za podizanje visokokvalitentih objekata, utvrda, plovila i dr. Imali su, manje  viae, i zadovoljavajue koli ine pitke vode koja je, takoer, jedan od preduvjeta za podizanje kompleksnih zemljianih posjeda. Kao i drugdje u osvojenim podru jima, Rimljani su i u Istri konfiscirali najbolje obradive povraine pretvorivai ih u javno, odnosno dr~avno, dobro (ager publicus). Dobar dio te zemlje dodjeljen je islu~enim rimskim vojnicima odnosno siromaanim rimskim i italskim graanima. Oni su, pak, s druge strane svojim doseljavanjem uvelike doprinijeli romanizaciji Istre. Najvei dio istarskog poluotoka bio je razdijeljen na agere triju rimskih kolonija: Tergesta (Trst), Parentiuma (Pore ) i Pole (Pula). Sredianji, siromaaniji, dio manje je bio podlo~an kolonizaciji, a time i romanizaciji. Obradive povraine dodjeljivane su rimskim graanima odnosno Italicima (ager divisus et adsignatus) ili su ostajale u vlasniatvu kolonija (auctor civitatis). U vrijeme principata zna ajnim dio plodnih povraina naaao se i u vlasti pojedinih lanova carskih obitelji (patrimonium princips). Sredianji dijelovi Istre dospjevali su i u ruke pojedinih lanova dr~avne administracije i drugih spretnih Rimljana, koji su znali izvu i veliku korist od posjeda koje su tamo zaticali ili ih sami podizali. Meu takvima su bili i lanovi rimske senatorske obitelji Lekanija Basa. Administrativnim reformama car Diklecijan (284. - 305.) je i italske prostore podvrgao poreznim optereenjima, ime podru je Desete regije (Regio X) odnosno Venecije i Istre (Venetia et Histria) u fiskalnom smislu gubi zna aj koji je do tada imalo. U suton antike odnosno praskozorje srednjeg vijeka istarski su prostori, posebice za vladavine cara Justinijana (527. - 565.), dodatno fiskalno oatereeni. Stoga i ne iznenauje injenica da doseoba Slavena, Avara odnosno Hrvata na tom podru ju i nije izazvala neki otpor. II. VELIKA RIMSKA GOSPODARSTVA Rimsko krupno gospodarstvo zajedno s gradom ini nerazdjeljivu sredinu. Rimska je civilizacija, iako ruralna po svojoj tradiciji, primarno je urbana po svom karakteru. Grad u u~em smislu i izvangradsko podru je (ager), inili su municipalnu zajednicu (civitas), tj. nedjeljivu cjelinu u upravnom i gospodarskom smislu. Grad i selo meusobno su ovisili jedan o drugome, pa se i u ruralni ambijent prenose karakteristike grada, kao ato su osnovna shema gradske kue za stanovanje (domus) ili dekoracija u obliku fresaka, mozaika i dr. U seosku graevinu prenose se i itavi arhitektonski sklopovi, kako bi se stvorio privid gradskog ~ivota na imanju izvan grada. Ja anjem rimske moi u Istri, sna~i i urbani ~ivot u dr~avi, no vrlo brzo se uvia potreba za ja anjem poljoprivrede kao osnove rimskog gospodarstva. Tada dolazi do pojave villae rusticae, zna ajne novosti u organizaciji prostora (kraj I. st. pr.Kr.). Villa rustica, u organizacijskom smislu, postaje temeljna proizvodna grana rimskog gospodarstva. Villa rustica ini zgradu odnosno skup zgrada s pripadajuim zemljiatem na kojem se proizvode pojedina dobara kako za vlastite tako i za potrebe tr~iate.  Naglasak je na stambenom i proizvodnom elementu. U odsutnosti proizvodnog elementa govor je o pala i. U pomanjkanju stambenog elementa ne mo~e se uglavnom govoriti o velikom posjedu, osim ako nije dio velike disperzirane cjeline odnosno krupnog gospodarstva. Postoje tri tipa rusti nih vila: 1. luksuzni ljetnikovac s gospodarskim kompleksom, 2. urbano-ruralne graevine, gdje su gospodarski i stambeni elementi u formalnoj ravnote~i, 3. graevine namijenjene isklju ivo poljodjelstvu, odnosno proizvodnji plodova zemlje. Zanima nas onaj koji zahtijeva i financijsku mo. Jedino se taj pottip mo~e smatrati krupnim gospodarstvom u regionalnom okviru anti ke Istre. To je gospodarstvo koje ini luksuzni ljetnikovac, u osnovi vrsto povezan s urbanim na inom ~ivota, gdje se vlasnik iz reda viae rimske aristokracije, poslije napornih gradskih du~nosti, povla io u mir i ljepotu prirode. Unutar arhitektonske cjeline kompleksa nalazio se i gospodarski dio ili su se gospodarske zgrade mogle nalaziti u odvojenim arhitektonskim djelovima, u airoj okolici srediane graevine, ali svakako u okvirima imanja. Gospodarska komponenta omoguavala je podmirenje potreba imanja, a mogla se uklju iti i u trgova ke tokove regije, ato je naj eae i inila, povezujui relaksaciju s profitom. Bogati sadr~aji ovakve villae rusticae pru~ali su sve potrebno za odmor vlasnika, ato je bilo dostupno samo najviaim slojevima rimskog druatva koji su svoje bogatstvo temeljili na zemljianom posjedu. U anti kom svijetu prosje na veli ina posjeda iznosila je 480 jugera. Na proizvodnju maslina otpadao je najvei dio (50 % = 240 jugera) a na proizvodnju vina, ~itarica, povra i voa (25 % = 120 jugera). Na paanjake i aume ialo je neato manje (20 % = 100 jugera). Najmanji je dio inila okunica, zgrade, komunikacije i dr.  Posjedi vei od 500 jugera inili su latifundije (latifundium). To su bili veliki zemljiani posjedi, ija se pojava vezuje s promjenama u na inu koriatenja zemlje. Bogaenjem aristokracije tijekom II. i I. st. prije Kr. dolazi do okrupnjavanja zemljianih posjeda, te je intenzivno poljodjelstvo zamijenjeno ekstenzivnim (jug Italije, Sicilija). Poveao se i udio sto arstva, dio obradivih povraina pretvoren je u paanjake. Sa smanjivanjem obradivih povraina smanjivao se i broj ljudstva. Meutim, u Istri je postojao drugi latifundijski model. Skupovi viae pojedina nih i fizi ki nepovezanih zemljianih posjeda na kojima se uglavnom uzgajala maslina i vinova loza, koje se ne mogu uzgajati na velikim povrainama. I u Istri su postojale latifundije, u smislu koji se openito odnosio na iznimno velike posjede, ali neato druga ijom okosnicom. I u Istri su poljodjeljski proizvodi proizvoeni na velikim zemljianim kompleksima. Bili namjenjeni tr~iatu. Posljedice su se o itovale u potiskivanju peregrinskog pu anstva prema unutraanjosti odnosno dopremanju robovske radne snage iz drugih dijelova Carstva. Novac koji je za to bio potreban imali su bogati rimski i italski rodovi te pripadnici carskih obitelji. Tako je i velik dio pulskog i pore kog agera dospio u njihove ruke. Uprava krupnih posjeda koji su u Istri nastajali nije bila mogua bez adekvatnog upravnog aparata naj eae sa injenog od robova ili osloboenika koji su se tijekom vremena domogli novca i stekli ugled a nerijetko i slobodu, ato je viljivo i iz spomenika koje su si davali podii. Krupni se posjedi naj eae i otkrivaju posredstvom takvih natpisa. III: CARSKI POSJEDI 1. Vrijeme, lokacija, postanak Rezultati dosadaanjih istra~ivanja upuuju na zaklju ak kako je proces formiranja veih zemljianih posjeda u Istri otpo eo s njenim uklju ivanjem u okvire X. italske regije (Decima Regio Italica) odnosno Veneciju i Histru (Venetia et Histria) u vemenu od 16. do 12. prije Kr., kad je grani na linija s Ri~ane (Formio) premjeatena na Raau (Arsia). Tragovi carskih posjeda u Istri, sudei po dosadaanjim istra~ivanjima, mogu se pratiti od Augustovog do Konstantinovog vremena. Najva~nija vrela koja govore o njihovim lokacijama, uspostavi, upravi i dr., jesu razli iti natpisi na kamenu, depoziti amfora sa ~igovima, tagovi pojedinih objekata i dr. Prema teritorijalnoj organizaciji anti ke Istre ova se vrela uglavnom grupiraju u tri skupine: grupa iz Pule (Pole) i s podru ja pulskog agera najvei ih je broj. Datira iz vremena Augusta do III. st.; grupa s podru ja parentinskog agera (ager Parentii). Datira iz druge polovine II. i III. st. poslije Kr. grupa s podru ja Umaga i Novigrada. Najmalobrojnija je i ne datira prije Konstantina Velikog. 2. Carski posjedi s podru ja polskog agera Na podru ju agera rimske kolonije Pole jezgra carskih posjeda formirala se joa tijekom drugog triumvirata od privatnih posjeda Oktavijana i njegovih srodnika. O ovome svjedo e natpisi robova i osloboenika (libertini) vlasnici Oktavijna i pripadnika njegove obitelji iz tog vremena. S poveanjem obima imanja njihovo voenje postalo je slo~enije. Stoga se u njihov administrativni aparat sve viae uvode obrazovani robovi i osloboenici. Meu ostalim, i zbog toga se znatno poveao broj i natpisa (1100). Pojava osoba gr kih korijena na tim natpisima reflektira svu aarolikost ljudstva anga~iranog u funkcioniranju ovih posjeda i njihovih du~nosti. Evo nekoliko primjera s natpisa iz polskog agera: 1. procurator = D. M. T. Ael. Callimorphi, Alumni optimi, Chrysomallus, Aug(usti) lib(ertus), procur(ator) 2. tabularius = [----] Argo Aug(usti) Lib(erto) tabular(io), T. aeli(s) Valeriano, Eroti, Geae, Arogus patri et fratri(bus) dulcissimis 3. dispensator = Helops, Aug(usti servus), disp(ensator), Ovo su jedina vrela koja govore o istarskim gospodarstvima. Kako nisu dovoljna, neophodno ih je kombinirati s narativnim djelima koja svjedo e o krupnim rimskim gospodarstvima, poput agrikulturalnih djela Marka Porcija Katona (234.  149.) i Marka Terencija Varona (116.  227.). U njima su, meu ostalim, odreeni i  normativi proizvodnje na velikim rimskim gospodarstvima. Kad se govori o ageru Pole onda se ne mo~e nespomenuti poluotok Vi~ulu (Isola del vescovo) nedaleko rta Kamenjak, najju~nije to ke Istre. Naime, upravo na tom mjestu pomorska ruta koja je vodila uz zapadnu obalu Istre, tj. od Traanskog zaljeva do rta Kamenjak i obrnuto, razdvajala se u dva smjera. Jedan krak vodio je u pravcu Portus Flanaticus-Tarsatice, isto nom istarskom obalom. Drugi je iaao otvorenim morem uz otoke Cres, Loainj, Unije i Susak u smjeru Dalmacije. Potvrda plovidbe na ovoj pomorskoj ruti danas su uglavnom brodski tovari s morskog dna. Sama, meutim, prometna gustoa i neposredna blizina Pole, rezultirala je kompleksom luksuzne rezidencijalne vile s popratnim gospodarskim objektima na medulinskom podru ju Vi~ule. Medulinska Vi~ula jedan je od najpoznatijih kasnoanti kih lokaliteta, ato je dovelo do usmene predaje da je baa na ovom mjestu car Konstantin zato io svoju majku Helenu i sina Cripsa. Na podru ju agera kolonije Pole, osim zapljenom i kupnjom, lanovi carskih obitelji neke su posjede u Istri stekli i nasljeivanjem. Tako ve Oktavijan August nasljeuje neka zemljiana dobra na tom podru ju i prije carskog razdoblja. Radilo se o tome da se za vrijeme drugog triumvirata, 42. prije Kr., pomakla isto na granica Italije, tj. Rima, do rijeke Ri~ani, ali se ve nekoliko desetljea kasnije ista granica proairuje na Raau. U trenutku kad je doneaena ta odluka u anti koj Istri postoje dva municipija rimskih graana: Egida i Parentium te kolonija Pola. Meutim, tu se nalaze i posjedi pojedinih uglednih rimskih senatorskih obitelji, primjerice Kalpurnija, Kasija, Licinija, Krasa i dr. Neki od tih posjeda formirani su prije uklju enja Istre u X. italsku regiju, pa se na njih plaao vei porez, jer je to bilo provincijalno zemljiate u privatnom vlasniatvu. Da bi to izbjegli, Oktavijan August i Agripa, pomicanjem granice na Raau lanove svojih obitelji i prijatelje oslobaaju neugodnog poreza. Zauzvrat oni im oporu no ostavljaju dio svojih posjeda. Poznato je da je obitelj Lekanija u doba Flavijevaca zavjeatala radionicu amfora iz Fa~ane, pa dolazi do reverzibilnog slu aja u kojem je dr~avi (caru) vraeno dobro koje je prvotno bilo darovano toj obitelji. Ipak, pretpostavlja se da je dio tih posjeda bio i iznuen. Kako bi izbjegli oduzimanje, vlasnici su ta imanja zavjeatali carevima. Potom su ona pridru~ivana drugim carskim posjedima. Podrijetlo jednog dijela carskih posjeda nazire se i u posjedima triumvira Antonija - villa Antoniana. Nakon njegove smrti, obitelj Oktavijana Augusta preuzima njegovu baatinu, ato je unaprijed bilo osigurano i bra nom vezom izmeu Marka Antonija i Augustove sestre Oktavije. Druga grupa epigrafskih spomenika, ona s imenima i zanimanjima carskih slu~benika, svjedo i o carskim kancelarijama u blizini tih posjeda. Te su kancelarije nadzirale i vodile upravu prihoda s carskih posjeda, pa spominju i prokuratore, tj. viae slu~benike zadu~ene za nadzor obra una i kontrolu prihoda s carskih demanija. 3. Carski posjedi na podru ju parentinskog agera Epigrafskim vrelima carski su posjedi dokumentirani i na podru ju kolonije Parentium. Najviae ih je s Vabrige i Valete. Evo nekih primjera s nazivima zanimanja: 1. colonus = D. M. Aquilino an(orum) VII, Leontiscus col(onus) fillio infeliss(imo) fecit; 2. dispensator = [_ _ _ _]anus Ca(esaris _ _ _) dispens(ator _ _) inn(ocentissimo) e(t) sanc(tissimo) b m 3. adiutor tabulariorum = D. M. Ianuariae matri pientissimae, Ianuarius Aug(usti) n(ostri) adiut(or) tabul(ariorum), faciendum curavit,  Carske posjede u ovom ageru mo~e se locirati i po depozitima amfora s carskim ~igovima u luci na polo~aju Loron. Mogue carsko imanje u ovom ageru nalazilo se uz sjevernu obalu zaljeva Valetta, gdje su ostaci velike anti ke graevine, a sam lokalitet poznat je pod nazivom Vabriga. Upravo s tog mjesta potje e viae epigrafskih spomenika sa zanimanjima robova i osloboenika koji su vjerojatno pripadali caru.  4. Rezidencijalni kompleks iz uvale Verige na Velom Brijunu Najvei istarski anti ki rezidencijalni kompleks nalazi se na isto noj obali otoka Veli Brijun, iju gotovo cijelu ju~nu obalu zauzima tzv. vila na tri terase, tj. stambeni i gospodarski objekti, hramovi i dr. O uvanost arhitekture, kakvoa ukrasa i arhitektonske koncepcije tog dijela posjeda, upuuje na vrlo visoku kakvou ~ivljenja. Postojanje svega ato je potrebno za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, naglaaava i vrlo va~an gospodarski imbenik itavog kompleksa, dok ukupnoau nalaza potvruje nazo nost bogatog sloja italske aristokracije(kasnije i careva) na sjeveroisto noj obali Jadrana. Kompleks pripada tipu graevina idealno uklopljenih u krajolik, s prozra nim porticima uz more i prostorijama koje se grupiraju oko peristila, ato zna i da je prilagoen konfiguraciji terena, koji mu je odredio prostornu artikulaciju. Arhitektonski sklop od pedesetak prostorija smjeaten na tri razine najbolje je sa uvani dio imanja, kojeg ine prostorije stambene i proizvodne namjene na gornjoj terasi, dok su vidljive prostorije uz more imale karakter aetnice, a sa uvani dio na sredianjoj razini imao je belvedersku namjenu. Dobro su vidljivi i ostaci stubiata koje su povezivale spomenute razine. Sam kompleks sagraen je krajem I. st. prije Kr., te je nadograivan sve do I. st. poslije Kr. Ipak najvei dio izvornosti o uvao se gotovo do VI. st. poslije Kr. odnosno do razdoblja bizantske rekonkviste. Sam nukleus zdanja predstavlja villa rustica iz I. st. prije Kr. Uz nju se tijekom I. st. dodavanjem luksuznih sadr~aja razvio rezidencijalni kompleks (kasnorepublikansko doba), s pripadajuim vinskim podrumom (cella vinaria), postrojenjem za preau gro~a, bazenom za bistrenje moata itd. Dakle sam po etak ~ivota ovog kompleksa vezan je uz gospodarski dio, za koji se pretpostavlja da je sruaen tijekom graanskih ratova u I. st. prije Kr. a potom obnovljen u Augustovo doba. Smatra se da je rezidencijalni dio graevina intenzivno ~ivio do II. st. poslije Kr., kad dolazi do njegova uruaavanja. Meutim, ~ivot se na kompleksu obnavlja po etkom dominata (prva polovica IV. st. ). Onaj dio gradnje koji se izgradio od Augustova doba do II. st., prvenstveno su graevine rezidencijalnog karaktera (hramovi, kriptoportik, palestra, terme). Te graevine dograuju se prema zapadu, od spomenut vile rustike kao nukleusa kompleksa, koja dobiva novi identitet nadograenim peristilom koji je okru~en nizom reprezentativnih prostorija. Izgraene su prostorije za goste s prateim prostorijama, te veliki portik s loama s pogledom na zaljev ispred cijelog proelja rezidencijalnog dijela. Istovremeno je na drugoj strani zaljeva sagraen gospodarski dio, ato je podjela tipi na za Augustovo doba, a uz gospodarski dio nije zaboravljena niti vjerska obaveza. Tako je izgraen kompleks hramova posveen trijadi Neptun, Mars i Venera, kojeg ine tri hrama (ediculae), okru~ena polukru~nim portikom. Brijuni su u to vrijeme cjelovit posjed jednog vlasnika ija je gospodarska baza bila komercijalna proizvodnja vina i maslinovog ulja, kao i proizvodnja soli i graevinskog kamena u lokalnom kamenolomu. Problem gospodara imanja ni danas nije razjaanjeno. Ipak, velika je vjerojatnost da je prvotno bio u rukama obitelji Lekanija, jer su proizvodi s njihovim ~igom iz radionice u Fa~ani pronaeni i na Brijunima. Meutim, jer su posjedi konzula iz ove obitelji (za 64. g. poslije Kr.) preali u carske ruke, opravdano je smatrati da je i ovaj najvrijedniji kompleks imao istu sudbinu. `o se ti e daljnjeg prostiranja kompleksa, ali i njegove datacije, mo~e se rei da se airio ispod obronka bre~uljka Gradina, a datiran je prema nalazu bron anog nov ia cara Klaudija iz 41. poslije Kr. Terme su podignute tijekom druge polovice I. st. poslije Kr., u razdoblju vladavine cara Nerona do dinastije Flavijevaca (54. - 96.). Naime, formiranje ovog dijela kompleksa ima bliske zna ajke s carskom pala om iz vremena Nerona - Domus Aurea. Uz samo imanje vezano je joa zanimljivih prostora, kao ato je radionica za izradu tkanina i odjevnih predmeta, koja se nalazila na sjevernoj obali zaljeva u gospodarskim prostorima. Pojedini znanstvenici donose i podatke o nalazima le~iata mljevenih ljuatura pu~eva volaka (Murex) od kojih se dobivao grimizni pigment. Tu se nalazi i najbolji istarski primjer vodospreme s nekoliko komora za prelijevanje vode, a lociran je ju~no od rezidencijalno-gospodarskog kompleksa na ju~noj obali uvale Verige. To je i najvea anti ka vodosprema u Istri s kpacitetom 800 m. Niz od etiri prostora ispod povraine mora ju~no od termalnog dijela kompleksa bili su bazeni za uzgoj i uvanje ~ive ribe (vivaria), kojih u Istri, osim na ovom lokalitetu, viae nema. Kako je i ranije spomenuto tu su vidljivi i tragovi vaenja kamena, pa nije ni udo da postoje inaznake priru ne lu ice za komunikaciju sa svijetom i trgovinom. Prema arhitektonskim karakteristikama kompleks su visoko vrednovali autori koji su se bavili pregledom i sistematizacijom rimske arhitekture, usporedivai ga s carskim vilama na otoku Kapriu, i opisavai ga kao jeda od najbolje o uvanih primjera maritivnih vila, koji je danas arheoloaki park na otvorenom u okviru nacionalnog parka Brijuni. 5. Stambeno-gospodarska zgrada iz uvale Verige na Velom Brijunu Tlocrt cijelog kompleksa pokazuje da je na sredianjoj to ki smjeaten sakralni dio s tri hrama, dok se na unutraanjem dijelu sjeverne obale nalazi termalni sklop. Na ju~noj obali smjeatena je tzv. vila na tri terase odnosno vila s dva peristila, u koju se moglo ui prko vestibula 27, ili pretprostora sa stupovima 43. Tu su se sastajali putevi iz hramskog kompleksa iz kojeg se dolazilo stepenicama koje su se spuatale iz portika i iz kriptoportika 44 do kojeg su vodili prolazi m i d. Iz vestibula se prolazilo u hodnik 28, i otuda u prostorije 29 i 30, a potom stepenicama 17 u isto ni gospodarski dio, a iz prostorije 29 stepenicama 33 dolazilo se u rezidencijalni dio. Te prostorije u jugozapadnom dijelu krila bile su namijenjene stanovanju. Oko peristila 38 nalaze se pomone prostorije, dok se niz prostorija du~ zapadnog dijela graevine ozna ava kao termalni dio. Njegovo srediate predstavlja prostorija s eksedrom, a u njoj su sa uvani hipokaust i mozaik. Druga apsidalna prostorija, takoer je pripadala termalnom dijelu. Iz prostorije 33 vode stepenice u prostore oko triklinija i peristila. Gospodarski dio smjeaten je oko peristila 5, a ju~no od toga nalazi se prostorija s dva pilastra i kuhinja. Prostor 9 mogao je bitipomona prostorija u procesu proizvodnje vina. U jugoistio nom dijelu tri su prostorije koje su slu~ile za preradu gro~a i proizvodnju vina. U prvoj su bile preae, zatim se proizvod odvodio kanalom u susjednu prostoriju s bazenom za talo~enje, a potom se uskladiatavao u podrumu. Izmeu te tri prostorie visinska razlika iznosi 2 m. Ispod peristilnog dvoriata nalazi se cisterna za sakupljanje kianice, a isto no od ove graevine nalazi se veliko odvojeno dvoriate, ograeno zidom. Isto nije od termalnog kompleksa nalazi se nucleus zdanja, gdje je na zapadnoj strani sa uvan ulaz s predsobljem, dok je cijeli sjeveroisto ni ugao vile uniaten. Stepenice vode u prostoriju 3, iz koje se ra vaju gospodarske prostorije 2, 4, 5. Stambeni dio bio je okrenut moru, dok je prolaz kod 12 vodio iz portika termi. IV: PRIVATNI POSJEDI Iako je i veina carskih posjeda prvotno bila posjed u privatnom vlasniatvu neke zna ajnije osobe, ovi su zbog izuzetne va~nosti i raskoai izdvojeni u zasebnu cjelinu. No to ne zna i da je rezidencijalnim kompleksom iz uvale Verige s Velog Brijuna iscrpljena sva tematika koja se ti e velikih gospodarstava na istarskom poluotoku u anti ko doba. Neka od tih gospodarstava takoer su reprezentativna ili su u stanju bolje o uvanosti nego su to carski posjedi. Ipak, eae su to ili gospodarstva s vrlo skromnim ili nikakvim luksuznim sadr~ajima ili rezidencijalne vile za odmor s nesrazmjerno malim gospodarskim dijelom. Meutim, svakako ih se smatra imanjima koja se mogu okarakterizirati velikim odnosno veim od prosje nih imanja u anti koj Istri. Radi lakaeg pregleda ove skupine posjeda najbolje ih je predstaviti prema razmjeataju unutar pojedinog agera:polskog ili parentinskog 1. POLSKI AGER 1.1. Barbariga Sjeverno od tzv. peristilne vile, rezidencijalne graevine na istoimenom lokalitetu, pronaeni su ostaci  tvornice ulja, pa i sam lokalitet nosi ime Barbariga - uljara. Kompleks je inilo dvadesetak tijeskova, mlinovi, bazeni za talo~enje ulja i vina. Ovaj gospodarski dio mo~da je pripadao istom imanju, ali drugoj arhitektonskoj cjelini. Sredianji dio zdanja ima izdu~en oblik, a sastoji se od postamenata za preae, kojih je mogue bilo dvanaest parova. U ju~nom dijelu nalazi se mlin za masline koje su se dovozile u jednu od susjednih prostorija, gdje su se mljele i onda prenosile u prostoriju s preaama. Posebnu pa~nju u ovom zaslu~uje iznimno rijetki tip mlina za mljevenje masline, koji je jedinstven za istarsko podru je. Sastoji se od podloaka i okruglog mlinskog kamena (valjak i udubina). Funkcionira tako da se po kamenom bloku s udubinom okretao mlinski kamen, u smjeru naprijed-nazad, dok ga je pridr~avala kamena konstrukcija. Krajnje isto no krilo sastoji se od etiri bazena za talo~enje ulja, a ju~no od ovog kompleksa nalazi se anti ka cisterna i kasnoanti ki zidovi. Mo~e se zaklju iti da je pogon za preradu maslina bio u uporabi od I. do VI. st., a i danas slu~i za dokumentiranje proizvodnje maslinovog ulja  tvorni kog karaktera u Istri. Stalna posada ovog dijela imanja bili su robovi i osloboenici, a ako je uistinu rije  o jednom velikom stambeno-gospodarskom kompleksu, njegovi vlasnici naziru se iz imena Anijevaca (Annii), Cesarnija (Caesarnii), Cesija (Caesii), Kalpurnija (Calpurnii), Palpelija (Palpellii), Sergijevaca (Sergii), Tulijevaca (Tullii), Valerija (Valerii) i dr. Svi su oni svoje posjede imali na istarskom podru ju. Kao i svako gospodarstvo ovog zna aja i Barbariga je imala vlastito pristaniate. 1. 2. Uvala Val Madonna (Porto Buon, Pula) Ovo je lokalitet prete~no gospodarskog karaktera. Poznat je i pod nazivom  bizantski Kastrum . U kasnoj je antici bio proairen i utvren bedemima, te predstavlja jedan od najzanimljivijih primjera kontinuiteta naseljavanja izmeu anti kog, kasnoanti kog i ranosrednjovjekovnog razdoblja. Nalazi se na zapadnoj obali Velog Brijuna, u uvali Val Madona, po kojoj je i dobio ime. ini ga gospodarska zgrada u prvotnom obliku nastala izmeu II. i I. st. prije Kr. Bila je obnovljena u Augustovo doba. }ivjela je do sredine II. st., nakon ega slijedi zastoj i djelomi no uruaavanje. Meutim, ~ivot se obnavlja po etkom dominata kad zdanje biva opasano bedemima. U njemu je pronaen bogat fundus sitnog arheoloakog matrijala iz vremena od I. do VI./VII. st. Meutim, nedostaju arhitektonski ukrasni elementi, ato daje naslutiti da je sve bilo podreeno proizvodnji ulja i vina. Gospodarska zgrada, koja se nalazi ispod zidova urbanog naselja, bila je podijeljena u dvije cjeline s tijeskovima. Jedna je zauzimala gotovo itavo sredianje krilo isto no od dvoriata (F, G, H), a druga polovicu sjevernog bo nog krila (J, I). U isto nom krilu nalazila se prostorija s tijeskovima (G), a do nje se dolazilo stepenicama iz trijema. U prostorijama sjeverno od one s tijeskovima pronaena su tri bazena za talo~enje i skladiate (H) koje je bilo podijeljeno u dva broda, u ijem su podu bile gelike glinene posude za uvanje ulja (dolia). Mate Sui je iznio pretpostavku da se ovdje nalazila i dr~avna tekstilna radionica, zbog injenice da se ovdje radilo o civilnom naselju opasanom bedemima, velikih je dimenzija i sadr~i brojne nastambe za radnike, a pronaeno je mnogo ostataka postrojenja s tijeskovima. 1. 3. Kolci (Monte Collisi, Veli Brijun) Kompleks je smjeaten na sjevernom dijelu otoka Veliki Brijun, iznad rta Tar. Na poviaenom je polo~aju s pogledom na itavo oto je. Oko sredianjeg dvoriata ni~u se prostorije za boravak radnika i upravitelja na jugozapadnom traktu, dok je sredianji dio odvojen hodnikom, a namijenjen je preradi maslina i sastoji se od etiri preae s pomonim prostorijama, ispod kojih je kanal koji je ulje otjecalo u mali bazen za talo~enje. Rekonstrukcijom je izra unato da je zdanje moglo proizvesti 1320 litara ulja. Rije  je o zgradi isto gospodarske namjene, relativno velikih dimenzija (50x60). To nazna uju i vrlo skromni arheoloaki nalazi ukrasnog tipa, a prevladava, spomenuti, proizvodni dio (pars fructuaria), koji zauzima itavo jugoisto no i sredianje krilo, od trokrilne sheme sa sredianjim dvoriatem. Pitanje je jedino gdje su bile prostorije stambene namjene. Mogua su dva rjeaenja: ili je zgrada imala stambene prostorije na katu, ili je ovo bila samo proizvodna jedinica veeg imanja koje je rezidencijalno srrediate imalo negdje drugdje (uvala Verige). Ili je ovdje postignut kompromis, jer su u pitanju veliki kapaciteti prerade gro~a i maslina, koji tra~e sezonsku radnu snagu, pa su prostori prvotno proizvodne namjene postajali stambeni samo dio godine. }ivi tijekom I. i II. st., a onda je napuatena radi nesigurnosti prouzro enih ratovanjem s Markomanima. 1. 4 `ijana (Pula) Rimskodobna graevina ruralnog karaktera smjeatena na rubu visoravni na sjevernoj strani aume `ijana, 5 km sjeveroisto no od Pule. Sredianji joj prostor inilo je dvoriate oko kojeg su bile grupirane prostorije na tri strane u tri niza. Stambeni dio s triklinijem zauzimao je sjeverozapadnu stranu, uz desno spremiate za ~ito F i prostoriju gospodarske namjene. Sjeveroisto ni dio inila je kula sa dvije prostorije, a dodana je kasnije u obrambene svrhe. Lijevo od stambenog djela nalazile su se staje za goveda i spavaonica za robove. Pronaen je skroman arheoloaki pokretni materijal, a kako je to zgrada skromnih dekorativnih elemenata njen vlasnik je bio posjednik ili zakupnik. Mo~da je ovaj lokalitet vrhunac svog proizvodnog ~ivota do~ivio u vremenu od II. do III. st. 1. 5 Banjole (Pula) Ostaci anti ke arhitekture rekogniscirani su na sjevernoj strani zaljeva Paltana, jugozapadno od Banjola. U obliku su frontalnog niza otvorenog prema moru, i razdijeljene su u dvije funkcionalne cjeline: preraiva ki i stambeni dio. Preraiva ki dio ine prostorije s preaom i dva manja bazena, a hodnik ga odvaja od stambenog dijela. Kroz itav sredianji dio prote~u se uz hodnik B i vestibul A i dvoriate C. U prostoriji F nalaze se ostaci mlina, dok se temeljni dijelovi tijeska nalaze u prostoriji G. Iscijeena tekuina kanalom je tekla u susjednu prostoriu H, gdje se talo~ila i prelijevala. Stambeni dio toliko je uniaten da nikakva rekonstrukcija nije bila mogua. Objekt je bio u uporabi izmeu I. i III. st., a nalazio se najednom od glavnih kopnenih puteva, koji je vodio od Zlatnih vrata u Puli, uz koja je bio naslonjen Slavoluk Sergijevaca, prema jugoistoku, gdje se nakon 200 m ra vala u dva pravca: sjeveroisto ni je iaao do Medulina, a ju~ni je prolazio izmeu Pomera i Banjola. 2. PARENTINSKI AGER 2. 1. Sorna (Pore ) Ostaci anti ke arhitekture, koji predstavljaju srediate aireg kompleksa koji se prostire sjeverno oko zaljeva Mulindrija, pronaeni su na prevlaci poluotoka Sv. Petar - Sorna. U tlocrtu dominiraju dva atrija koji su okomiti u odnosu na prevlaku i oko njih se grupiraju prostorije. Sredianju jezgru ini prostor izmeu dva atrija, gdje je jasno vidljiv rezidencijalni dio s reprezentativnim prostorijama. Na isto noj strani srediata nalazi se cisterna i uz nju skladiate ato pretpostvlja postojanje gospodarskog dijela u ovom sektoru. Sjeverni je dio bio, takoer, stambene namijene, iji jedan hodnik spaja ovaj sklop sa sjevernim zaljevom i pristaniatem. Ovaj kompleks, svakako, je dio vee cjeline koja obuhvaa airoko podru je oko obaju zaljeva sjeverno i ju~no od prevlake i poluotoka. Prema kerami kim i drugim sitnim nalazima okvirna datacija kompleksa smjeata ga u I. st., a ~ivot u njemu traje do V. st. Kako ovaj kompleks predstavlja isklju ivo ruralnu graevinu stambeno ladanjskog tipa, nasluuje rezidencijalni karakter kojeg su u~ivale bogate rimske aristokratske obitelji. 3. VELIKE KERAMI ARSKE RADIONICE Kako je glavna gospodarska djelatnost Rimljana bila okrenuta preraivanju plodova zemlje, posebice maslina i vinove loze, osim samog gotovog proizvoda potrebno je bilo imati i ambala~u u kojoj bi se ~eljeni proizvod prodao, a kako je poznato i trgovina je, dobrim dijelom, punila poduzetni ke blagajne. Stoga je logi no da u ono doba ljudske povijesti kada su sirovine zbog neprilagoenih tranzitnih veza bile prili no nedostupne, tamo gdje za to postoje uvijeti budu izgraene kerami arske radionice. One su u ovom slu aju bile usmjerene gotovo isklju ivo na proizvodnju proizvoda koji su slu~ili transportu dvaju najzastupljenijih istarskih preraevina:maslinovog ulja i vina, a to zna i da su se najviae orijentirale na proizvodnju amfora. Sada valja spomenuti tri relevantna lokaliteta na istarskom poluotoku, koji su inili najvei dio kerami arske proizvodnje u ovom dijelu Jadrana. 3. 1. Fa~ana (Pula) Prilikom iskapanja u samom mjestu, ju~no od ~upne crkve, pronaena je golema koli ina otpadnog kerami arskog materijala, uglavnom amfora, od kojih veina sa ~igom Gaja Lekanija Basa, ato ukazuje na postojanje radionice s pei za proizvodnju amfora. Pretpostavlja se da se kerami ka pe nalazila isto no od crkve, gdje su pronaeni skromni ostaci zida od opeka formiranih od nepe ene gline koje su toplinom bile vrsto sljepljene u jednu cjelinu. Bila je etvrtastog oblika s rebrima i sredianjem lo~iatem u obliku nadsvoenog tunela. Veina amfora bile su tipa Dressel 6B i Lamboglia 2, a pripadale su Gaju Lekaniju Basu. Na nekima se pojavljuju i ~igovi s imenima robovskog podrijetla (Amethysti, Crescentis, Viatoris i dr.). U pitanju su, po svoj prilici, imena radnika koji su amfore izraivali. Gospodarski temelj bogatstva Gaj Lekanija Basa bila je, uz izradu amfora, i zemljoradnja, o emu svjedo e ostaci preae za ulje i dolija sjeverno od crkve u Fa~ani, i trgovanje vlastitim proizvodima u vlastitoj ambala~i. Najviae je trgovao svojim proizvodima u Panoniji, Noriku i sjevernoj Italiji. Djelovanje radionice treba datirati oko polovice I. st. Tu su se proizvodili i manji kerami arski uporabni predmeti poput uljarica i krovnih opeka, za ato je sam vlasnik iskoriatavao le~iata ilova e u predjelu Valbandona. Kako se u vrijeme Oktavijana Augusta carski posjedi aire na ju~nu stranu istarskog poluotoka, carevi iz prve flavijevske dinastije na kraju I. st. kupuju odnosno dobivaju posjede i radionice u Fa~ani te Brijune. Tako su se posjedi obitelji Laecanii opet naali u carskim rukama. 3. 2. ervar (Pore ) Ostaci anti ke gospodarske zgrade od dvije cjeline, registrirani su na ju~noj obali zaljeva ervar Porat. Najstarija jezgra prve cjeline grupirana je oko kerami ke pei koja je bila u uporabi od polovice I. st., s nekim preinakama do V/VI. st. Druga cjelina nalazi se na uzviaenju a ini je srediate oko postrojenja za preradu maslina sa sa uvanim mlinom, bazama preaa, skladiatem s tri dolije i kanalom za otpadne vode. Tu su se sigurno proizvodile amfore, pa i ovdje mo~emo govoriti o kerami arskoj industriji. U jugoisto nom djelu prve sredine pronaeni su ostaci pei, u sjeverozapadnom djelu druge cjeline elementi uljare, a veza izmeu njih bila je prekinuta iskapanjem kamena tako da joa uvijek osta je pitanje su~ivota dvaju cjelina. Prva cjelina je prilikom iskapanja pokazala slojevitost tipi nu za dugotrajno koriatenje objekta, a pe je bila u uporabi samo do kraja I. st., kad je sruaena a isti prostor pretvoren u dvoriate. Okolni prostori i dalje su se koristili, a preko podru ja negdaanje pei izgraen je sustav za grijanje ato ukazuje na postojanje kupalianog dijela. U dvije prostorije druge graevinske cjeline na vrhu blagog uzviaenja pronaeni su ostaci podlo~aka tijeskova. Kroz sjevernu prostoriju a zatim sljedeu prostoriju protjecala je tekuina u bazene za talo~enje. Spomenuta gospodarska cjelina u VI st. preureena je za nove potrebe i potom napuatena. Kerami arska pe je bila smjeatena unutar etverokutne prostorije, a tunel lo~iata bio joj je usmjeren u pravcu sjever jug. Pripadala je tipu s etvrtastom komorom i jednim hodnikom s lukovima. U osi lo~iata bio je airoki vratni otvor kojim se ulazilo izvanjskog predprostora odakle se pe lo~ila. Uz tu prostoriju s pei nalazile su se joa dvije bo ne prostorije koje su mogle slu~iti za pro ipavanje gline. Vanjske dimenzije pei su 9 x 8 m, unutarnje 7,5 x 6,3 m. Kanal lo~iata ima oblik tunela, polukru~nog ba vastog svoda graenog od klinasto oblikovanih opeka. Pe je napuatena zbog dotrajalosti gornjih djelova, tj. onih koji su bili izlo~eni visokim temperaturama. Kerami arska proizvodnja na ovom lokalitetu bila je mogua i vjerojatna zbog potencijalnih naslaga gline u muljevitoj podlozi dna ervarskog zaljeva. Danas ovaj lokalitet predstavlja najzna ajnije istra~ivanje jedne priobalne ruralne graevine gospodarskog tipa, tim viae ato je postojao i lokalni put od ervara do Pore a, a isto tako ovaj se sa svojom duboko uvu enom i zaatienom lukom nalazio na glavnom pomorskom putu Pula  Pore .  3. 3. Loron Lokalitet se nalazi ispod bre~uljka Loron na sjevernoj strani ervarskog zaljeva. U pitanju su debeli slojevi anti ke keramike zajedno s otpadnim radni kim materijalom, ato upuuje na postojanje kerami ke radionice. Ulomci amfora nose ~igove Kalvije Krispinile, Nerve, Trajana i Hadrijana, ato zna i da se radionica treba datirati u drugu polovicu I. st. do po etka II. st. poslije Kr. Veliki broj ulomaka oboda i grla amfora tipa je Dressel 6B. Na unutraanjim stjenkama nisu pronaeni ostaci smole, ato zna i da se koristila isklju ivo za transport ulja. Amfore su se koristile i za manju proizvodnu koli inu za u~e lokalno tr~iate. Ovaj lokalitet bio je u rukama Kalvije Krispinine ato dokazuju i ~igovi na amforama, ali je kasnije preaao tj. vraen je u carsko vlasniatvo i u carskom je vlasniatvu sve do Vespazijana. Kerami arska radionica najintenzivnije je djelovala od 40. do 60. g. prvog stoljea po Kr. Trgova ki pravci bili su usmjereni k Padovi, Ptuju, Magdalensbergu, zapadnoj Maarskoj, Osijeku i dr. Na istom lokalitetu otkriveni su i ostaci vivarija i pretpostavljena je proizvodnja garuma. 4. GOSPODARENJE NA KRUPNIM RIMSKIM IMANJIMA Anti ko gospodarstvo moramo shvatiti kao skup heterogenih pojava koje su dovele do formiranja razli itih oblika privreivanja. Naime, sve su to  ina ice , regionalne i kronoloake zbog kojih je teako izu avati gospodarsku realnost antike usporedbom Italije s njenim provincijama, jer ne postoji jedinstveno  rimsko gospodarstvo . U skladu s tim treba prou avati i gospodarstvo na rimskim posjedima u Histriji. Velika zgrada s dva peristila na ju~noj obali arhitektonske cjeline u uvali Verige na Brijunima predstavlja najbolje sa uvanu cjelinu, pa emo je stoga iskoristiti kao primjer na kojem se najbolje uo ava odnos rezidencijalnog i proizvodnog dijela imanja, odnosno kao primjer na kojem je najlakae objasniti gospodarske djelatnosti unutar carskih i ostalih velikih posjeda. Stambeni dio rezidencijalnog kompleksa lako nam je prepoznati i to prema mozaikom oblo~enim podovima i po dvije prostorije s polukru~nim apsidama, dok je gospodarski dio arhitektonski jednostavniji i funkcionalniji. Gospodarske prostorije nalazile su se na jugoisto nom uglu, a ine ih prostorija s tijeskovima (forum) za vino, bazen za moat, vinski podrum, spremiate s ukopanim velikim kerami kim posudama (dolia), prostorija s tijeskovima za ulje s lo~iatem i spremiatem za ulje s bazenima za talo~enje. Ovdje se takoer proizvodila i sol te je vaen kvalitetni graevni kamen. Prema rimskom piscu Pliniju Starijem (23.  79.) na isto nojadranskoj obali vadio se graevinski kamen izvrsne kvalitete, neato manje kvalitetan od mramora. Poznato je da je trgovinu kamenom bilo va~no da se kamenolomi nalaze u blizini morske obale, na blagim padinama s padom prema moru, ato je transport inilo jednostavnijim. Kamenolome nalazimo i sjeverno od uvale Madona na zapadnoj strani otoka Veli Brijun u blizini vile rustike i kasnoanti kog naselja izmeu uvale Madona i zaljeva Soline. Joa i danas na tim su lokalitetima vidljivi usjeci i tragovi horizontalnih i vertikalnih utora, jer se prije odvalanja kamene mase ucrtala ~eljena airina i du~ina bloka na kamenu masu, pa su ti utori i danas vidljivi. Transport kamenih blokova do morske obale vraio se povla enjem po gredicama koje su bile ukopane u zemlju i namazane lojem, a po kojima je klizila konstrukcija za prijenos tereta. Mo~e se zaklju iti da je obrada kamena na tom podru ju bila ekonomsko-gospodarski pokreta , je uo ljivo je da zbog obilja kamena u anti koj Istri nije bilo potrebe za uvozom mramora, dok se istarski vapnenac izvozio u zna ajnijim koli inama, i to na lokalitete na zapadnoj obali Jadrana, od Akvileje sve do Ravene, i to ve od polovice I. st. pr. Kr. Osim kamena koji je na karakteristi an na in obilje~io gospodarstvo pojedinih rimskih posjeda u anti koj Istri, va~nu ekonomsku osnovicu inilo je maslinarstvo i vinogradarstvo. Maslinarstvo i vinogradarstvo predstavljaju dva osnovna vida poljodjelske proizvodnje Istre u antici. Maslina (Olea europea) i kultivirana vinova loza (Vitis vinifera), dvije su kulture koje slu~e gotovo kao sinonim za istarsko primorsko podneblje. Kad se govori o maslini, zna se da je njeno drvo slu~ilo za ogrijev, a ulje za pripremu hrane i kao gorivo za rasvjetu. Dakle mo~e se govoriti o maksimalnoj iskoriatenosti a time i isplativosti uzgajanju te kulture. Kad se, pak, govori o vinovoj lozi, jasan je njen zna aj, kako u prehrani, tako i u druatvenom ~ivotu. Anti ka narativna vrela o maslinovom ulju i vinu u Istri vrlo su oskudna. U pitanju su malobrojne zabiljeake pojedinih pisaca. Postoje takoer i oskudna epigrafska svjedo anstva. Istra usputno spominje u okviru rasprava o poljoprivrednoj proizvodnji (Plinije Stariji, Paladije, Kasijan Bas), ili u pjesni kom kontekstu (Marcijal). Plinije istarsko ulje usporeuje s uljem iz hispanske Betike, ato je ina e vrlo dobra ocjena njegove kvalitete. Isti pisac govori i o istarskom vinu za koje tvrdi da je ljekovito. Prema tradiciji, Augustova ~ena Livija, zahvaljujui upravo istarskom vinu, ~ivi 82 godine. Posvjedo ene su i razgranate trgovinske veze drugih djelova Carstva s Istrom, jer su meu mnogobrojnim krhotinama amfora, kako po Jadranu, tako i po Sredozemnom moru, pronaeni primjeri ~igosani imenom Lekanija Bassa (C. LAEK). U dva su slu aja na amforama Magdalensberga pronaeni natpisi pisani crnom bojom na tzv. ramenu posude, koji ozna ava porijeklo i vrstu tekuine koja se prevozila. Na spomenutim se amforama spominje upravo istarsko ulje: 1. OLEI HISTR(ici) / FLOSP (ondo) / V& .; 2. L(uci) LI & / HISTR (ici) & . / V & . / Sve to navodi na zaklju ak da je, uz vinovu lozu, upravo maslina inila glavni dio u ukupnom gospodarstvu anti ke Istre, bilo da se radilo o izvozu ili zadovoljavanju potrebe pojedinih (carskih) domainstava. Te su se dvije proizvodne kulture proizvodile na krupnim posjedima u anti koj Histriji. Zato emo posebnu pa~nju posvetiti proizvodnji amfora u anti koj Istri na ijim primjerima mo~emo pratiti evoluciju oblika amfora nastalih u radionicama na podru ju Jadrana. Posebno je zanimljiva skupina amfora, danas poznata pod imenom Dressel 6B izvedena iz Dresselova tipa 6, namijenjena transportu ulja. Ove su amfore proizvoene na isto noj obali Istre kao i u Dalmaciji. Na njima se, uz ostalo, nalaze i ~igovi s imenima svih careva od Vespazijana do Hadrijana. Koncentracija nalaza upuuje na Histriju kao na mjesto njihove proizvodnje. Carski ~igovi imaju veliku va~nost, jer pouzdano fiksiraju procvat proizvodnje, i to u vrijeme prve Flavijevske dinastije. Karakteristike ulomaka otvora datiranih carskim ~igovima omoguuju datiranje oblika Dressel 6 B i bez ~igova, ili sa ~igovima manje poznatih proizvoa a, kao ato je Marko Aurelije Just (M. Aurelius Iustus), koji krajem II. ili po etkom III. st. proizvodi u Fa~ani amfore tog tipa. Nalazi amfora iz Istre iz prve polovine i sredine I. st., datiranih uz pomo ~igova Lekanija Bassa i Kalvije Krispinile, dopunjavaju razvojnu shemu tipa Dressel 6 B koji svoj procvat, ali i suton do~ivljava na podru ju anti ke Histrije. Amfore izraivane u Fa~ani u vrijeme Tiberija, Kaligule i Klaudija ozna ene imenom Lekanija Basa, odlikuju se zadebljanim obodom (varijante: G. LAEK B, C. LAEK B), a na njihovom velikom broju nalazi se uz ~ig vlasnika i ~ig majstora koji je oblikovao amfore (officinator), pa mo~emo pratiti povezanost pojedinih majstora s razli itim varijantama vlasnikova ~iga. Amfore Klavije Krispinile uglavnom pripadaju Neronovu vremenu i imaju sli an otvor kao Lekanijeve, ali s pliim i manje naglaaenim prstenastim otvorima. Jednak otvor ima i amfora s Vespazijanovim ~igom, dok je za Tita uo ljivo daljnje pojednostavljenje oblika otvora, ato e dovesti do nenaglaaenog, koso proairenog otvora u vrijeme Hadrijana u prvoj polovici II. st. Budui da se radi o istoj carskoj radionici, jasno je da oblici otvora nisu razli iti zbog porijekla (razli ite radionice), ve su razli iti zbog evolucije forme. Kasni i zavrani primjerci tipa Dressler 6 pronaeni su na Loranu, ali bez ~iga, ukraaeni urezanom jednostrukom valovnicom na obodu, a takovu dekoraciju pronalazimo i na amfori s Hadrijanovim ~igom iz Fa~ane. Naime, pogledaju li se ulomci istarskih amfora Dressel 6B iz sredine I. st., obilje~eni ~igovima CRISPINILL, AELI, CRIS i CAL CRISPINILLAE zamjeuje se blago urezana valovita linija, pa se mo~e zaklju iti da se s vremenom u istarskim radionicama oformio obi aj ukraaavanja ruba amfora, ato e se afirmirati upravo u Hadrijanovo doba. injenica je da bi bez depozita amfora bilo gotovo nemogue otkriti kontinuitet njihove proizvodnje i svega ostalog karakteristi nog za histarski krupni posjed (izvoz, uvoz, vinogradarstvo& ). Osim amfora postoji i niz indirektnih, odnosno sekundarnih materijalnih dokaza, tj. arheoloakih nalaza koji svjedo e o ekonomskoj osnovici gospodarstva na krupnim posjedima u anti koj Histriji. Neato ato je bilo karakteristi no za sve takve posjde, ~itarice su i povre. Nepotrebno je posebno obrazlagati njihov zna aj za pre~ivljavanje. Bitan je stupanj razvitka tehnologije proizvodnje ~itarica, jer upravo je to pokazatelj razvitka civilizacija. itanjem rimskih agrarnih pisaca (Katona, Varona, Kolumele i dr.) vidi se da su najviae pa~nje posveivali obradi maslinika i vinograda, jer su njihovi krajnji proizvodi donosili najveu dobit, pa je jasno zaato su to bile glavne gospodarske grane njegovane na krupnim posjedima. Meutim, ~itarice predstavljaju onaj neophodni segment prehrane, iako su bile namjenjene potroanji na u~em podru ju lokalnog tr~iata. Najraairenija ~itarica bila je paenica, a slijede je pir, ra~, zob, je am i proso, dok je toplija klima u anti koj Istri pogodovala sijanju i jesenskih i zimskih sorti. No, izvori za poznavanje ratarstva u anti koj Istri vrlo su oskudni, a jedino pismeno svjedo anstvo o proizvodnji ~itarica potje e tek iz VI. st. i sadr~ano je u nekoliko pisama Kasiodora (Fl. Magnus Aurelius Cassiodorus), senatora i prefekta pretorija isto nogotskih kraljeva. Sadr~aji tih pisama otkrivaju kako je Istra bila zna ajan proizvoa  ~ita u periodu kada Belizar, Justinijanov vojskovoa, osvaja Rim. Arheoloaki nalazi u vezi sa spomenutim djelatnostima nisu osobito brojni i to su naj eae ~eljezni lemeai koji su se nasaivali na plug. I na krupnim histarskim posjedima su se uzgajale ~itarice, ali su uzgajane isklju ivo za vlastite potrebe ili za usko lokalno tr~iate, ato zna i da se ~itarice nisu mogle u veim koli inama lako kupiti, pa je bilo potrebno uzgajati ih na vlastitom imanju. 3. UPRAVNA RIMSKIM IMANJIMA Veliki rimski posjedi u Histriji obuhvaali su radionice u okolici Pole prigodne za razvoj maslina i vinove loze. Tijekom II. st. poslije Kr. tim dobrima priklju uju se ona u okolici Parentija, dok se i tim podru ju u doba Dominanta priklju uju veliki rimski posjedi u okolici Novigrada i Umaga. U sastavu velikih rimskih posjeda bila su i postrojenja za proizvodnju vina, maslinova ulja i amfora. Tim su dobrima upravljali razli iti slu~benici, poput prokuratora (procurator), vilika (vilicus/villicus), nov ara (dispensator), bilje~nika (tabularius) i dr. Neki su posjedi, bilo djelomice bilo u cijeosti, ponekad davana i u zakup. Pravo odreivanja obaveza na velikim rimskim posjedima pripadalo je prokuratorima, a administracija velikih histarskih posjeda za julijevsko-klaudijevske dinastije imala je svoje sjediate u Rimu. Sredianji pokrajinski ured za upravu velikim rimskim posjedima u Histriji od vremena Flavijevaca bila je Pola. Meutim, tijekom II. st., najkasnije za vladavine Marka Aurelija (161.  180.) u Parentiumu je takoer utemeljen poseban ured sa viceupraviteljem (subprocurator) na elu koji je bio podlo~an prokuratoru u Poli. Tijekom III. st. uobi avalo se imenovati zajedni kog prokuratora velikih rimskih posjeda na podru ju Histrije i Dalmacije, ato nije odgovaralo juridi koj teritorijalnoj podjeli. Ta podru ja djelovanja prokuratora naglaaavana su na natpisima postavljanim daleko od mjesta u kojima su obavljali prokuratelu. Prokuratori istarskih dobara iji su natpisi pronaeni u Poli pripadali su viteakom stale~u, jer je to bila istaknutija patrimonijalna prokuratela. Villa rustica predstavlja va~an imbenik rimskog gospodarstva i na ina ~ivljenja. Bez nje rimski su posjedi gotovo bili nezamislivi. Stoga ne iznenauje da je, zajedno s drugim subjektima i krajolikom, esto prikazivana i u rimskom slikarstvu. Nastala je kao dobro na kojem boravi gospodar (dominus), koji tim dobrom rijetko neposredno upravlja. Posjed mu naj eae slu~i za odmor od napornog javnog ~ivota, kao mjesto nadahnua, prikazivanje bogatstva i moi i dr. U funkcioniranju rimske dr~ave u cijelosti, a posebice krupnih posjeda, robovi su bili nezamjenjivi. Tijekom vremena postali su va~na spona rimskog gospodarstva. Iako po rimskom pravu nisu imali prava nego tek obaveze i du~nosti, nerijetko su, ukoliko su bili povjerljivi i dokazani stru njaci, upravo oni bili najodgovorniji u funkcioniranju pojedinih gospodarstava. Upravo su iz njihovih redova potjecali upravitelji tih posjeda s titulom vilika (vilicus/villicus). Uostalom kao sposobni upravitelji uali su, ne samo u rimsku agrikulturnu knji~evnost, nego i u Bibliju. Katon je na velikim posjedima svakom robu propisao obveze uz najmanje optereenje gospodara odnosno samog posjeda. Tako, prema njegovom sudu, prosje an posjed mo~e funcionirati sa 13 robova, odnosno s upraviteljem (vilicus) koji mo~e imati i sulo~nicu (villica), 5 gonia magaraca (asinarius), jednog svinjara (subulcus) te jednog pastira ovaca (opilio). U Katonovu djelu De agri cultura prvi je put propisana zadaa i obveze vilika. One su znatno bile druga ije od drugog roblja. Bile su pogodnije ali znatno odgovorije. U Kolumelinom djelu o poljodjelstvu navodi se da su neki robovi mogli imati sulo~nicu (ne zakonitu ~enu niti djecu jer robovski status nije dozvoljavao sklapanje braka!) zbog uspjeanijeg voenja gospodarstva. Osim u samu proizvodnju tr~ianih viakova, neki od njih su bili uklju eni i u prodaju vina, maslinovog ulja, ~itarica, grahorica, voa povra, mesa, mlijeka, sira i dr. Kolumela ne ispuata ni jedan bitan proces za gospodarstvo. Napominje takoer kako se dolazi do sposobnog upravitelja (vilicus/villicus), odreuje njegova zadu~enja te poslove njegove sulo~nice. Za Kolumelu nije dobro ato pater familias odnosno gospodar posjeda (possessor) rijetko boravi na imanju a njegova dru~ica (domina) joa rjee. Po njegovu sudu najbolje rijeaenje u takvim slu ajevima je izabrati upravitelja koji dobro zna taj posao. Kolumela takoer nije zadovoljan ato, uz govorni ke i filozofske akole, ne postoje i poljoprivredne u kojima bi se obrazovali budui upravitelji gospodarstava. Po Kolumelinom uvjerenju dobrar upravitelj posjeda (vilicus/villicus) ne smije biti lijen, pijanac, pohotljiv, mora biti povjerljiv, bogobojazan, estit, to an. Spram drugih robova na imanju mora biti autoritativan. Stanovati mora blizu vrata kako bi mogao nadzirati tko ulazi i izlazi; morao je biti savraeno zdrav i sna~an; trebao je brinuti da djelatnici obave sve potrebne ratarske i druge poslove. U cik zore morao je zajedno s robovima otii na polje, a u sumrak vraati se. Blagovati je mogao odvojeno od drugih robova i to sjedei dok su drugi robovi imali pravo samo stojei. Trebao je biti primjer najvee suzdr~ljivosti, brinuti o oruu kojeg je uvijek trebao imati u duplikatu na imanju, nije smio voditi privatne poslove, trebao je imati kalendar te po redosljedu koje zahtjeva godianje doba organizirati obavljanje potrebnih radova u poljima. Njegova sulo~nica (vilica/villica) bila je zadu~ene za poslove u kui poput vlasnikove supruge (mater familias). Gospodar imanja (possessor) dodjeljivao ju je upravitelju (vilicus/villicus). Morala je biti njim zadovoljan i bojati ga se. I ona je morala biti osoba od povjerenja kao i upravitelj. Nije smjela skitati niti druge k sebi pozvati. Morala se brinuti za red, istou, atednju, brinuti za odr~avanje odjee uz pomo drugih robinja, brinuti o bolesnima i dr. Robovska radna snaga nije se prestala koristiti u poljodjelstvu ni u kasnoj antici. Meutim, kako se mijenjala struktura rimske poljoprivrede, odnosno kako je rastao broj velikih imanja i latifundija kako u Italiji tako i u provincijama, mjenjala su se i zadu~enja njihovih voditelja vilika. Prema nekima gdje je villa postala rezidencijom za u~ivanje (hortus), vilik je bio samo glavni vrtlar (supra hortus). U airem smislu on je bio i upravitelj gradskih zgrada, nadreeni slu~benicima pojedinih javnih slu~bi. Vilicima su se zvali i oni koji su na rimskim vodovodima nadgledali raspodjelu vode i dr. Sredinom carskog razdoblja vilici viae nisu upravitelji imanja. ZAKLJU AK Velika istarska gospodarstva bila su pokazatelj veli anstvenog perioda jedne civilizacije u regionalnim okvirima. Nastaju i razvijaju se u periodu najizra~enijeg rimskog gospodarsko-kulturnog progresa, te postaju njihov odraz. Bila su zrcalo svih dogaanja u dr~avi, do same njane, a time i vlastite propasti. Nakon vojnog osvajanja Istre 177. prije Kr. Rimljani uspostavljaju svoju vlast koja se manifestirala i kroz sustav manjih obrambenih utvrda uz more. Napredak je nastupio s uspostavom kolonija: Pule (Colonia Iulia Pola) sredinom I. st. prije Kr. odnosno Parentija (Colonia Iulia Parentium) krajem I. st. prije Kr., odnosno s doseljavanjem veeg broja italskih kolonista koji su sa sobom donosili nove tehnike, obi aje, stil ~ivota i dr. Izvraena je i preraspodjela (centurijacija) plodnih povraina koja je upuivala na poljoprivredni zna aj Istre u antici. U antici se na istarskim posjedima najviae ulagalo u proizvodnju maslinova ulja i vina te njihove ambala~e  amfora. O broju anti kih gospodarstva najbolje svjedo e njihovi tragovi diljem ovog poluotoka. Meu njima je bilo kako velikih tako i manjih, kako privatnih tako i carskih. Najzna ajniji meu njima je ono iz uvale Verige na Velom Brijunu. Isti u se i graevine opremljene luksuznim sadr~ajima, primjerice ona u Barbarigi, Valbandonu i dr. Amfore i druga kerami ka ambala~a najviae je proizvoena u kerami arskim postrojenjima u Fa~ani, u ervaru i Loronu kod Pore a. Istarski su posjedi dijelili sudbinu onih u Italiji. Njihovom nestanku nisu prodonijele samo provale i pustoaenja barbara, nego i prelazak na kolonatski na in proizvodnje, maksimalno iscrpljivanje bez ulaganja, slabljenje trgova ke razmjene izmeu grada i sela, izmeu raznih dijelova Carstva i dr. Kad je 476. germanski vojskovoa Odoakar u samostan zatvorio posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augusta, i Istra je, kao dio Zapadnog Rimskog Carstva, uala u fazu degradacije. Ipak bilo je i poboljaanja, koja su omoguavala i zna ajnije gradnje. Tako se primjrice u kasnoanti ko doba u Poli podi~e kompleksan gradskocekveni objekt  Eufrazijeva bazilika s pala om. Ipak, jasno je da je krupnih posjeda na podru ju anti ke Iistre od IV. st. sve manje. Oni postupno gube svoju va~nost. Bogatije i uglednije pu anstvo povla i se prema Italiji i Rimu, dok tzv. obi ni ljudi, koji su mo~da samo upali korov na carskim imanjima, nastoje pre~ivjeti i u svjetlu kraanstva koje je i samo tragalo za nastavkom bogate proalosti. Pojedini su objekt nastavili ~ivjeti u novim okolnostima dok su drugi jednostavno prenijeli svoje nazive na druga srediata. Idealno uklopljeni u krajolik na kojem su nastali, predstavljaju vrhunac simbioti kog djelovanja ovjeka i prirode, i stojei joa i danas u istom tom prirodnom okru~ju, upozoravaju ovjeka na mogunost su~ivota, na njegovu nu~nost. Postavai jednim takvim od cara ili senatora izabranim podru jem, anti ka Iistra je ucrtala svoj neizbrisiv trag u globalnu anti ku povijest. Mo~da bi upravo danas, viae nego ikad prije, trebalo usmjeriti pogled u budunost kroz sli nu prizmu, vraajui ~ivotu humanost kakvu su poznavali joa anti ki oblici.  MATIJA`I, Gospodarstvo, 21-23  MATIJA`I,Gospodarstvo,24  `ONJE, Putevi i komunikacije, pass.; MATIJA`I, Ageri,10  Istra, 1958., 558-559.  STARAC, Carski posjedi, 133-145; ista, Rimsko vladanje, I, 72-75; ista, Rimsko vladanje, II, 177-178.  STARAC, Rimsko vladanje, I, 59, 65-67, 82; ista, Rimsko vladanje, II,42, 153, 178.  Istra, 1980., 240-242.  MATIJA`I, Ageri, 13  MATIJA`I, Gospodarstvo, 99  MATIJA`I, Gospodarstvo, 101-105  MATIJA`I, Ageri, 17  MATIJA`I, Gospodarstvo, 106  MATIJA`I, Gospodarstvo, 69-70  KRI}MAN, Rimska imena, 41  STARAC, Carski posjedi , 46  MATIJA`I, Gospodarstvo, 315-319  KRI}MAN, Rimska imena, 242  MATIJA`I, Gospodarstvo, 319  CATO, De agri cultura, pass.  VARRO, Rerum rusticarum libri tres, pass.  ORLI, Podmorsko arheoloako istra~ivanje, 65  STARAC, Carski posjedi, 49  STARAC Carski posjedi, 53  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke , 320  MATIJA`I, Ageri, 65.  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 330  BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks, 47  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 120  BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks, 48  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 365  BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks , 53  STARAC, Carski posjedi , 58  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke , 249  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke , 286  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke  365  MATIJA`I, Ageri, 43-44  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 221  MATIJA`I, Ageri, 52  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 132  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 173  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 247  MATIJA`I, Ageri, 45  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke , 129-130  MATIJA`I, Ageri , 40  MATIJA`I, Ageri, 31-32  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 161-162  MATIJA`I, Ageri, 62-63  MATIJA`I, Ageri, 46  MATIJA`I, Ageri, 46  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke256  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 443  KOVAI/TASSAUX, Od masline do amfore  MATIJA`I, Ageri, 64  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 141-144  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 258-259  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 406  MATIJA`I, Ageri, 65  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 379-380  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 443  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 333  BEGOVI-DVOR}AK, Rezidencijalni kompleks, 49  BEGOVI-DVOR}AK, Podrijetlo, 84  BEGOVI-DVOR}AK, Podrijetlo, 86  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 68-72  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 340-341  STARAC, Carski posjedi, 55  STARAC, Carski posjedi, 61  STARAC, Carski posjedi59  MATIJA`I, Gospodarstvo anti ke, 110  ZANINOVI, Villae rusticae, 93  SANADER, Prilog istra~ivanja, 171  Luka, 16, 1-8: Govoraae i svojim u enicima:  Bijaae neki bogat ovjek koji je imao upravitelja (vilicus). Ovaj je bio optu~en pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu re e:  `to to ujem o tebi? Polo~i ra un o svom upravljanju jer viae ne mo~ea biti upavitelj! Nato upravitelj re e u sebi:  `to da u inim kad mi gospodar moj oduzima upravu? Kopati? Nemam snage. Prositi? Stidim se. Znam ato u da me prime u svoje kue kad budem maknut s urapve? I pozva du~nike svog gospodara, jednog po jednog. Upita prvoga:  Koliko dugujea gospodaru mojemu? On r e:  Sto bata ulja. A on e mu:  Uzmi svoju zadu~nicu, sjedni brzo, napiai pedeset. Zatim re e drugomu:  A ti, koliko ti dugujea? On odgovori:  Sto kroa paenice. Ka~e mu:  Uzmi svoju zadu~nicu i napiai osamdeset  .  SANADER, Prilog istra~ivanja, 169  COLUMELLA, Rei rusticae, pass. PAGE 17 0xbn| @NP *  L N d | ~ *:<d 2`H`z|np  8VrVZmH 65CJCJ5CJOJQJ CJOJQJZ.0vxz|~24rtvxz|~$d4$d4d4$d4.0vxz|~24rtvxz|~ NP 6 L N ~ :<V $i      2  ?@                        3 NP 6 L N ~ :<V $X\HhtҜ$$ $$l0/ $$$d4$ z|np :|<ڔڐ $$l0/ $$ z|np :jlvx½|wsnie`[        '(  u        `  yz      @  VW    %&      }         X  h#jlvxL6!8!b!""N"##ߜ8 (߸$$ $$l0/ ,jl.dvx8$HfV 2!6!8!H!b!|!!""""N"f""##*##$$$$ %%%.-L-R.v.33333444>5N566D9F9J99;;|@~@BBBBC*CCCNHhHj0JCJUmH 5CJmH 6CJmHCJmH5CJOJQJ6CJUL6!8!b!""N"##b#$$8$ %%%%%(,333H9J99\A$GI8PNTPTTY_þ|yvspmjgK/89NSUVW      ,  OP      ,  AB         '#b#$$8$ %%%%%(,333H9J99\A$GI8PNT$d4$d4$d4d4 $$l0/ $$hHjJtJJJJJJJHL|LLLMMMM*P,P2QNQPQ^Q`QbQQQJTLTNTT6V>VVVLXVX[0[[[[[\\v\\]]aaggggghkkk:lPlhqjqxxxxxTz|zzzf{r{{{~~j0JCJOJQJU6CJOJQJ CJOJQJ 5CJmHCJj0JCJUmH 6CJmHCJmHNNTPTTY_^`aaHikxxxx~t24އw $ & Fd4d4$d4d4$d4$d4$d4_^`aaHikxxxx~t24އw@ܠhj̣ƥb:ZBDVbdrt    !))))000===PQ     z a9QL~.04΁ځ,>|~ "&܇wz:<,4ȎʐҐʑ̑@vfrt>@^|ḥbxƥ̥2@b56CJmHj0JCJOJQJU6CJOJQJ CJOJQJ 5CJmHj0JCJUmH 6CJmHCJmHK@ܠhj̣ƥb:ZBDVd4d4$d4$d4bƶ0Jʸ̸68:>TVX@BBDtvlvx|$&*DPRVnz|5CJ56CJmH 5CJmH 6CJmHCJmHj0JCJUmHCJTbdrt    !))))$d4$d4d4$d4d4$d4$d4.8<>\^d   6 t&(   !$(&())))0022 5"5X6j6p6666:7<7994=D=~=====@@HHMMLQNQRQ;5>*CJmHj0J5CJOJQJU5CJOJQJOJQJ 5CJmH 6CJmHj0JCJUmHCJ CJOJQJCJmHH)000===PQRQjQ*Z,ZZZdo@}}}z8@B$d4$d4$d4d4$d4$d4PQRQjQ*Z,ZZZdo@}}}z8@Bֱ~\`tv<vp@r$R HD6n<J:.b,zP >l2^0~,r ``RQjQSSUUfYhY,ZZZ]]ccddggooVqnqqqyyn{|{F}}}}}}}ފtvlz^ҠԠ@BȥХ0¿¿¿¿¿5CJ j0JUj0JCJU6CJ6CJ6CJOJQJj0JCJOJQJU5>*CJmH 5CJmHj0JCJUmHCJmH CJOJQJB0H^|>R­ܭ6> ֱ, $&.@hxXZ&&F0Lv:R`t   0^ j0JUj0JCJUCJ6CJ6[Bֱ~\`tv<vp@r$Rd4$d4$d4@Z"@Brt$&>HRTl  HJbz8DFV68np0<>JLd j0JU6a HD6n<J:.b,z:<T~$.0HTbd| ,.Fnz|:PRjv  $.>@Xbln&24 "N^`x6 j0JUaP >l2^0~,r ` Xx 02Jv~,.rt  $L`b  $VXZPRjCJ0JmH0J j0JU j0JU6A` XP Pd4h&`$ & 00P/ =!"#$% [$@$NormalmH >> Heading 1$CJ(OJQJkHmHB@B Heading 2$5CJOJQJkHmHB@B Heading 3 $5CJOJQJkH>`> Heading 4$$d4@&5CJ<A@<Default Paragraph Font6>@6Title$CJ OJQJkHmH<Y< Document Map-D  OJQJkH:B@: Body TextCJOJQJkHmH.@". Footnote Text8&@18Footnote ReferenceH*, @B,Footer  !&)@Q& Page NumberBPbB Body Text 2$CJOJQJkHmH,r,Header  !$X@$Emphasis6BQ@B Body Text 35CJOJQJkHmHRC`RBody Text Indent$d4CJOJQJmHNR`NBody Text Indent 2$d4CJmH>$&%(+,.136:>@OABCCGKLRSST/WZ\G_WcdeLfpw(y~ʀځ?>ərҦߪf 'X  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJ!=xNg~3Ru,Ie#SzE_)Vn GpFm 3 ^ { ! 1 V w z !     !xN3ISE_) F { 1 w w z   F"!!!!!!!!! ! ! !     !!!!!!!!!!!!!!! !!  t'.6=RDLSA\]dWlt7t{|fdݱ S"O Xi z  5b|,)6^  B!hH~bRQ0x  $#NT)B  "_PQ`  ! !DD_/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of VLATKA.asd_/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of VLATKA.asd_/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of VLATKA.asd_ A:\VLATKA.doc_/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of VLATKA.asd_/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of VLATKA.asd_ A:\VLATKA.doc_ A:\VLATKA.doc_ A:\VLATKA.doc Ivan Slavi ekA:\VLATKA 181002.doc.lVjL#[ Jb=cjL#wAy@az6 @xhh.@xhh.hho(.@xh.88o(.)6o(.lVJb=c[wAy@az@Canon BJC-1000LPT1:CJRSTRCanon BJC-1000Canon BJC-1000FJ 4dhCJRSTR" d;4 ;4 4 ""Fhh @ LPT1: 4  HArialNoneCanon BJC-1000FJ 4dhCJRSTR" d;4 ;4 4 ""Fhh @ LPT1: 4  HArialNone  %,-./2>?B,C,D,E,Q,W,Y,a,f,h,j,p,t,z,{,,,,,,,,,,,,,,,,,sssssssssss@@ @@@@@ @"@$@4@<@D@N@\@^@`@b@h@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@(@Z@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@G:Times New Roman5Symbol3& :ArialK,Bookman Old Style5& :Tahoma"hȓjȓju&z#="g"0\> HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CROATICA Kristijan Ivan Slavi ek Oh+'0 ,8 T ` l x!HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CROATICArosRVA KristijanTUrisrisNormalaIvan SlaviekJI2anMicrosoft Word 8.0U@@׺@xCbv@xCbv"z#= ՜.+,D՜.+,|8 hp|  N/Ag\j !HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CROATICA Title!HRVATSKI STUDIJI-STUDIA CROATICA 6> _PID_GUIDAN{A0C10B00-43D3-11CF-BAF8-0000C06C4FEE}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+,-./012356789:;=>?@ABCHRoot Entry Fgv3{vJ1Table$ WordDocument(FSummaryInformation(4DocumentSummaryInformation8<CompObjjObjectPool3{v3{v  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q