Naslov
Tehnologije za procjenu potresne otpornosti i nosivosti postojećih armiranobetonskih konstrukcija
(Technologies for structural evaluation of existing buildings in seismic regions)

Autori
Sigmund, Vladimir ; Fischinger, Matej

Izvornik
Bilaterlani Hrvatsko-Slovenski znanstveno-istraživački projekt

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2005

Ključne riječi
postojeće konstrukcije; indeks nosivosti; indeks oštetljivosti; procjena
(existing structures; strength index; damageability index; evaluation)

Sažetak
Današnje potresno inženjerstvo osigurava dovoljnu potresnu nosivost novim konstrukcijama. Problem ostaje procjena i osiguranje potresne nosivosti kod postojećih konstrukcija (npr. 20 i više godina). Naime, konstruktivne mjere i ostvarena duktilnost građevina određeni na temelju proračuna sila i konstrukcijskih detalja sukladno tadašnjim propisima, nisu odgovarajuće. Nesukladnosti su posebno izražene kod određenih konstruktivnih vrsta, od kojih će se, u okviru ovog projekta, uslijed njihovog izrazitog značenja i učestalosti, posebno obraditi dvije: armiranobetonski cestovni vijadukti i montažne armiranobetonske hale. Također je potrebno ukazati na značenje tzv. neizravnih posljedica tj. šteta nastalih potresnim djelovanjem. Tako na primjeru mostova, osim samog rušenja mostovne konstrukcije, neizravne su štete u smislu onemogućavanja proizvodnje okolnog gospodarstva kao i u nemogućem ili otežanom pristupu pogođenom području. Slično je i s industrijskim montažnim halama u kojima se danas odvija većina industrijske proizvodnje. Stoga je veliko oštećivanje ili čak rušenje takvih objekata pogubno za gospodarstvo cijelog potresom ugroženog područja. Također postoje primjeri brze i ponekad ishitrene prenamjene postojećih industrijskih montažnih hala u trgovačka središta kojima danas dnevno prođe i desetak tisuća posjetilaca, gdje potresna sigurnost i te kako igra važnu ulogu. U predloženom projektu, koristit će se eksperimentalne i analitičke metode. Stup sandučastog poprečnog presjeka, karakterističan kod starijih vijadukata ovih područja, bit će ispitan cikličkim opterećivanjem u velikom mjerilu 1:4 na ZAG-u u Ljubljani. Analizirat će se neki od mogućih uzroka potresne oštetljivosti: problem ovijanja presjeka, moguće prskanje stupa pri velikim tlačnim opterećenjima, posmična nosivost, izvijanje uzdužne armature, nedovoljna nosivost temelja i ležajeva. Paralelno će se, u okviru projekta NEES (Network of Earthquake Engineering Simulation), što ga koordinira Sveučilište u Nevadi u Renou, na tri usporedna potresna stola ispitivati vijadukt s tri nosiva stupa. Glavni je cilj tog projekta prijedlog inovativnih tehnika i materijala za izgradnju te ojačanje mostovnih konstrukcija. Eksperimentalna ispitivanja montažnih hala pak će se izvoditi u okviru PRECAST EC8 projekta koji je uključen u 5. europski okvirni istraživački program. U laboratoriju ELSA (European Laboratory for Structural Assesment) u Ispri izvršit će se pseudo-dinamičko ispitivanje hala tipičnih za područje Slovenije i Hrvatske. Također su u tijeku ispitivanja hala karakterističnih za Grčku (provode se na Sveučilištu u Ateni) kao i ispitivanja dvoetažnih industrijskih hala karakterističnih za graditeljstvo Portugala (provode se u LNEC laboratoriju u Lisabonu). Prvenstveno će se analizirati potresni odziv spojeva. Paralelna ispitivanja koja uključuju nove eksperimentalne mogućnosti se provode i provoditi će se na Sveučilištu u Osijeku. U okviru projekta razvit će se novi makro numerički model kojime bi se pojednostavila analiza postojećih hala (osobito analiza odziva spojeva na djelovanje cikličkog opterećenja). Modeli obje radne grupe međusobno će se uspoređivati i nadopunjavati. Pomoću predloženih novih modela provest će se opsežne analize vjerojatnosti potresne oštetljivosti za oba predložena konstruktivna sustava. Na temelju rezultata provedenih analiza, dat će se preporuke za njihovo potresno ojačanje. Rezultati će, dakle, biti izravno primjenjivi na svim projektima koji se trenutno provode na području osiguranja potresne otpornosti konstrukcija u obje države. Njihova je primjena sukladna daljnjem razvoju europskih normi Eurocode 8. U projekt će se uključiti pet novih mladih istraživača koji će dobivene rezultate dobrim dijelom ugraditi u svoje buduće doktorske i magistarske radove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA