Naslov
Produktivnost i njezin odjek prema citatnim bazama ISI i Scopus za razdoblje 1996-2005.
(Productivity and Its Visibility According to ISI and Scopus Citation Indices in Time Span 1996-2005)

Autori
Jokić, Maja ; Šuljok, Adrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima: sociološki pogled

Urednik/ci
Prpić, Katarina

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
133-159

ISBN
978-953-6218-35-6

Ključne riječi
produktivnost, ISI citatne baze, citatna baza Scopus, vidljivost (citiranost), h-index, prirodne znanosti, društvene znanosti, znanstvena polja
(productivity, ISI citation databases, Scopus citation database, visibility (citatedness), h-index, natural sciences, social sciences, scientific fields)

Sažetak
Dosadašnje hrvatske bibliometrijske analize bile su parcijalne naravi s obzirom na obuhvat znanstvenih polja, autora te vremenski raspon podataka, dok su ovdje snimljene sve WoS (ISI) i Scopus publikacije svih istraživača poimenično. U WoS i Scopus bazama indeksirana znanstvenoistraživačka produktivnost, zbog svoje selektivnosti a posebice orijentacije na znanstvenu periodiku i engleski jezik, favorizira produkciju tvrdih znanosti, pa pokazuje velike razlike između promatranih domena. Naime, prirodoslovlje po produktivnosti, citiranosti i h-indeksu apsolutno nadilazi društvene znanosti. Prema WoS-u, prosječan broj radova po znanstveniku u prirodnim znanostima bio je deset puta veći nego u društvenima. U potonjima praktički tri četvrtine znanstvenika nije u deset godina objavilo niti jedan rad referiran u toj bazi, dok ih je u prirodoslovlju bilo tek nešto više od desetine. Prosječna citiranost društvenoznanstvenih radova bila je gotovo trostruko manja od broja citata po prirodoznanstvenom radu. Nasuprot društvenim znanostima koje još uvijek zaostaju za svjetskim pokazateljima svoga područja, zaostajanje prirodoslovlja je manje, a u nekim njegovim disciplinama uopće i nije registrirano. Međutim, pristranost navednih bibliografskih i citatnih baza te razlike u obrascima znanstvene komunikacije uspoređivanih znanstvenih područja, argumentirano upozoravaju da bibliometrijski monitoring društveno-humanističkih publikacija ne smije počivati na istim onim metodološkim pretpostavkama koje vrijede za tvrde znanosti (Nederhof, 2006). Utvrđeno je i relativno veliko disciplinarno osciliranje u prirodoslovlju i društvoslovlju. Znanstvena polja pokazuju specifičnu objavljivačku praksu, tako da je unifikacija kriterija na razini bilo kojega od dvaju promatranih znanstvenih područja posve upitna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija

POVEZANOST RADA