Naslov
Epidemiologija klasične svinjske kuge u Hrvatskoj 2. dio
(Epidemiology of classical swine fever in Croatia, part 2)

Autori
Pavlak, Marina ; Labrović, Ankica ; Gašpar, Anđelko ; Rora, Stanislav ; Jemeršić, Lorena ; Tadić, Marko

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 38 (2007), 3; 151-158

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
klasična svinjska kuga; epidemiologija; Hrvatska
(Classical swine fever; epidemiology; Croatia)

Sažetak
Klasična svinjska kuga (KSK) je akutna zarazna bolest domaćih i divljih svinja uzrokovana Pestivirusom iz obitelji Flavivirade (Van Oirschot, 1992 ; Wengler i sur., 1995, Moorman i sur., 1996). Pojava i širenje klasične svinjske kuge uzrokuje velike izravne i neizravne gospodarske gubitke u zaraženom stadu, na zaraženom i ugroženom području, a može poprimiti i šire razmjere koji se mogu osjetiti i na regionalnom i nacionalnom nivou (Mintiens i sur., 2001). Gubici od KSK na nacionalnom nivou posebno su izraženi u zemljama koje su u usmjerene na izvoz svinjskog mesa. KSK raširena je u cijelom svijetu. Osim u Europi, javlja se i u zemljama Centralne i Južne Amerike, Azije i Afrike (OIE, 2006). KSK je eradicirana u Australiji 1963. godine, Kanadi 1964. godine i SAD 1977. godine (Elbers i sur., 1999). Europska Zajednica (EZ) također podupire program iskorijenjivanja KSK u zemaljam članicama u cilju postizanja statusa zemalja slobodnih od KSK (CSF free status) (OIE, 2006-Terrestrial Animal Code). Postizanje statusa zemlje slobodne od KSK od 1986. godine provodi se politikom nevakciniranja i mjerama temeljenim na postupku usmrćivanja svinja (&raquo ; stamping-out&raquo ; ) te provođenjem programa nadzora kao i provođenjem sanitarnih mjera temeljenim na veterinarskoj legislativi (Elberst i sur., 1999). Unatoč tim naporima, u razdoblju od 1983. do 1997. godine KSK potvrđena je čak u deset zemalja EZ-e: u Njemačkoj i Italiji svake godine, u Austriji, Francuskoj i Belgiji tijekom 10 godina, u Grčkoj i Portugalu prve tri godine, u Nizozemskoj i Španjolskoj 1983., 1984., 1985. i 1997. godine, te u Velika Britaniji 1986. godine. Najveći broj žarišta bio je u Njemačkoj i Nizozemskoj. Tijekom 1997. i 1998. godine KSK potvrđena je i u drugim europskim zemljama koje graniče sa zemljama EZ-e kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Makedonija i zemljama koje u to vrijeme još nisu bile članice EZ-e (Češka, Bugarska) (Elberst i sur., 1999). U Republici Hrvatskoj (RH) strategija suzbijanja KSK, koja se provodi u zemljama EZ-e od sredine 80-tih godina, započela je 1. siječnja 2005. godine. Novom strategijom suzbijanja KSK, cijepljenje svinja protiv KSK je zabranjeno, budući Hrvatska želi dobiti status izvoznika mesa na europsko tržište na kojem prema europskim kriterijaima, cijepljenje nije prihvatljivo. U slučaju pojave KSK provode se stroge ” stamping out” mjere i druge mjere nadzora utemeljene Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorijenjivanje klasične svinjske kuge (NN 187/04). Cilj provedbe nove politike kontrole KSK je iskorjenjivanje ove bolesti u domaćih i divljih svinja na cijelom području RH te potvrđivanje i održavanje statusa zemlje slobodne od KSK. Do 1. siječnja 2005 godine glavna mjera spriječavanja pojave i širenja KSK u Hrvatskoj bila je cijepljenje. Međutim, unatoč propisanom obveznom cijepljenju domaćih svinja, potvrđeni su neki slučajevi KSK tijekom 1996. i 1997. godine (Jemeršić i sur., 2002) i to najčešće na malim obiteljskim gospodarstvima, najvjerojatnije kao posljedica neprovođenja odredbi propisa o cijepljenju protiv KSK, što je rezultiralo niskom razinom procijepljenosti svinja. Od godine 2003. (prema dostupnim podacima Upravi za veterinarstvo) do 2005. nisu zabilježeni novi slučajevi KSK u domaćih svinja, što se može objasniti visokom procijepljenošću populacije (više od 95%). Prva epidemija KSK od primjene nove strategije njenog suzbijanja potvrđena je u srpnju 2006. godine. U radu će biti ukratko opisana glavna epidemiološka obilježja širenja KSK u Hrvatskoj od srpnja 2006. do ožujka 2007. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA