Naslov
Socijalno-medicinske značajke rodilja u Hrvatskoj.
(Socio-medical characteristics of parturiants in Croatia)

Autori
Rodin, Urelija ; Erceg, Marijan.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka HAZU i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske - Demografska kretanja u Hrvatskoj / Wertheimer-Baletić, Alica ; Dražančić, Ante - Zagreb, 2006, 21-22

Skup
HAZU i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.Demografska kretanja u Hrvatskoj (stanje i perspektive).

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
socijalno-medicinske značajke; rodilja
(social-medical characteristics; parturient)

Sažetak
Sigurno i zdravo majčinstvo ovisi o čitavom nizu čimbenika socijalne i medicinske naravi. Neke od bioloških i socijalnih značajki majke (dob, obrazovanje, zanimanje, životne navike) mogu biti usko povezane s bolestima i poremećajima u trudnoći i porodu te pobolom ili čak smrću u djeteta. Nadzor nad trudnicom i plodom kojeg timski provodi niz stručnjaka u perinatalnoj skrbi od posebnog je značaja u smanjenju ovog mortaliteta i morbiditeta. Temeljem podataka rutinske zdravstvene statistike koje prikuplja Hrvatski zavod za javno zdravstvo s mrežom županijskih zavoda, mogu se utvrditi socijalne i medicinske značajke majki od utjecaja na perinatalni mortalitet i morbiditet. Analizirani su podaci iz 165.147 prijava poroda prikupljenih za razdoblje 2001.-2004. godine. Prema dobi rodilja, 34% ih je u skupini 25-29 godina, 25, 5% ih je u dobi 20-24 godine, 22, 2% poroda je od majki u dobi 30-34 godine, a sve ostale rodilje su u znatno manjem udjelu. Prosječna dob rađanja u Hrvatskoj je 27, 5 godina, a prosječna dob prvog rađanja 25, 6 godina. Specifična stopa rađanja je u dobi 25-29 godina 86, 7/1000 žena, za dob 20-24 godine iznosi 62, 7, za dob 30-34 godine 61, 7, za dob 35-39 godina je 23, 4, za dob 15-19 godina stopa je 12, 9, 40-44 godine 4, 5 i za dob iznad 45 godina je 0, 2. Rađanje ispod 15 i iznad 50 godina svedeno je na sporadične slučajeve. Prema obrazovnom statusu bilo je 2% majki bez osnovnog obrazovanja, 8, 6% s osnovnoškolskim obrazovanjem, 53, 2% sa srednjoškolskim obrazovanjem, 3, 1% s višim i 8, 2% s visokim obrazovanjem. Prema bračnom stanju bilo je 5, 7% neudanih majki, 86, 2% ih je u braku, 0, 5% u izvanbračnoj zajednici, a za ostale rodilje bračni status nije naveden na prijavama poroda. Prema redu rođenja djeteta nalazimo 41% prvorođenih, 33, 5% drugih po redu, 12, 3% trećih, 6, 8% višeg reda rođenja, a za 6% nije naveden red rođenja. Prema nepovoljnim životnim navikama koje utječu na tijek i ishod trudnoće nalazimo da 9, 1% trudnica izjavilo da puši u trudnoći, 0, 13% konzumira alkohol (više od jednog alkoholnog pića dnevno), a 0, 11% psihoaktivne droge. Prema broju pregleda u trudnoći nalazimo 4, 4% rodilja s 0-2 pregleda, 9% s 3-5 pregleda, 28, 9% s 6-8 pregleda i 53, 2% s 9 i više pregleda u trudnoći. Prvi pregled u trudnoći do 8. tjedna bio je u 28, 7% rodilja, od 9.-12. tjedna u 34, 8% rodilja te 13.-16. tjedna u 12, 2% rodilja, dok je udio rodilja s prvim pregledom u poodmakloj trudnoći 9, 6%. Promjene socijalno-kulturnih značajki i životnog standarda stanovništva nisu bitno utjecale samo na sveukupnost vitalnih događaja, nego i na odluku o dobi rađanja. Kasnije rađanje, prije dvadesetak godina karakteristično za gospodarski razvijene zemlje višeg obrazovnog i kulturnog standarda, nalazimo i u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama zahvaćenim sličnim društveno-gospodarskim promjenama (primjerice Slovenija, Češka). Podaci perinatalnog informacijskog sustava mogu se, osim u analitičke svrhe, koristiti i u planiranju mjera perinatalne skrbi, posebice u onim županijama u kojima se, temeljem podataka i usporedbi, uočava viša perinatalna smrtnost uz manji broj pregleda u trudnoći te niži obrazovni status ili druga nepovoljna obilježja u rodilja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA