Naslov
Pokazatelji perinatalne skrbi u Hrvatskoj prema rodilištima
(Indicators of Perinatal Health Care in Republic of Croatia According to the Maternity Wards)

Autori
Rodin, Urelija ; Dražančić, Ante

Izvornik
Gynaecologia et perinatologia. Supplement (Zagreb) (1331-0151) 12 (2003), 2; 19-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
prijava poroda; rodilišta; pokazatelji perinatalne zaštite; kontrola kvalitete
(birth certificates; types of maternity wards; indicators of perinatal care; quality control)

Sažetak
Cilj rada je deskriptivnom epidemiološkom metodom prikazati rezultate dobivene usporedbom nekoliko osnovnih pokazatelja perinatalne skrbi prema vrstama rodilišta, u odnosu na prosječni broj poroda. Materijal i metode: Analizirani su pokazatelji perinatalne zaštite s novih prijava poroda uvedenih u rutinsku zdravstvenu statistiku 2001. godine. Analiza je provedena prema četiri rodilišne skupine, određene temeljem prosječnog godišnjeg broja poroda: manje od 500. 500-999, 1000-1699 i ≥ 1700. Rezultati: Visina perinatalne smrtnosti odgovara razini rodilišta, s iznimkom rodilišta do 1000 poroda na čiju stopu smrtnosti je značajnije utjecao broj umrlih od kongenitalnih anomalija. Antenatalna skrb mjerena brojem pregleda u trudnoći je uglavnom zadovoljavajuća, osim u rodilišnoj skupini 1000-1700 poroda u kojoj bilježimo veći udio trudnica s 0-2 pregleda kao i nepoznatog broja pregleda. U ostalim skupinama rodilišta je nedovoljno kontroliranih trudnoća manje od 3, 5%. Prosječno je bilo 20% rodilja s komplikacijama u trudnoći i 12% s komplikacijama u porodu. Upravo u rodilišnoj skupini s 1000-1700 poroda s najvećim udjelom nekontroliranih trudnoća nalazimo i najveći udio komplikacija u trudnoći i porodu. Prosječna duljina boravka u hrvatskim rodilištima je 5-6 dana, a rodilje prosječno najkraće borave u najvećim rodilištima s najtežom patologijom, što je izvan očekivanja. Zaključak: Kvaliteta rutinskih rodilišnih podataka se znatno poboljšala u odnosu na prvu godinu izvješćivanja i oni već mogu poslužiti svojoj osnovnoj namjeni – informiranju struke i evaluaciji perinatalne skrbi. Daljnje unaprjeđenje kvalitete podataka zajedničkim naporima javnog zdravstva i perinatologa omogućit će i objektivno planiranje perinatalne zaštite temeljeno na &laquo ; evidence-based&raquo ; pokazateljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA