Pregled bibliografske jedinice broj: 325508
Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 2002. godini
Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 2002. godini // Gynaecologia et perinatologia. Supplement (Zagreb), 12 (2003), 2; 1-18 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 325508 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 2002. godini
(Perinatal Mortality in Republic of Croatia in the Year 2002)
Autori
Dražančić, Ante ; Rodin, Urelija
Izvornik
Gynaecologia et perinatologia. Supplement (Zagreb) (1331-0151) 12
(2003), 2;
1-18
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
perinatalni mortalitet; maternalni mortalitet; prerani porodi; eklampsije; carski rezovi; antenatalna skrb
(preterm deliveries; ecclampsias; cesarean sections; antenatal care)
Sažetak
Analiza perinatalnih zbivanja, tj. maternalnog i perinatalnog mortaliteta, operacijski dovršenih poroda i antenatalne skrbi u 36 rodilišta Hrvatske u 2002. godini. Upitnik je poslan svim bolničkim (29) i izvanbolničkim (7) rodilištima u državi. U upitniku su podatci o broju poroda, o plodovima odnosno novorođenčadi po dobi trudnoće i po težini djeteta te o umrlima po dobi trudnoće i po dobi djeteta, o broju carskih rezova i vakuum ekstrakcija, pojedinačno o umrlim majkama, o eklampsijama, o broju kliničkih i ultrazvučnih pregleda trudnica. U Hrvatskoj je od 1986. godine prirodni priraštaj nizak, manji od 2, 0‰ , a od 1991. godine postaje negativnim – više pučanstva umire nego se rađa. U 2002. godini je umrlo 10.475 stanovnika više nego se rodilo.Učestalost nedonoščadi je 2002. godine bila 5, 60%, a novorođenčadi niske porodne težine 6, 06%. Perinatalni mortalitet za svu djecu  1000 g je bio 6, 9‰ , a za djecu  500 g 9, 3‰ . Fetalni mortalitet za djecu  1000 g je bio 4, 3‰ , a za djecu  500 g 5, 6‰ . Odgovarajući rani neonatalni mortalitet je bio 2, 7‰ i 3, 7‰ . U porodu je umrlo 13 plodova, što je 0, 32‰ . Rani neonatalni mortalitet se smanjuje porastom težine novorođenčadi: za djecu 500-999 g je bio 433‰ , za djecu 1000-1499 g 179‰ , za 1500-1999 g 44, 5‰ , za 2000-2499 g 9, 2‰ , a za djecu  2500 g 0, 9‰ . U 20 od 36 rodilišta je perinatalni mortalitet bio manji od 7, 0‰ , a samo u 5 rodilišta veći od 10, 0‰ . Maternalna je smrtnost bila 7 žena, 17/100.000. Eklampsija je bilo 9 ili 0, 23‰ . Carskim rezom (SC) je dovršeno 5.935 trudnoća, što je 14, 84%, a u daljnjem je porastu. Antenatalna skrb pokazuje daljnje poboljšanje: po trudnici je bilo prosječno 8, 36 pregleda, 48, 8% je pregledano  9 puta, ali još uvijek je 15, 2% trudnica bilo s manje od 6 pregleda. Prosječni broj pregleda ultrazvukom je bio 3, 93, njih 58, 5% je bilo pregledano  4 puta. U rodilištima III. razine, s JINT, znakovito je niži RNM za djecu <1500g te za djecu  2500g, a za djecu 1500-1999g i 2000-2499g se rani neonatalni mortalitet izjednačuje u rodilištima I, II i III razine. Zaključak: Organizacija perinatalne zaštite u Hrvatskoj u tri razine, s formiranjem jedinica intenzivne neonatalne terapije (JINT) i njege (JINNj), uz popunu tih jedinica opremom i uz odgovarajuću ....?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Klinički bolnički centar Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EMBASE (Excerpta Medica)
- SCOPUS