Pregled bibliografske jedinice broj: 325479
Utjecaj socijalnih značajki majke na perinatalni ishod
Utjecaj socijalnih značajki majke na perinatalni ishod // Zbornik radova VII kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva / Barišić, Ingeborg ; Mandić, Zlatko ; Mardešić, Duško (ur.).
Zagreb: Denona, 2006. (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 325479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj socijalnih značajki majke na perinatalni ishod
(Influence of mother’ s social characteristics on perinatal outcome)
Autori
Rodin, Urelija ; Bralić, Irena ; Mihel, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik radova VII kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva
/ Barišić, Ingeborg ; Mandić, Zlatko ; Mardešić, Duško - Zagreb : Denona, 2006
Skup
VII kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2006. - 07.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
socijalne značajke majki; perinatalni ishod
(mother’ s social characteristics; perinatal outcome)
Sažetak
Cilj: Utvrditi socijalne značajke majki koje mogu utjecati na perinatalni ishod temeljem podataka iz prijava porođaja i perinatalnih smrti Metode: Deskriptivno-statističkim metodama analizirani su podatci iz rutinske zdravstvene statistike za 2005. godinu. Od socijalnih značajki promatrani su: obrazovanje, bračno stanje, prethodni porođaji, zanimanje, pušenje, konzumacija alkohola.Obrađeni su i podatci o dobi majki, antenatalnim pregledima i vremenu prvog pregleda. Rezultati: Između majki živorođenih (ŽR) i perinatalno umrlih (PU) nađene su značajnije razlike u sljedećim značajkama: niže obrazovanje (13, 7% ŽR:16, 7% PU) ; izvanbračnost (6% ŽR: 13, 7%PU), treći i viši red rođenja djeteta (18%ŽR : 26%PU). Nekontrolirana trudnoća je registrirana u 5, 6% ŽR:14, 2% PU. Vrijeme prvog pregleda do 12. tjedna trudnoće je u 67, 1% majki ŽR : 30, 8% majki PU. I druge značajke nepovoljne za perinatalni ishod pokazale su veću učestalost u majki PU (starija i adolescentna dob). Podatci o zanimanju, zbog velikog udjela nepoznatog, te podatci o pušenju i alkoholu, zbog udjela ispod 1%, nisu se mogli upotrijebiti za utvrđivanje mogućeg utjecaja na perinatalni ishod. Zaključak: Rezultati pokazuju da neki od socijalnih čimbenika, poput nižeg obrazovnog statusa, izvanbračnog rađanja, visokog pariteta, dobi iznad 40 i ispod 20 godina, a posebice nedovoljnog broja pregleda u trudnoći i nepravodobne kontrole trudnoće znatno utječu na perinatalni ishod. Budući roditelji, koji su upoznati s mogućim čimbenicima rizika, biološkim, okolišnim ili socijalnim, bolje će surađivati u provođenju preporučenih mjera antenatalne skrbi. Podatci rutinske zdravstvene statistike o učestalosti nepovoljnih čimbenika u pojedinim dijelovima Hrvatske na perinatalni ishod mogu se koristiti u planiranju mjera skrbi na nacionalnoj i regionalnim razinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus