Naslov
Uzroci perinatalnih smrti u Hrvatskoj 2005. godine
(The causes of perinatal deaths in Croatia in the year 2005)

Autori
Dražančić Ante ; Rodin Urelija

Izvornik
Gynaecologia et perinatologia (Zagreb) (1330-0091) 16 (2007), 3; 115-131

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
perinatalni mortalitet; uzroci; carski rez; usporeni fetalni rast
(perinatal mortality; causes; cesarean section; restricted fetal growth)

Sažetak
Cilj rada: Analiza porasta perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj od 5, 8&#8240; u 2004. na 6, 4&#8240; u 2005.godini, da bismo ustanovili zašto je zaustavljen izrazito dobar trend smanjenja mortaliteta od 2000. godine. Materijal i metode: Analizirane su prijavnice perinatalnih smrti 381 perinatalno umrlog djeteta &#8805; 22 tjedna. Posebno su svrstana mrtvorođena djeca i živorođena te rano neonatalno umrla djeca po dobi trudnoće te po klinički utvrđenim bolestima/stanjima majke u 8 skupina. Podjednako su umrla djeca svrstana u 11 skupina na temelju patoanatomskog nalaza učinjene obdukcije. Dodatno je u svih umrlih ustanovljen način rađanja, antenatalna skrb i fetalni rast. Rezultati: Od 381 perinatalno umrlog djeteta u 34, 4% su nađena razna patološka stanja trudnoće, najčešće amnijska infekcija (13, 4%) pa hipertenzija/preeklampsija (7, 6%). U 18, 1% je nedonošenost bila jedina dijagnoza. Patoanatomski je najčešći uzrok bila asfiksija (22, 8%) i maceracija bez drugih naznaka (15, 0%). Kongenitalne anomalije su bile uzrok smrti u 15, 0% svih umrlih, češće u rano neonatalno umrlih (28, 0%) nego u mrtvorođenih (7, 1%). Carskim rezom je rođeno 18, 3% perinatalno umrlih, češće rano neonatalno umrlih (35, 7%) nego mrtvorođenih (7, 6%). Rani neonatalni mortalitet rođenih carskim rezom je znakovito niži u djece 22-27 tjedana, podjednak u djece 28-31 tjedan, a viši u kasnijim razdobljima trudnoće. Antenatalna skrb je znakovito bila lošija u perinatalno umrle djece. Intrauterini rast fetusa je znakovito bio usporen, 26, 5% perinatalno umrlih je bilo lakše od 10.centile za dob, izraženije u mrtvorođenih (32, 8%) nego u rano neonatalno umrlih (16, 1%). Posebice je velik broj nedostašćadi bio u mrtvorođenih s 28-31 tjedan (58, 6%), te 32-36 tjedana (57, 1%). Mali broj trudnoća s usporenim fetalnim rastom je bio antenatalno dijagnosticiran (18%). Zaključak: Za daljnje sniženje perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj potrebno je dalje usmjeriti napore na antenatalni transport i rađanje djece niske i izrazito niske porodne težine ( <1800 grama) u rodilištima III razine te na pravodobno otkrivanje djece s restrikcijom rasta na razini primarne perinatalne skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA