Naslov
Biološko suzbijanje cvjetnog štitastog moljca Trialeurodes vaporariorum W. (Homoptera, Aleyrodidae) na rajčici u zaštićenu prostoru
(Biological control of the glasshouse whitefly Trialeurodes vaporariorum W. (Homoptera, Aleyrodidae) on tomato in greenhouse)

Autori
Jelovčan, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.01

Godina
2008

Stranica
110

Mentor
Igrc Barčić, Jasminka

Ključne riječi
biološka zaštita; cvjetni štitasti moljac; rajčica
(Biological control; glasshouse whitefly; tomato)

Sažetak
Najvažniji štetnik povrtlarskih kultura u zaštićenim prostorima je cvjetni štitasti moljac, Trialeurodes vaporariorum W. koji ima veliki broj domaćina pa je tako utvrđen na biljkama iz 84 porodice i 249 rodova. Godine 1870. prvi puta je opisan kao značajan štetnik rajčice u SAD-u. Njegov prirodni neprijatelj, parazitoid Encarsia formosa utvrđena je 1920., a 1926, napravljena su prva istraživanja u Engleskoj s ciljem biološkog suzbijanja cvjetnog štitastog moljca. Visoka učinkovitost vrste E. formosa u suzbijanju cvjetnog štitastog moljca značajno je doprinijela širokoj uporabi ove osice zadnjih 25 godina u Engleskoj i drugim zemljama Europe. Tijekom tog razdoblja nisu obavljena precizna istraživanja o broju introdukcija parazitske osice pa je učinkovitost parazitacije bila vrlo niska. Zbog toga je cilj ovog rada bio istražiti biološko suzbijanje cvjetnog štitastog moljca primjenom parazitoida Encarsia formosa, i predatorske stjenice Macrolophus caliginosus te utvrditi učinkovitost njihove kombinacije na različitim sortama rajčice. Gustoću populacije cvjetnog štitastog moljca pratili smo uporabom žutih i plavih ljepljivih ploča, ali smo tijekom istraživanja utvrdili da spomenute ploče imaju i negativan utjecaj na prirodne neprijatelje. Primjenom parazitske osice Encarsia formosa na sorti Don Jose i Mondial postignuta je učinkovitost parazitacije od 91, 6 % do 94, 1 %, a na sorti Mercedes i Belle učinkovitost se kretala od 78 % do 80 %. Primjenom predatorske stjenice Macrolophus caliginosus na sorti Mercedes i Belle postignuta je učinkovitost od 52, 3 % do 57, 5 %. Iako je učinkovitost predatorske stjenice bila niža od prihvatljive (80 %) utvrđeno je da se stjenica treba ispustiti u zaštićeni prostor nakon sadnje rajčice jer je u to vrijeme populacija cvjetnog štitastog moljca niska, a učinkovitost zadovoljavajuća. Primjenom kombinacije predatorske stjenice Macrolophus caliginosus i parazitske osice Encarsia formosa učinkovitost se kretala od 16, 2 % do 29, 6 % na različitim sortama rajčice. Razlog niske učinkovitosti prirodnih neprijatelja je što na bočnim, prednjim i stražnjim stranama plastenika nisu bile postavljene entomološke mreže koje bi spriječile izlazak prirodnih neprijatelja iz plastenika i ulazak štetnika u zaštićeni prostor. Uporaba žutih i plavih ljepljivih ploča s ciljem praćenja gustoće populacije cvjetnog štitastog moljca, pokazala je negativan učinak na smanjenje brojnosti parazitske osice Encarsia formosa za 7, 8 % do 72, 8 %, a predatorske stjenice od 29, 8 % do 35, 8 %. Zbog neselektivnosti ljepljivih ploča važno je iste iznijeti iz plastenika nakon što je obavljena prva introdukcija prirodnih neprijatelja. Istraživanja biološkog suzbijanja cvjetnog štitastog moljca na rajčici u zaštićenu prostoru dokazala su da se problem cvjetnog štitastog moljca u potpunosti može riješiti primjenom vrste Encarsia formosa i Macrolophus caliginosus.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA