ࡱ> [BOh+'0 ,8 X d p |Predložak za èlankeDijana Jakovac-LozićPredložak.dotDijana236Microsoft Office Word@it@ь?@,cS@ь?(՜.+,0  px  8 Predložak za èlanke TitlePredložak.dotDijana236Microsoft Office Word@it@ь?@,cS@ь?(  dlnrtddp dp Żɷɷɷ|h/0JOJQJh)uh/h{P0JOJQJhm8 h{P6h{PhPb]h_u0JOJQJhh_uh+G0JOJQJhrh+GhihpmH nHsH uh#] h#]6 hw{6hw{hkr hkr 0JOJQJhZ0Dr. sc. DIJANA JAKOVAC-LOZI, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Splitu ususret novoj europskoj konvenciji o posvojenju djece "Dijete, roeno ili posvojeno, uvijek je samo jedno  ljubav u vidljivu obliku. Istina, raanje je katkad ljubav kratkog daha, optereena nevidljivim, esto nedoku ivim teretom teakih odluka, ali je, ipak, ljubav. Klica ~ivota ni e iz zrna ljubavi. Posvojenje je, meutim, kristalno ista, ni im pomuena kaplja ljubavi, koja natapa vjetrom noaenu mladicu ~ivota, ne dajui joj uvenuti. Ukorjenjuje je, njeguje je, uva i voli." Iz predgovora knjizi D. Jakovac-Lozi: "Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt)", izd. Pravni fakultet, Split, 2006. Potreba za iznala~enjem boljih pravnih rjeaenja kada su u pitanju djeca, ponaosob ona bez primjerene roditeljske skrbi, generirala je nacrtom Europske konvencije o posvojenju djece (2006.). Autorica u ovom radu ne samo ato upoznaje itateljstvo sa svim izmjenama postojee Konvencije o posvojenju djece (1967.), ve s valjanom argumentacijom istima kriti ki pristupa ~elei upozoriti kako ama baa sve ato je novo, nije uvijek i nu~no bolje. U pojedinim istupima i te~njama kojima inklinira Nacrt Konvencije prepoznaje, na odreeni na in, ak i kraenje pojedinih prava djeteta. Naime, u nastojanjima da odgovori duhu vremena, Nacrt Konvencije ponekad pokuaava 'izmiriti' prava odraslih s pravima djece, ali u takvim pokuaajima autorica prepoznaje svu opasnost zamke kraenja prava 'manjega' pravom 'veega'. Klju ne rije i: Konvencije o posvojenju djece, prava djeteta, najbolji interes djeteta, posvojenje. 1. Uvodna rije  1. Posvojenje kao poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi koji posvojiteljima omoguuje roditeljstvo, objedinjuje dva interesa, dva ljudska dobra, dva cilja koja su komplementarna. Ono objedinjuje i dva prava: pravo ovjeka na roditeljstvo i na osnivanje obitelji, na jednoj strani, te pravo djeteta na sigurnost i odgoj u obitelji, na drugoj strani. Ta dva ljudska prava su kona no konstituirana i definitivno pravno zaatiena meunarodnim globalnim i regionalnim pravnim aktima. 2. Kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Hrvatsku od iznimnog su zna aja pravne aktivnosti europskih integracija, ponaosob Vijea Europe, tim viae ato su i Hrvatska i Bosna i Hercegovina lanice te najstarije europske organizacije. Potreba za sna~nijom pravnom zaatitom djece, ponaosob one djece koja su liaena roditeljske skrbi, ne jenjava. Da je tako, svjedo i i Nacrt Europske konvencije o posvojenju djece donesen u Strasbourg(u) u studenome 2006. godine. Predmet naaeg interesa, u ovom slu aju, e biti isklju ivo dva regionalna dokumenta, a to su, joa uvijek va~ea, Europska konvencija o posvojenju djece iz 1967. godine, te osuvremenjena, a time nu~no i izmijenjena nova Europska konvencija o posvojenju djece (to nije, Nacrt Konvencije) iz 2006. godine. Naravno, uz poman analiti ki i kriti ki pristup izmjenama va~ee Konvencije iz 1967. godine, te o ekivanim implikacijama pristupa novoj Konvenciji od strane nacionalnih zakonodavstava (kako Federacije BiH, tako i Republike Hrvatske) de lege ferenda. 2. Osvrt na Europsku konvenciju o posvojenju djece (1967.) 3. Europsku konvenciju o posvojenju djece donesenu 1967. godine za sada je ratificiralo osamnaest dr~ava, a potpisale su je tri dr~ave. Njene odredbe postavljaju granice unutar kojih se nacionalna zakonodavstva 'mogu kretati', prepuatajui dr~avama strankama Konvencije da unutar njih same odrede i postave pravila. U Preambuli Konvencije izrijekom se navodi kako dr~ave stranke ove Konvencije prihvaaju zajedni ka na ela i praksu, te time umanjuju teakoe koje proizlaze iz razlika u nacionalnim zakonodavstvima, istodobno pridonosei dobrobiti posvojene djece. 4. Konvencija je podijeljena u etiri dijela (obveze i polje primjene; osnovne odredbe; dopunske odredbe i zavrane odredbe) koja uklju uju dvadeset i osam lanaka. U prvom dijelu Konvencije kojim se ureuju obveze i polje primjene iste ( l. 1-2.) svaka dr~ava stranka obvezuje se uskladiti svoje zakonodavstvo s odredbama i smjernicama Konvencije, te o svim poduzetim mjerama izvijestiti glavnog tajnika Vijea Europe. Konvencijsko poimanje kategorije 'djeteta' podrazumijeva odreene pretpostavke u trenutku kada posvojitelji tra~e da ga posvoje: 1. da isto nije navrailo osamnaest godina, 2. da nije, odnosno da nije bilo, u braku i 3. da se ne smatra punoljetnim. U osnovnim (temeljnim) odredbama ( l. 4-16.) Konvencija ukazuje na obvezu zasnivanja posvojenja od strane nadle~nih tijela (bilo sudskih ili upravnih tijela), ( l. 4.); naglaaava zna aj slobodnog pristanka na posvojenje ( l. 5.), te potrebu da isto bude u najboljem interesu djeteta ( l. 8.). Konvencija daje odgovore i na pitanja aktivne adoptivne sposobnosti (pretpostavki koje moraju zadovoljiti potencijalni posvojitelji), ( l. 6-7.), kao i pitanja pasivne adoptivne sposobnosti (pretpostavki koje moraju postojati na strani potencijalnog posvojenika), ( l. 3., 8.). Konvencija ureuje i pravne posljedice posvojenja tj. pravi i du~nosti kojima posvojenje generira, pa se s tim u svezi odredbom l. 10. st. 1. propisuje sljedee: "Posvojitelj posvojenjem, u odnosu na posvojeno dijete, stje e istovjetna prava i du~nosti kakva postoje u odnosu majke i oca spram njihovog djeteta roenog u braku. Posvojenik posvojenjem, spram svojih posvojitelja, stje e sva prava i du~nosti kakva ima bra no dijete spram svojih roditelja." Ovakvim pristupom u incima posvojenja, realno bi bilo za o ekivati prestanak svih prava i du~nosti koje postoje izmeu posvojenika i njegove bioloake obitelji. No, po tom pitanju Konvencija istupa s nizom zadraki, nejasnoa, a rekli bismo ak, i inkompatibilnih rjeaenja u odnosu na odredbu l. 10. st. 1. (v. infra), ato je nu~no za posljedicu imalo prili nu neujedna enost u odreivanju vrsta posvojenja i pravnoj regulaciji u inkovitosti istih na europskom tlu (barem kada je rije  o dr~avama strankama Konvencije), kao i vjerojatnog skanjivanja jednog broja dr~ava spram pristupa istoj. Dopunske odredbe ( l. 17-20.) odnose se na pitanja: probnog (preadoptivnog) smjeataja djeteta u obitelji potencijalnih posvojitelja ( l. 17.); obveza dr~avnih tijela na planu razvoja unaprijeivanja i uspjeanog djelovanja dr~avnih ili privatnih institucija, kao savjetodavnih tijela, kojima bi se osobe zainteresirane za posvojenje, kao i roditelji koji kane svoje dijete prepustiti na posvojenje mogli obraati za pomo i savjet ( l. 18.); obvezatnosti izu avanja socijalnog i pravnog aspekta posvojenja u edukacijskim programima socijalnih radnika ( l. 19.); poduzimanja mjera na planu o uvanja tajnosti identiteta posvojitelja za bioloaku obitelj posvojenika; tajnosti samog postupka posvojenja; te definiranja pravila kojih se nu~no pridr~avati prigodom upisa posvojenja u dr~avne matice (mati ne knjige), kao i izdavanja izvadaka iz matica roenih, a koji trebaju ii za o uvanjem tajnosti fakta posvojenja ( l. 20.). Zavrane odredbe ( l. 21-28.) odnose se na potpisivanje i postupak ratifikacije Konvencije, te govore o stupanju na snagu, teritorijalnoj primjeni i o na inu formuliranja rezervi propos osnovnih odredaba Konvencije. 5. S obzirom na intenzitet druatvenih i kulturnih promjena, suvremeni na in percipiranja ~ivota i svega onoga ato on sa sobom nosi, nije teako shvatiti kako je ova Konvencija, naprosto, prega~ena vremenom. Potreba za njenom izmjenom uo ena je ve po etkom sedamdesetih godina proalog stoljea, no kako na stvaranje jednog tako zna ajnog dokumenta utje u mnoge okolnosti, nastojanja na tom planu o~ivotvorena su tek nedavno izradom Nacrta nove Konvencije o posvojenju djece. Bosna i Hercegovina, upravo kao i Hrvatska nisu pristupile Konvenciji iz 1967. godine. Meutim, razvidno je kako su u recentnim nacionalnim zakonodavstvima zauzimale respektabilan stav spram njenih smjernica. 3. Radnje koje su prethodile izradi Nacrta Konvencije VE o posvojenju djece (2006.) 6. Suvremena druatvena kretanja popraena promjenama na polju nacionalnih europskih pravnih sustava kasnih aezdesetih i po etkom sedamdesetih godina proalog stoljea neminovno su se odrazila i na izmijenjeni pravni pristup institutu posvojenja. Mnoge zemlje Vijea Europe upravo krajem aezdesetih godina pristupile su promjenama zakonskih propisa o posvojenju, tako da su se pojedine odredbe Konvencije iz 1967. zarana pokazale 'zastarjelima'. A danas, nakon etrdeset godina njenog postojanja toj se Konvenciji mogu uputiti brojne konkretne primjedbe: kako glede pretpostavki za zasnivanje posvojenja, tako i po pitanju suodlu ivanja djeteta koje se posvaja, probnog smjeataja djeteta u obitelji posvojitelja, 'tajnosti' posvojenja i sl. 7. Prvi prijedlozi u smjeru nu~nog osuvremenjivanja spomenute Konvencije izneseni su tijekom Prve europske konferencije o obiteljskom pravu koja je odr~ana 1977. godine u Be u, na kojoj je pitanje poduzimanja mjera za uklju ivanje djece u nove obitelji (pozakonjenje, posinjenje, posvojenje, hraniteljstvo i sl.) bilo tek jedno u nizu obiteljskopravnih problema o kojima se na Konferenciji raspravljalo. Godine 1988., Odbor stru njaka za obiteljsko pravo (CJ-FA), koji je dobio zadau ispitati Konvenciju iz 1967. godine, sa svojim je stajaliatima odlu io sa ekati zavraetak zasjedanja Haake konferencije 1993. godine koja je rezultirala donoaenjem Haake konvencije o zaatiti djece i suradnji glede meunarodnog posvojenja (u daljnjem tekstu: Haaka konvencija /1993./). Te~iate spomenute Haake konvencije bazirano je na iznala~enju zajedni kih mjera kojima bi se osiguralo da meunarodno posvojenje bude ostvareno ponajprije u interesu djece i poativanja njihovih temeljnih prava, te upozoravanju na neovlaateno oduzimanje, trgovinu i preprodaju djece i njihovo razotkrivanje. Ovom Konvencijom utemeljio se sustav tijesne suradnje meu dr~avama strankama u ostvarivanju gore navedenih ciljeva, a naglasak na 'najboljem interesu djeteta' predstavljao je okosnicu izgradnje mostova meu tim dr~avama. Haaka konvencija (1993.) se primjenjuje na sva posvojenja meu dr~avama koje su postale njezine stranke, a do posvojenja mo~e doi samo ako zemlja djetetova podrijetla tj. emisivna dr~ava ustanovi da je dijete podesno za posvojenje, da je meunarodno posvojenje u najboljem interesu djeteta, te da su nakon savjetovanja, pristanci za posvojenje nu~no dani slobodno, bez prisile. Nadalje, posvojenje e se ostvariti ako je zemlja primateljica, tj. receptivna dr~ava utvrdila da su budui posvojitelji podesni i prihvatljivi za posvojenje, te da e djetetu koje ~ele posvojiti biti odobren ulazak i stalno boraviate u toj zemlji. Svaka dr~ava stranka obvezna je ustanoviti sredianje tijelo za provoenje odreenih djelatnosti, koje ga obvezuje na suradnju s drugim sredianjim tijelima, nadziranje provedbe Konvencije u toj dr~avi, te pru~anje informacija o propisima te dr~ave. Poslove meunarodnog posvojenja mogu obavljati akreditirana tijela, odnosno tijela priznata Haakom konvencijom. Potencijalni posvojitelj koji ima prebivaliate u inozemstvu, mora se prethodno obratiti odreenom tijelu u svojoj vlastitoj dr~avi. U na elu, Konvencija isklju uje mogunost ostvarivanja kontakata izmeu potencijalnih posvojitelja i bilo koje osobe koja je ovlaatena skrbiti o djetetu, sve dok se ne zadovolje odreeni zahtjevi. Takoer, Konvencija nala~e priznavanje odluka o posvojenju, osim u iznimnim slu ajevima, uva~avajui pri tome najbolji interes djeteta. U svakom slu aju, ova Konvencija donosi dragocjene smjernice na podru ju posvojenja djece, no ista se bavi isklju ivo meunarodnim posvojenjem ostavljajui po strani nacionalne propise o posvojenju dr~ava lanica. 8. Za spomenuti je i utjecaj Europske konvencije o pravnom polo~aju izvanbra no roene djece iz 1975. godine. Tendencija ove Konvencije sastojala se u izjedna avanju pravnog polo~aja izvanbra no roene djece s polo~ajem kakav imaju djeca roena u braku. Poseban prilog ove Konvencije na putu osuvremenjavanja Europske konvencije o posvojenju djece iz 1967. godine sastojao se u isticanju uloge i zna aja roditeljskih pristanaka za prepuatanje djeteta na posvojenje, kako majke, tako i oca i to neovisno o tome da li je dijete roeno u braku ili, pak, izvan braka. Time se utro put i za razvoj nekakve nove prakse posvojenja koja u~iva zaatitu i od strane Europskog suda za ljudska prava (v. odluke donesene u predmetima: Keegan v. Ireland i Grgl v. Germany). 9. Odbor stru njaka za obiteljsko pravo je krajem 2002. godine imenovao Radnu skupinu za posvojenje sa zadaom ispitivanja i osuvremenjivanja Europske konvencije o posvojenju djece iz 1967. godine u onim djelovima u kojima dr~ave stranke zahtijevaju preispitivanje i revidiranje. Odbor je zauzeo definitivan stav kako bi rad na tom planu nu~no podrazumijevao respektabilan stav spram Haake konvencije iz 1993. godine. U tu svrhu predlo~ilo se razmatranje razvoja pravila i priznavanja mjera koje se poduzimaju u svezi s posvojenjem unutar dr~ava stranaka ako ta pravila ne kolidiraju odredbama Haake konvencije. Odbor je ve tada predlo~io da Radna skupina razmotri i okolnost da su neke dr~ave stranke dopustile ili pak razmatraju mogunost dopuatenja posvojenja od strane homoseksualnih partnera analogno posvojenju od strane bra nih drugova. Zavrano izvjeae koje bi sadr~avalo detaljne prijedloge za reviziju Europske konvencije iz 1967. godine, te prijedloge dr~ava lanica morao je izraditi Odbor stru njaka za obiteljsko pravo i njegova Radna skupina za posvojenje u vremenu od 2004. do 2006. godine uz obvezu podnoaenja izvjeaa o tijeku postupanja i ostvarenom napretku u 2005. godini. Izvjeae se trebalo temeljiti na prijedlozima i zaklju cima izvedenim iz rezultata upitnika poslanog u 23 dr~ave, te u International Social Service (ISS). Odbor stru njaka za obiteljsko pravo je 2006. godine predstavio Europskom odboru za pravnu suradnju kona ni nacrt nove Konvencije o posvojenju djece, te ga je isti odobrio. Nacrt izmijenjene Konvencije Europski odbor za pravnu suradnju je proslijedio Odboru ministara (Committee of Ministers) koji je odobrio tekst i istog odlu io 'otvoriti' za potpisivanje tijekom 2007. godine. 4. Temeljna polaziata Konvencije 10. Inherentna sintagma koja ide uz sve dokumente kojima se ureuju prava djeteta je, zasigurno, najbolji interes djeteta. Konvencija obvezuje sva tijela nadle~na za izdavanje odobrenja za posvojenje da isto uskrate ukoliko ono nije u djetetovom najboljem interesu, te ih obvezuje da u svakom pojedinom slu aju obrate du~nu pozornost na injenicu kako posvojenom djetetu treba pru~iti stabilan i skladan dom. Nacrt Konvencije koristi izri aj 'interes' (the best interests), umjesto pojmova 'dobra' ili 'blagostanja' (welfare) s ciljem izbjegavanja eventualnih dvojbi, a i cjelokupan tekst l. 4. Konvencije jasno ukazuje na injenicu kako najbolji interes djeteta ne podrazumijeva materijalno stanje. Pru~iti djetetu samo stabilan i siguran dom, zasigurno ne ukazuje ni isklju ivo, a ni prioritetno na materijalnu pozicioniranost posvojitelja. Meutim, va~ea Konvencija (1967.) kada regulira pitanje najboljeg interesa djeteta propisuje kako nadle~no tijelo nee smatrati da su ispunjeni gore navedeni uvjeti, o kojima govori i nova Konvencija, ako je dobna razlika izmeu posvojitelja i djeteta ni~a od dobne razlike koja bi bila uobi ajena izmeu bioloakih roditelja i njihove djece. Vezivanjem ovako sna~ne, viaezna ne, klju ne odrednice najboljeg interesa djeteta za ~ivotnu dob i dobnu razliku izmeu posvojitelja i posvojenika, stvara se konfuzna, nepotpuna, to nije, krnja slika najboljeg interesa djeteta u kontekstu posvojenja jer bi se time dalo zaklju iti kako je dobna razlika, ako ne jedini, a onda barem klju ni indikator postojanja najboljeg interesa djeteta. A znamo da tako nije, te ne za uuje da Nacrt Konvencije ne radi takvu pogreaku. Nacrt Konvencije o najboljem interesu djeteta progovara i kroz odredbe o mogunosti opoziva i poniataja posvojenja ( l. 14. st. 3.). I dok je pitanje opoziva, a poglavito pitanje poniataja posvojenja prema Konvenciji iz 1967. godine bilo regulirano na prili no nejasan i konfuzan na in, a da pri tome kod tako zna ajnih iskoraka u stvarnost posvojenja o najboljem interesu djeteta nije bilo ni rije i u odredbi l. 13. Konvencije iz 1967., ta pitanja zahtijevala su svakako detaljan, jasan i 'zaatitni ki' istup spram djeteta, a ato je ostvareno u Nacrtu Konvencije. 11. Pitanje dostupnosti podataka o identitetu posvojene djece bilo je ureeno i Konvencijom iz 1967. godine. Meutim, odgovori dobiveni na upitnik Radne skupine za posvojenje (v. supra, 9.) nedvojbeno su upuivali na nu~nost izvjesnih preinaka. Naime, Nacrt Konvencije ide za time da zaatiti pravo djeteta na saznanje vlastitog podrijetla, to nije, pravo da zna tko su mu roditelji (koliko je to mogue), a koje mu je zajam eno i odredbom l. 7. Konvencije UN- a o pravima djeteta, ato zasigurno odgovara o ekivanjima jednog ovakvog akta. Meutim, Nacrt Konvencije ide i za tim da 'izmiri' dva prava  s jedne strane, pravo bioloakih roditelja da ne otkriju svoj identitet i s druge strane, pravo djeteta da zna svoje podrijetlo. Stoga, odredbom l. 22. st. 3. propisuje: "Posvojeno dijete imat e pristup podacima koji se odnose na njegovo podrijetlo, a koji su pohranjeni kod nadle~nih tijela. Kako bioloaki roditelji imaju pravo ne otkriti svoj identitet, ostaje na nadle~nim tijelima da odlu e, naravno, u obimu kojeg zakonski propisi dopuataju, da li e to pravo prekora iti i otkriti identitet s obzirom na okolnosti i na prava djeteta i bioloakih roditelja." Podaci o posvojenju e biti pohranjeni i u svim okolnostima reproducirani na na in koji e onemoguiti osobama bez pravnog interesa da saznaju da je neka osoba uope posvojena, a ako su s tom injenicom ve upoznati, onda da ne otkriju identitet bioloakih roditelja. Nadalje, uzimajui u obzir pravo osobe da zna svoj identitet i svoje podrijetlo, bitni podaci glede posvojenja biti e prikupljeni i zadr~ani (sa uvani) barem pedeset (50) godina nakon ato je odluka o posvojenju postala pravomona. Naime, praksa ukazuje na to da posvojenici znaju po eti tragati za bioloakim roditeljima onda kada i sami dobiju djecu i postanu roditelji ili kada im posvojitelji umru. Meutim, Konvencija ukazuje na injenicu kako pravo djeteta na saznanje podrijetla, ne mora biti nu~no apsolutno pravo, te kako treba pronai ravnote~u izmeu prava djeteta da sazna svoje podrijetlo i prava bioloakih roditelja da ostanu anonimni. Zadaa rjeaavanja ovog suptilnog pitanja, povjerava se nadle~nim tijelima. Po ovom pitanju, mialjenja smo kako nije rije  o jednakovrijednim pravima, te kako ne bismo trebali krenuti u avanturisti ki pothvat poistovjeivanja nejednakog. Pravo djeteta da sazna svoje podrijetlo je jedno od temeljnih prava djeteta. Psiholoaki gledano, saznanje istinitosti o podrijetlu neprocjenjiv je zalog na putu razvoja djetetovog 'ja' . 'Ja' kao spone izmeu proalosti, sadaanjosti i budunosti. Lord i Cox su jednom kazali kako "... znati svoje podrijetlo zna i imati korijene i moi promijeniti mjesto boravka bez straha od uvenua". To je djetetova nasuana potreba. Razumljiva potreba da popuni prazninu i zatvori krug svog postojanja. A kolika je snaga argumenta za o uvanjem anonimnosti bioloakih roditelja? `to u pozadini tog prava stoji? Mo~da tek egoisti na potreba osiguranja od bilo kakvih buduih uznemiravanja od strane 'zaboravljenog' djeteta. Trebali bismo se pribojavati da ovakvim nastojanjem iznala~enja ravnote~e izmeu dvaju prava, ne zaemo u sferu kraenja prava 'manjega' pravom 'veega'. To e predstavljati na odreeni na in i ispit savjesti nacionalnih pravnih sustava. 12. Glede pristanaka na posvojenje, smjernice Nacrta Konvencije, umnogome se razlikuju od Konvencije iz 1967. Ponajprije, bilo koja odluka koja bi diskriminirala djecu po kriteriju roenja i time izvanbra no roenu djecu dovela u nepovoljniji polo~aj od bra ne djece bila bi u suprotnosti s brojnim meunarodnim dokumentima, a isto tako i praksom Europskog suda za ljudska prava. Takav put slijedi i Nacrt Konvencije o posvojenju djece. Ako usporedimo l. 5. Nacrta Konvencije i l. 5. st. 1. to . a. Konvencije iz 1967. godine, vidjeti emo kako Konvencija iz 1967. za zasnivanje posvojenja tra~i pristanak oca samo ako je dijete roeno u braku, dok pristanak izvanbra nog oca nije potreban. Danas se to, ka~emo, protivi i praksi Europskog suda za ljudska prava, koji tra~i pristanak djetetovog oca neovisno da li je rije  o bra nom ili izvanbra nom ocu. Sud u obrazlo~enju svojih odluka, navodi kako pojam "obiteljskog ~ivota" o kojem govori l. 8. Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nije ograni en vezama utemeljenim na braku i mo~e obuhvaati "druge de facto obiteljske veze" gdje partneri ~ive izvan braka, pa i u tom slu aju mo~e postojati izmeu djece i roditelja veza jednaka obiteljskom ~ivotu. Brojni imbenici mogu ukazivati na to da jedna veza, jedan odnos izmeu oca i djeteta ima dostatnu vrstou da stvori " de facto obiteljske veze" (primjerice, pokazani interes i privr~enost oca djetetu prije i nakon roenja). 13. Nadalje, va~ea Konvencija iz 1967. godine ne zahtijeva nu~no niti djetetov pristanak za posvojenje. To nije, ista ne zahtijeva djetetovo suodlu ivanje o posvojenju, ve samo njegovo mialjenje o predlo~enom posvojenju ( l. 9. st. 2. t. /f/). Kontinuitet osna~ivanja i promicanja prava djeteta utjecao je na donoaenje najprije Konvencije UN-a o pravima djeteta (1989.) koja pridaje poseban zna aj pravu djeteta na suodlu ivanje ( l. 12.), o svim pitanjima koja ga se ti u, s tim ato se mialjenju djeteta posveuje du~na pa~nja sukladno njegovoj dobi i stupnju zrelosti. Nekoliko godina nakon toga donesena je i Europska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995.) koja polazi od prava djeteta na izra~avanje vlastitog mialjenja i prava na odgovarajuu informaciju, savjetovanje, te uva~avanje pogleda i mialjenja djeteta o problemima koji ga se ti u. Respektirajui povoljniju pravnu pozicioniranost djeteta kojoj su posebno doprinijele dvije prethodno spomenute Konvencije, ali jednako tako i Haaka konvencija iz 1993., Nacrt Konvencije o posvojenju djece priklonio se stajaliatu kako je, uz ispunjenje odreenih uvjeta, potreban i pristanak djeteta za zasnivanje posvojenja. Ukratko, uvjeti su da dijete razumije i shvaa posljedice cjelokupnog postupka, a dob od koje bi se tra~io pristanak prepuata se nacionalnim zakonodavstvima. Meutim, kao gornja dobna granica navodi se navraenih trinaest godina ~ivota djeteta. Kada, pak, nije potreban pristanak djeteta, ono e se, ipak, konzultirati glede njegovih ~elja i htijenja, a iste e se uva~avati ovisno o njegovom stupnju zrelosti. No, iste se mogu i zanemariti ukoliko su u o iglednom neskladu s najboljim interesom djeteta. 14. Glede meunarodnog posvojenja, Nacrt Konvencije svojim odredbama i smjernicama ide za stvaranjem jasnijih mehanizama funkcioniranja tog, u novije vrijeme, prili no zastupljenog modusa posvojenja. Stoga je Nacrt Konvencije svoju stabilost podupro stubovima na kojima po iva Haaka konvencija iz 1993. godine, nastojei pri tome osigurati da poglavito ona posvojenja koja nisu 'pokrivena' Haakom konvencijom, budu regulirana na takav na in koji bi ispoatovao temeljne ciljeve koje posvojenje ima, a koji moraju biti u skladu s djetetovim najboljim interesom. 5. Sve zanimljivosti pristupa Nacrta Konvencije ureenju pojedinih pitanja kojima posvojenje generira 5.1. Tijela nadle~na za zasnivanje posvojenje 15. Posvojenje e biti valjano samo onda ukoliko je odobreno od strane nadle~nih sudskih ili upravnih tijela ( l. 3. Nacrta Konvencije). Na tom stajaliatu po iva i va~ea Konvencija iz 1967. godine. Cilj ove odredbe je sprije iti posvojenje djeteta putem privatnih (ugovornih) aran~mana uz isklju enje bilo kakvog utjecaja dr~ave, a ato bi za posljedicu imalo i mogunost zasnivanja posvojenja bez uva~avanja najboljeg interesa djeteta. Ovako, nadle~na tijela su du~na procijeniti postojanje svih potrebnih pretpostavki za zasnivanje posvojenja. I Nacrt Konvencije govori o nadle~nosti, kako sudova, tako i drugih tijela, primjerice, upravnih tijela s istim takvim ovlastima. Razlog izjedna avanja tih tijela le~i u injenici ato pojedine dr~ave (tako i Bosna i Hercegovina i Hrvatska) propisuju nadle~nost i ovlasti upravnih tijela u predmetima posvojenja. Nacrt Konvencije odredbom spomenutog l. 3. ne sprije ava postojanje dvaju nadle~nih tijela istodobno, jednog koji bi obavio sve predradnje provjere ispunjenja pretpostavki za zasnivanje posvojenja i onog drugog, koji bi bi nadle~an za donoaenje kona ne odluke o posvojenju. O tijesnoj suradnji upravnih i sudskih tijela u postupku posvojenja svjedo e brojna inozemna zakonodavstva, pri emu zadau upravnih tijela u tom dualitetu nadle~nosti ne smijemo promatrati kao supsidijarnu, drugorazrednu. Naime, iako u tim pravnim sustavima sudovi donose kona nu odluku o posvojenju, treba znati da istu donose upravo temeljem predradnji i izvjeaa koja im podastru upravna tijela. 5.2. Aktivna adoptivna sposobnost 16. Meu pretpostavkama koje se tra~e na strani potencijalnih posvojitelji navodi se, izmeu ostalog, i njihova dob. Dok Konvencija iz 1967. godine propisuje minimalnu ~ivotnu dob posvojitelja na na in da isti "... ne mo~e imati ni manje od 21 godine ni viae od 35 godina", (v. l. 7. Konvencije /1967./), ista se, temeljem upitnika razaslanog u dvadeset i tri dr~ave (v. supra, 9.) smatrala previsokom. Napominjemo, rije  je o minimalnoj, tj. donjoj dobnoj granici, a ne o donjoj i gornjoj dobnoj granici. 17. Nacrtom Konvencije ~ivotna dob posvojitelja postavljena je u granicama od najmanje osamnaest do najviae trideset godina. Dakle, nova Konvencija granicu postavlja na navraenih trideset godina ~ivota, ato je sukladno s veinom nacionalnih zakonodavstava. Takoer, mora postojati primjerena dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika i to od najmanje aesnaest godina, no pri tome se vodi ra una da se o uva najbolji interes djeteta (v. l. 9. Nacrta Konvencije). Tako se ova dobna razlika ne bi nu~no primjenjivala, primjerice, u slu ajevima posvajanja brae i sestara. Naravno, sukladno najboljem interesu djece da se ista sa uvaju na okupu, da ih se ne odvaja. Nadalje, mogue je da se 'navraena minimalna ~ivotna dob' posvojitelja, kao i neprikladna dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika zanemare u najboljem interesu djeteta i to u sljedeim slu ajevima: a) kada je posvojitelj bra ni ili registrirani partner djetetovog oca ili majke; b) u slu ajevima posebnih okolnosti. Razvidno je, Nacrt Konvencije postavlja donju dobnu granicu i minimalnu dobnu razliku, dok se gornja dobna granica ne postavlja. Dr~ave koje jednom postanu stranke ove Konvencije nee biti onemoguene u eventualnoj nakani propisivanja viae minimalne dobi na strani posvojitelja (od 18 godina), no, 'gornji minimum' ne smije premaaiti trideset godina da bi odgovarao svrsi koju posvojenje ima. 18. Europska poredbenopravna iskustva su prili no raznolika kada je rije  o ~ivotnoj dobi potencijalnih posvojitelja. Naime, pojedini pravni sustavi propisuju i donju i gornju dobnu granicu na strani posvojitelja, nekada i u kombinaciji s dobnom razlikom izmeu posvojitelja i posvojenika (primjerice, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gr ka) ali moramo kazati kako to, ipak, u poredbenom pravu i nije tako est slu aj. Inozemna zakonodavstva, u pravilu, odreuju samo donju, a ne i gornju dobnu granicu (npr. Francuska, Velika Britanija, Danska, `vedska, Maarska, Austrija) ili, pak, propisuju samo dobnu razliku izmeu posvojitelja i posvojenika (Slovenija, Srbija, eaka, Bugarska, Rumunjska, Albanija). Kako se da razaznati i iz teksta Nacrta Konvencije i iz recentnih nacionalnih zakonodavstava, ide se ili za potpunim eliminiranjem gornje dobne granice, te samim tim propisivanjem isklju ivo donje dobne granice ili za odreivanjem samo minimalne dobne razlike izmeu posvojitelja i posvojenika. U onim pravnim sustavima koji joa uvijek priznaju kriterij 'gornje dobne granice' posvojitelja, razvidno je kako ista nerijetko mora 'otrpjeti' odreene izuzetke. 19. Glede bra nog statusa potencijalnih posvojitelja Konvencija iz 1967. je propisala kako nacionalna zakonodavstva mogu prihvatiti posvojenje djeteta samo ukoliko to ine dvije osobe koje ~ive u braku i koje zajedni ki posvajaju, odnosno ako to ini samac. 20. Nacrt Konvencije, pak, airi krug potencijalnih posvojitelja na "... dvije osobe razli itog spola koje ~ive u braku ili registriranom partnerstvu (registered partnership), neovisno o tome posvajaju li zajedni ki (istovremeno ili jedan nakon drugoga) ili pak posvaja jedna osoba", ( l. 7. st. 1. Nacrta Konvencije). Meutim, ".. dr~ave su slobodne proairiti djelokrug Konvencije i na osobe istog spola koje su u braku ili registriranom partnerstvu. Takoer, slobodne su proairiti ga i na osobe istog ili razli itog spola koje ~ive u stabilnoj (izvanbra noj) vezi", ( l. 7. st. 2.). Dok Konvencija iz 1967. pravo posvojenja djeteta povjerava isklju ivo heteroseksualnim parovima, Nacrt Konvencije ga povjerava i samcima, te homoseksualnim partnerima, odnosno, registriranim partnerima (u onim dr~avama koje poznaju takvu instituciju). Takav istup o ekivani je rezultat provedene ankete, tj. upitnika razaslanih u dvadeset i tri europske dr~ave. Iako rezultat upitnika pokazuje kako ak aesnaest od dvadeset i tri dr~ave lanice joa ne namjerava 'dati zeleno svjetlo' takvim posvojenjima, ipak, ne zna i da 'nee imati sluha' za takav istup u dogledno vrijeme. Pitanje koje nam se nu~no namee jest: da li su ~estoki, usudili bih se kazati, ponekad ak i agresivni istupi homoseksualaca u smjeru potrebe ozakonjenja nekih njihovih prava, pa tako i prava na posvojenje djece bili nu~no potrebni kako bi se tek tada po elo razmialjati i o ozakonjenju takvih prava heteroseksualnim izvanbra nim partnerima? Naime, sve do nedavno brojna inozemna zakonodavstva koja su dopuatala posvojenje vlastitog izvanbra nog djeteta, zakonodavstva koja su dopuatala tzv. srodni ka posvojenja i sl., nisu dopuatala, a neka joa ne dopuataju izvanbra nim heteroseksualnim partnerima zajedni ko posvojenje. S druge strane, jasno je da oko ozakonjenja takve mogunosti kada su u pitanju istospolni partneri nije bilo veih dvojbi iako je rije  o fenomenu koji je iznaaao svoje mjesto u pravnoj regulativi ne tako davno. U onim, pak, pravnim sustavima koji im ne dopuataju takvu interpolaciju u sferu roditeljstva, to pitanje ostaje gorui problem za ije se rjeaavanje zainteresirane strane uporno zala~u. Za sada se posvojenje djece istospolnog partnera dopuata u Danskoj i Njema koj, a dr~ave koje su dopustile (i zajedni ko i pojedina no) posvojenje djece istospolnim partnerima su Belgija, Nizozemska, `panjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i `vedska. Odredbe Nacrta Konvencije pisane su tako da ostavljaju dr~avama strankama da same odlu e o pitanju dopuatenja posvojenja od strane istospolnih parova, ne nameui im to kao obvezu, ve im ostavljajui to kao mogunost. 21. Iako je joa uvijek nemogue govoriti o nekakvoj praksi Europskog suda za ljudska prava (u daljenjem tekstu: Sud) kada je rije  o posvojenju kod kojeg se kao potencijalni posvojitelji pojavljuju osobe istospolne orijentacije, ipak, zanimljivim se ini stajaliate koje je Sud zauzeo u jedinom predmetu takve naravi o kojem je rjeaavao 2002. godine. Rije  je o predmetu Frett v. France, u kojem se radilo o zahtjevu homoseksualca koji je smatrao da je odluka o odbijanju njegovog zahtjeva za posvojenje rezultirala iz upletanja u njegov privatni i obiteljski ~ivot (na ato se odnosi l. 8. Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), glede seksualne orijentacije. Gospodin Frett je tvrdio kako je odbijanje njegove zamolbe za odobrenje posvojenja bilo utemeljeno isklju ivo na njegovoj seksualnoj orijentaciji. Istaknuo je da odluka kojom se u Francuskoj odobrava posvojenje djeteta osobi bez bra nog druga, odnosno neo~enjenom potencijalnom posvojitelju, zapravo odbacuje svaku mogunost posvojenja kategoriji ljudi koja se odreuje prema njihovoj seksualnoj orijentaciji, dakle, homoseksualcima i biseksualcima bez uzimanja u obzir njihovih osobnih kvaliteta i uroenog talenta i sklonosti za odgoj djeteta. Podnositelj zahtjeva je ukazao i na zna aj lanka 14. Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom se u~ivanje svih prava i sloboda osigurava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao ato su spol, rasa, boja ko~e, jezik, vjeroispovijest, politi ko ili drugo mialjenje, nacionalno ili socijalno porijeklo i sl. S tim u svezi je naveo da je bio ~rtva diskriminacije koja se temeljila na njegovoj seksualnoj orijentaciji u skladu sa l. 14. i l. 8. Konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sud je iznio kako Konvencija ne jam i pravo na posvojenje. Naime, pravo na poatovanje obiteljskog ~ivota pretpostavlja postojanje obitelji, te se ne odnosi na samu ~elju za osnivanjem obitelji. U ovom slu aju, odluka o odbacivanju molbe za posvojenje nije se smatrala kraenjem njegovih prava na slobodu izra~avanja ili na bilo kakvu povredu privatnog ~ivota doti ne osobe, osobito ne na njegov seksualni ~ivot. Moramo jasno kazati kako seksualna orijentacija nije izrijekom navedena niti u Europskoj konvenciji za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a niti u Protokolu br. 12 donesenom uz Konvenciju kao osnova diskriminacije. Naime, odredba l. 14. Konvencije navodi, kao jednu od osnova diskriminacije spol. Meutim, Sud ( ija se nadle~nost prote~e na sve predmete glede tuma enja i primjene Konvencije i dodatnih protokola) proairio je svoje shvaanje o primjeni l. 14. Konvencije i na spolnu orijentaciju, jer do razli itog postupanja ne dolazi zbog toga ato je netko muakarac ili ~ena, ve zbog toga ato je osoba istospolne (ili biseksualne) orijentacije. Odredba l. 1. st. 1. Protokola propisuje opu zabranu diskriminacije, tj. proairuje zabranu diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Dakle, ni Protokol br. 12, upravo kao niti Konvencija, ne navodi izri ito seksualnu orijentaciju kao osnovu diskriminacije. Meutim, sasvim je jasno kako se zaatita osobama homoseksualne orijentacije mo~e pru~iti po osnovu principa nediskriminacije po bilo kojoj osnovi. U svemu ovome zabrinjavajuim se ini stav suda glede pitanja roditeljstva homoseksualnih osoba i povjeravanje roditeljske skrbi istima. Rekli bismo kako je to joa uvijek podru je u kojem Sud za ljudska prava pokazuje skanjivanje glede interveniranja u nacionalna zakonodavstva. Na takav pristup ovom problemu zasigurno utje e osim okolnosti nepostojanja "europske zajedni ke osnove" jo vie i svijest o osjetljivosti sintagme "najbolji interes djeteta" u kontekstu takvog roditeljstva. No, to ga ne opravdava. Naime, Europski sud za ljudska prava bi trebao izdiferencirati i zauzeti jasan stav po ovom pitanju. Naprosto, trebao bi odbacivanjem bezrezervnog ekstenzivnog tuma enja odredbe l. 14. Konvencije, te neprimjenjivanjem iste na ama baa sve druatvene skupine, sprije iti zlo i zaatiti najbolji interes djeteta. Zaatita tog interesa zasigurno podrazumijeva dvoroditeljsku obitelj za dijete, obitelj oca i majke, muakarca i ~ene. U ovom 'odnosu snaga' interes djece bi trebao biti pretpostavljen interesima odraslih osoba, a ne obrnuto, ato, na ~alost, predstavlja sveprisutnu pojavnost u recentnim europskim propisima. 22. Nacrtom Konvencije omoguilo bi se posvojenje i onim osobama koje ~ive u stabilnoj (izvanbra noj) vezi, (v. supra, 20.). injenica je da jedna od temeljnih potreba djeteta svakako je ~ivot u stabilnom roditeljskom okru~enju, dvojice roditelja, razli itog spola. Brojnim istra~ivanjima potvrena je teza kako djeca imaju potrebu za uzorom, za modelom identifikacije i to muakim i ~enskim, te da roditelji imaju i te kakav utjecaj na djetetovu seksualnu orijentaciju, bilo kao heteroseksualca ili, pak, homoseksualca. Glede heteroseksualno orijentiranih izvanbra nih partnera, mialjenja smo kako im ne bi trebalo dopustiti posvojenje, jer u tom slu aju neminovno se namee pitanje: kako bi oni mogli posvetiti ~ivote djetetu, kada se odbijaju posvetiti jedno drugom kroz instituciju braka? Trebalo bi ii analogno tragom europske i svjetske stvarnosti na polju artificijalne inseminacije gdje se kao mo~ebitni recipijenti pojavljuju izvanbra ni partneri. Naime, u svijetu i danas postoji jako mali broj dr~ava koje izvanbra nim partnerima omoguavaju medicinski potpomognutom oplodnjom realizaciju ~elje za potomstvom. Naravno, ne bez razloga. Trebalo bi ustrajati u tradiciji posvojenja djece ponajprije od strane bra nih drugova, a tek potom, u iznimnim slu ajevima, kada je to odistinski u najboljem interesu djeteta, omoguiti posvojenje i samcima. 5.3. Pasivna adoptivna sposobnost 23. Podobnost jedne osobe da bude posvojena naziva se pasivnom adoptivnom sposobnoau. Nacrt Konvencije, jednako kao va~ea Konvencija iz 1967. godine, propisuje primjenu iste na posvojenje djece koja, u vrijeme kad je podnesen zahtjev za posvojenje, nisu navraila osamnaest godina, nisu u braku, niti su bila u braku, te nisu punoljetna. Dakle, i jedan i drugi dokument isklju uju bilo kakvu mogunost posvojenja za etog, a neroenog djeteta (nasciturus), tj. isklju uju mogunost prenatalnog posvojenja. Dakle, za posvojivost se zahtijeva da osoba bioloaki i pravno postoji. Mora biti subjekt u pravu. 24. Dijete ne bi smjelo biti prepuateno na posvojenje netom po porodu. Potreban je protek od najmanje aest tjedana od poroda, ili, pak, razumno vrijeme u kojem se majka uspjela oporaviti od poroda. Cilj ovakve, istovjetne odredbe i Nacrta Konvencije ( l. 5. st. 5.) kao i Konvencije iz 1967. godine ( l. 5. st. 4.) je izbjei posljedice prijevremenog davanja pristanka koji mo~e biti rezultat psiholoakog (hormonalnog) disbalansa kojim je esto sam porod popraen. Rijetki su pravni sustavi koji dopuataju prepuatanje djeteta na posvojenje neposredno nakon poroda. 25. Zasnivanje posvojenja mogue je ukoliko je isto u najboljem interesu djeteta, (v. supra, 10.). Osim Konvencije o pravima djeteta (1989.), kao i Haake konvencije o zaatiti djece i suradnji u meunarodnom posvojenju (1993.), na takvom stajaliatu po iva i Konvencija iz 1967. godine koja, odreujui elemente bitne za prosudbu kvalitete posvojiteljskog odnosa, navodi u prvom redu okolnost da posvojenje mora biti u interesu djeteta. Nacrt Konvencije, takoer, zahtijeva od strane nadle~nih tijela za zasnivanje posvojenja postojanje jasnog i sigurnog stava glede odnosa posvojenja i najboljeg interesa djeteta. Tekst l. 4. Nacrta Konvencije, iako propisuje obvezu nadle~nih tijela da u svakom pojedinom slu aju obrate du~nu pozornost na injenicu da posvojenjem djetetu treba pru~iti stabilan i skladan dom, zasigurno ne ukazuje ni isklju ivo, a ni prioritetno na materijalnu pozicioniranost posvojitelja. Na navedenim osnovama po ivaju zakonodavstva svih dr~ava europskog pravnog kruga. A u onim dr~avama koje poznaju ne samo posvojenje djece, ve i mogunost posvojenja odraslih osoba, vrijedi uvijek princip afirmacije interesa posvojenika, neovisno o njegovoj dobi i zrelosti. 5.4. Pristanci za posvojenje 26. Dah novina koje sa sobom donosi nova Konvencija o posvojenju djece oslikava se i kroz segment tra~enih pristanaka za posvojenje. I to, u odnosu na va~eu Konvenciju, kroz tri elementa: pristanak izvanbra nog oca djeteta na posvojenje; pristanak djeteta za posvojenje i pristanak izvanbra nog, odnosno registriranog partnera za posvojenje djeteta svog partnera. 27. Pristanak bioloakih roditelja je nu~na pretpostavka za zasnivanje posvojenja. Ukoliko dijete nema roditelja ili su isti nestali, nesposobni su dati pristanak, ili, pak, ako zlorabe svoje pravo i neosnovano uskrauju pristanak na posvojenje, uslijedit e nadomjesni pristanak nadle~nog tijela ili odreene fizi ke osobe. Nova Konvencija, kao dostojna sljednica Europske konvencije o pravnom polo~aju izvanbra no roene djece iz 1975. godine (v. supra, 8.) po iva na stajaliatu nu~nog izjedna avanja pravnog polo~aja izvanbra no roene djece s polo~ajem kakav imaju djeca roena u braku. I dok va~ea Konvencija o posvojenju djece zahtijeva pristanak oca samo ukoliko je dijete roeno u braku (dakle, ne i izvanbra nog oca), Nacrtom Konvencije o posvojenju djece, ukazuje se na zna aj pristanka bioloakih roditelja (uope) za prepuatanje djeteta na posvojenje. Dakle, kako majke, tako i oca, i to kako bra nog, tako i izvanbra nog oca djeteta. Za slu aj da je u tijeku postupak za utvrivanje o instva, pokrenut od strane navodnog bioloakog oca djeteta, postupak za zasnivanje posvojenja biti e prekinut dok se ne odlu i o tom prethodnom pitanju. Naravno, uz obvezu nadle~nih tijela da u postupcima utvrivanja o instva djeluju promptno. Za ovakav pristup pitanju pristanka za posvojenje (mo~ebitnog) izvanbra nog oca djeteta, temeljem razaslanog upitnika u dvadeset i tri europske dr~ave, izjasnilo se sedamnaest dr~ava. Iako je u recentnom stranom pravnom ~ivotu zamjetan vrlo razli it pristup pristanku izvanbra nog oca na posvojenje, suvremena praksa Europskog suda za ljudska prava gradi se na osnovama kakve zastupa Nacrt Konvencije o posvojenju (v. supra, 8.). Naime, za zasnivanje posvojenja uvijek e se tra~iti i pristanak izvanbra nog oca djeteta, osim u slu aju ako isti nije obavijeaten i savjetovan o posljedicama takvog ina, poglavito o pitanju hoe li zasnivanje posvojenja zna iti i prekid pravnog odnosa djeteta s njegovom bioloakom obitelji. Pristanak nu~no mora biti dan osobno, slobodno i u pismenoj formi. 28. O novini u smislu tra~enja pristanka djeteta za zasnivanje posvojenja bilo je ve ranije rije i (v. supra, 13.). Uz odredbu l. 5. kojom su propisani pristanci za posvojenje openito, takoer, i odredba l. 6. Nacrta Konvencije ureuje pitanje pristanka djeteta za posvojenje. Bitno je da dijete razumije i shvaa posljedice cjelokupnog postupka, a dob od koje bi se tra~io pristanak prepuata se nacionalnim zakonodavstvima. Meutim, kao gornja dobna granica navodi se navraenih trinaest godina ~ivota djeteta. ak i kada djetetov pristanak nije potreban, uvijek, naravno, onoliko koliko je to mogue, nastojat e se utvrditi djetetove stvarne ~elje i htijenja, te e se iste uzeti u obzir ovisno o djetetovom stupnju zrelosti. Razvidno je, kolikogod da se valorizira ~ivotna dob, toliko je bitan i stupanj zrelosti djeteta. Naravno, djetetove ~elje nee se respektirati ukoliko ne odgovaraju najboljem interesu djeteta. Ovakav pristup pristanku djeteta na posvojenje samo je hod utabanim stazama iji su 'tvorci' Konvencija o pravima djeteta i Europska konvencija o ostvarivanju prava djeteta. Posebno treba ukazati na zna aj l. 3. potonje Konvencije. Naime, navedeni lanak nala~e nadle~nim tijelima da neposredno prije donoaenja odluke u postupcima koji se ti u djeteta, razmotre raspola~u li dostatnim obavijestima za donoaenje odluke koja odgovara dobrobiti djeteta. Kada se, temeljem nacionalnog zakonodavstva, smatra da dijete ima dostatnu sposobnost shvaanja, nadle~no tijelo mora se uvjeriti da je dijete dobilo sve mjerodavne obavijesti; u odreenim slu ajevima savjetovati dijete osobno, povjerljivo (uz isklju enje javnosti) ako je potrebno, neposredno ili posredstvom drugih tijela ili osoba, na na in prilagoen djetetovoj sposobnosti shvaanja, osim ako to ne bi bilo u o itoj suprotnosti s dobrobiti djeteta; mora omoguiti djetetetu izra~avanje njegova mialjenja, ali i pridati du~no zna enje mialjenju koje je dijete izrazilo. Glede spomenutog pitanja od zna aja je i Uredba Europske Unije tzv. Uredba Buxelles IIbis o nadle~nosti, priznanju i izvraenju sudskih odluka u bra nim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti. Ovom Uredbom je zamijenjena Uredba Bruxelles II o nadle~nosti, priznanju i izvraenju sudskih odluka u bra nim stvarima i u postupcima koji se odnose na roditeljsku skrb za zajedni ku djecu bra nih drugova iz 2000. godine, koja, takoer, ukazuje na zna aj sasluaanja djece u predmetima koji se ti u roditeljske odgovornosti spram njih, pri emu se nu~no respektira njihova ~ivotna dob i zrelost. O tome na koji na in takvo pravo djeteta biva zaatieno i kroz praksu Europskog suda za ljudska prava, svjedo e brojni predmeti u kojima je Sud rjeaavao. 29. Nacrtom Konvencije, za zasnivanje posvojenja, zahtijeva se pristanak bra nog druga posvojitelja (kako je to propisano i Konvencijom iz 1967.), s tim ato se sada zahtijeva i pristanak registriranog partnera posvojitelja ( l. 5. st. 1. to . c). Pitanje registriranog partnerstva i prava koja takvi partneri u~ivaju u pojedinim pravnim sustavima ekstenziviraju se i na istospolne partnere. O odnosu 'partnerstva' takve naravi u kontekstu posvojenjenja, ve je bilo rije i, (v. supra, 20.). Osobe iji je pristanak za posvojenje nu~an, neizostavno moraju biti savjetovane i obavijeatene o posljedicama tj. pravnim u incima posvojenja, poglavito o pitanju da li e zasnivanje posvojenja nu~no podrazumijevati i raskid odnosa djeteta s njegovom bioloakom obitelji. 5.5. Tijek postupka za zasnivanje posvojenja s naglaskom na pripremnim radnjama u postupku posvojenja 30. Pripremne radnje u postupku posvojenja ili tzv. prethodni postupak podrazumijeva obvezu nadle~nih tijela za utvrivanjem relevantnih injenica o kojima ovisi uspjeh posvojenja. Nu~nost ovakvih radnji koje prethode zasnivanju posvojenja propisuje i Konvencija iz 1967. (v. l. 9.). I ova Konvencija, kao i Nacrt Konvencije ( l. 10. st. 1.) govori o nu~nosti provoenja prikladnih, odgovarajuih ispitivanja (appropriate enquiries). Ta prikladnost ispitivanja, zapravo, zna i da ista moraju biti prilagoena svakom pojedinom slu aju. Jer svaki slu aj je slu aj za sebe, svaki ima svoju individualnost, svoje ime i prezime. Prikupljanje i obrada podataka i informacija mogue su samo uz poativanje pravila slu~bene (profesionalne) povjerljivosti (tajnosti) i zaatite osobnih podataka. Ovakva ispitivanja provode se prije nego se posvojenje odobri, a ako je to potrebno, i prije nego se dijete povjeri pretpostavljenim posvojiteljima. 31. Odredba l. 10. st. 2. Nacrta Konvencije propisuje ato bi, izmeu ostalog, podrazumijevala takva ispitivanja. Upravo to izmeu ostalog (inter alia) ukazuje na obvezu prilagodbe ispitivanja okolnostima svakog pojedinog slu aja. Takvo ispitivanje uklju ivalo bi: a) pitanja osobnosti, zdravlja i druatvenog okru~enja posvojitelja, njegovog doma i kuanstva, te ponaosob sposobnosti podizanja djeteta; b) pitanja motivacije posvojitelja za sam in posvojenja; c) pitanja koja producira posvojenje od strane samo jednog partnera, bilo da je rije  o bra nim ili registriranim partnerima. Tu se zanimljivim ine okolnosti zbog kojih se drugi partner nije pridru~io zahtjevu za posvojenje; d) pitanje uzajamne 'prikladnosti' djeteta i posvojitelja, kao i vremena koje je dijete provelo pod njihovom brigom i skrbi; e) pitanja osobnosti, zdravstvenog statusa i socijalne anamneze djeteta, eventualnog postojanja zakonskih ograni enja na strani djeteta (glede posvojenja); podrijetla, te osobnog statusa djeteta; f) pitanja eti kih, vjerskih i kulturnih uvjerenja posvojitelja i djeteta. Naravno, ukoliko se zasniva posvojenje unutar obitelji (npr. tetka posvaja svoju neakinju koja je ostala bez roditelja) isto nee iziskivati potrebu za tako temeljitim, opse~nim provjerama o kojima je bilo rije i. I to govori u prilog opravdanosti sadr~aja odredbe o nu~nosti prilagodbe ispitivanja i provjere svakom konkretnom slu aju. Sva gore navedena pitanja provjere i ispitivanja su podjednako va~na, te svakom od njih nadle~na tijela trebaju pristupati s jednakom dozom ozbiljnosti i odgovornosti. Za razliku od va~ee Konvencije koja se zadr~ava isklju ivo na pitanju ispitivanja vjerskog opredjeljenja ( l. 9. st. 2. to . g.), Nacrt Konvencije, kako vidimo, nala~e ispitivanja i etni kih i vjerskih i kulturnih uvjerenja posvojitelja i djeteta ( l. 10. st. 2. to . f.). Kod tog pitanja razvidan je utjecaj Haake konvencije iz 1993. godine (IV. dio Konvencije, l. 14-22.) koja, izmeu ostalog, nala~e uzimanje u obzir " ... i djetetovog odgoja, te njegovog etni kog, vjerskog i kulturnog podrijetla". Sva potrebna ispitivanja i provjere provode akreditirana tijela ili ovlaatene osobe (socijalni radnici ili sru njaci drugih obrazovnih profila kvalificirani za ovo vrlo osjetljivo podru je /temeljem obrazovanja ili iskustva ste enog na ovakvim poslovima/). I sva ispitivanja nu~no je provesti prije povjeravanja djeteta pretpostavljenim posvojiteljima. 32. I dok se u pravnoj teoriji nerijetko polemizira o prednostima i nedostacima tzv. privatnih posvojenja i posvojenja zasnovanih posredstvom dr~avnih tijela, glavnina anketiranih europskih dr~ava izjasnila se za posvojenja posredstvom dr~avnih tijela. To je i shvatljivo jer takva posvojenja pru~aju najveu sigurnost u smislu kontrole i nadzora glede izdavanja odobrenja za posvojenje i zadovoljavanja postupovnih standarda. No, iste smatraju kako ni tzv. privatna tj. neovisna posvojenja ne bi trebalo sasvim zabraniti (primjerice, u slu ajevima posvojenja unutar obitelji). 5.6. U inci posvojenja 33. Nacrt Konvencije na mnogo jasniji na in od va~ee Konvencije iz 1967. godine pristupa problematici vrsta posvojenja. Naime, novi dokument o posvojenju uglavnom se bavi potpunim (srodni kim) posvojenjem u kojem dijete raskida sve veze s bioloakom obitelji, u potpunosti se integrirajui u obitelj svojih posvojitelja ( l. 11.). Ono time stje e sva prava i du~nosti kakva pripadaju bioloakom djetetu posvojitelja, a posvojitelji stje u puninu roditeljske skrbi nad posvojenikom. Naravno, do raskida odnosa s bioloakim roditeljem nee doi za slu aj da je dijete posvojio bra ni drug ili registrirani partner njegovog roditelja (tj. da je rije  o posvojenju od strane o uha/maehe). Dijete u tom slu aju zadr~ava vezu i sa krvnim srodnicima po tom roditelju. No, Nacrtom Konvencije time se ne prije i nacionalnim zakonodavstvima ozakonjenje nepotpunog (roditeljskog) posvojenja kojim dijete ne raskida u cijelosti sve veze sa svojom bioloakom obitelji. 34. Dok va~ea Konvencija (1967.) navodi izvjesne ograni avajue u inke potpunog (srodni kog) posvojenja (uglavnom imovinskopravnog karaktera) na prili no rogobatan, rekli bismo, i konfuzan na in (v. l. 10. st. 4. i 5.), dotle se Nacrt Konvencije zadr~ava isklju ivo na prezimenu koje dijete stje e posvojenjem, propisujui kako "... dr~ave stranke mogu napraviti iznimku po pitanju prestanka svake pravne veze izmeu djeteta i njegove bioloake obitelji, na na in da dijete ne mora nu~no stei prezime (svojih) posvojitelja, kako bi se sprije ilo sklapanje braka, registriranog partnerstva i incestuoznog odnosa". Ovakvo stajaliate Nacrta Konvencije bilo bi dijelom prihvatljivo. To no, postoje neke ~ivotne okolnosti kada bi zaista bilo u interesu djeteta (neovisno o tome ato je rije  o potpunom posvojenju) ili da zadr~i svoje ranije prezime ili, pak, da svom ranijem prezimenu doda prezime svojih posvojitelja. Primjerice, za slu aj da se radi o djetetu koje je posvojeno od strane bliskog krvnog srodnika (tetke, ujaka, strica), koje se sijea svojih roditelja, koje zna i svoje ranije prezime i sl.. Mialjenja smo kako tekst Konvencije ovakav svoj istup ne bi trebao argumentirati kao preventivnu mjeru u smislu onemoguavanja sklapanja braka, registriranog partnerstva ili o~ivotvorenja incestuoznog odnosa s bliskim srodnikom, ve bi bilo dovoljno navesti da takav pristup osobnom imenu djeteta dolazi u obzir uvijek kada nadle~no tijelo procijeni da je to u interesu djeteta. Tim viae ato se Nacrtom Konvencije predvia i pravo bioloakih roditelja na neotkrivanje vlastitog identiteta, a o emu je ve bilo rije i (v. supra, 11.). Tako da se navedena argumentacija ini neprimjerenom. U svakom slu aju, injenica poznatog podrijetla djeteta neminovno e utjecati na formiranje bra ne smetnje sklapanja braka i zasnivanja incestuozne veze s njegovim krvnim srodnicima, no to ne mora biti razlog da se dijete i formalno, sponom ranijeg prezimena, vezuje za svoju bioloaku obitelj. Dakle, mo~e se navesti kako stjecanje posvojiteljevog prezimena po kriteriju automatizma ne mora biti pravilo koje bi vrijedilo u svim dr~avama strankama (budue) Konvencije. No, ono ato bi neizostavno trebalo unijeti u tekst Konvencije jest pitanje tko je pozvan participirati u odlu ivanju o djetetovu prezimenu u tim iznimnim situacijama, te ostaviti mogunost optiranja izmeu nadle~nog tijela ( emu smo skloniji) ili, pak, samih posvojitelja. 35. Kada je rije  o nepotpunom posvojenju, Nacrt Konvencije isti e kako e takva vrsta posvojenja, za razliku od potpunog posvojenja, imati ograni ene u inke, pri tome ne ukazujui niti primjeri no na iste. Takav pristup je razumljiv. Prepuata se nacionalnim zakonodavstvima da procjenjuju i reguliraju, prema vlastitom nahoenju, snagu u inkovitosti nepotpunih posvojenja. 36. Kriti ki osvrt na konvencijski pristup vrstama posvojenja, nu~no generira razmialjanima na temu 'izmirenja' razli itih vrsta posvojenja u pravnim sustavima receptivnih i emisivnih dr~ava, a za slu aj zasnivanja meunarodnog posvojenja. Koliko je, po ovom pitanju, Nacrt Konvencije vodio ra una o smjernicama Haake konvencije iz 1993. godine? Pri izradi Haake konvencije postignut je sporazum da 'posvojenje' u svrhu Konvencije treba podrazumijevati 'posvojenje koje se temelji na posinovljenju' ( l. 2. st. 2. Konvencije). To nije, Konvencija 'pokriva' samo ona posvojenja kojima se zasniva trajni odnos roditelj-dijete. Tako odreeno posvojenje, propos temeljnog pravnog u inka, mo~e izgledati povrano. Meutim, spomenuto odreenje, s jedne strane, isklju uje iz sfere djelovanja Konvencije pravne institute tipa kafalaha (u islamskom pravu) kojim se ne stvara odnos 'posinovljenja' izmeu djeteta i obitelji koja ga prihvaa. S druge strane, ono ini Konvenciju primjenjivom kako u razli itim formama nepotpunog posvojenja, tako i u razli itim formama potpunog posvojenja. Iako su pojedini sudionici Haake Konferencije preferirali primjenu Konvencije samo kod potpunog posvojenja (smatrajui ovaj oblik posvojenja bolje prilagoenim specifi nostima meunarodnog posvojenja), sreom takva mialjenja nisu prevagnula jer su i tzv. nepotpuna posvojenja joa uvijek vrlo proairen modalitet posvojenja u mnogim pravnim sustavima. Za dr~ave ije zakonodavstvo poznaje samo potpuno posvojenje, nastaju odreene poteakoe. Kada je takva dr~ava receptivna dr~ava, problem mo~e biti prevladan pod uvjetom da takvo posvojenje bude pretvoreno (konvertirano) u potpuno posvojenje sukladno postupku predvienom odredbom l. 27. Konvencije. Meutim, problem postaje slo~eniji kada je nepotpuno posvojenje nastalo u emisivnoj dr~avi i priznato je kao takvo u receptivnoj dr~avi, ali kada naknadno posvojiteljska obitelj preseli u drugu dr~avu ugovornicu u kojoj je nepotpuno posvojenje nepoznata ustanova. Tada postoji obveza te druge dr~ave da prema lanku 26. prizna posvojenje, ali nije lako odrediti kakvi u inci e se dati posvojenju. Razli ita rjeaenja su predlo~ena u raznim dr~avama. Openito uzevai, pravila Haake L ~ \ ^  Z \ ^ ` Pnl 4rtvx~ƿuquh*ijh*i0JUhh h`hzNThyhr-h3\K h3\K6h3\Kh3\K6 h3\K56h?h0"h hR h@hD/h@ h[{hHh[{ hH6 h@6h@hH6hHhhyKH hZKH h0"KH,` ^ ` \ ^ ` tvj 2!#%&dhgdpdhgdpdhgdp $da$gd@` $d `a$ $d `a$dTeȞ4Ldfjl !!@"B"""""""%%&&&&**02R5f5`7l777x?~?????(@*@:@CCEExF|F8H:HIBLȱhpDhQ{ h^h*ih:hoh*i6hxU hSh*ihWf h*i6jh[{0JUh:jh*i0JU hv 6hv jhv 0JUh[{h*i<&*7>v@,DExFBLpOvVacg~iptwRw}LLdhgdpdhgdpBLHL^LLMMM*N:NNNNjOlOnOpOOOOOZP\P`PPPQQLRNRTvTTTT`UtVvVDWFWHWlYnYR]````rataaa"bccchjhsjh@0JUhv`,h^h@jh@k0JUjh0JUh4hh ojhQ0JUh8hQh:hAl*h8P+hpDjh*i0JUhxUh*ihs6cccd\d^dgggnh|hhh(iJiLiNiRivixi|i~iiiiFjHjj mJmmpprssss tɽɱɦ~zvlhvc h 6h:*,jh:*,0JUh h;h-BIhrhw]jhB0JUhBjh90JUh9h=h?56>*jh0J6Ujh=0J6U h=6h=hkdh<h?h8P+hjh#jh50JUh8hKh5& tttttuvv.v^v`v wwwZwwwxxxHxxxzzzzzz{4{\{n{||R|||$}}}`~~€ĥjh T0JUh Th*h0 hB#X6hB#XhB#X6 hB#XhB#XhB#Xjh&.;0JUhq h&.;6h^h&.;hQShnz h &,6 h0Q6hw|:h &,h0Qjh0Q0JUh;h jh 0J6U2€Br܃*JLr̆ІDZ`ƈ8:\ 4Fƕ, ̾ккȭȭțh:h&.;h}`h,jh0JUh"E;h h -6h -jhV0>0JUha0hV0>hQjhF0JUh*h0 hp6hFhphB#Xh^ h T6h T8 tҜԜ֜\R,@r̡JTBҤx̧ާ@B>@ɽjhu Z0JUhu Zhp)jh"K 0JUhD"h"K hoh^h\|?hnChrhGh1*hQ{hmjh S0JUh Sjhs0JUhrhsha0h}`jhP50JU2@ʪܪƭt`t8pʳvx8JFTVZ "|~¾ºʾ¬ʨʞʚhBX{h:*,hFLh\' huyhCRh ThFjh0JUh^hD"jhF0JUh&hLhVh,hhnCjhCR0JUhQ{ hCR6hCRh}`jh10JU huy6huy2xV"~|~4`Dt dhgdpdhgdpdhgdp~Z.02Tz|V"28$bdt<R~|~P|ʾξξαʾʾhZ*eh;m_h_h&hi@h)I hr6hrh)Ih;F6h;Fhhhht<jh0JUhqhhBhNGh)e(hFL?|:*,:<xndjh>0JUjhU0JUjh^m0JUjhf<0JUjh]'0JUjh`|.0JUjh/ 0JUhW$jh^0JUjh t40JUjhW$0JUh)IjhG0JUjhx0JUjhYh0JU hYhhGh#*,244l(^d^`h DJZ^$.4@B^hӴhD<jhJ0JUhJh^hv[6h^h6hhv[hc dhbqRh.mlh!VW h<6h<jhoST0JUh$YshoSTh^h#hW{<h)IjhOi0JUhjhB0JU0hj6\^vx H|Z\l&8|߷㡝uqgjh80JUh8jhX'0J6U hX'6hAjh2u0JUhx{ h2u6hlbh2uhijhc d0JUhc djhh*0JUjhac0JUjh70JUjhT0JUh$Ysh.mljh70JUhD<jhv[0JU&$2<b|DF2:VXbp t prt4jx|"6XZl̳̽̽hhxbh 6 h};6h};hph 6hJh >*jhA1S0JUjhJ0JU hJ6hJjhp'0JUhp'h#Khx{hKvH h 0J hKvH0J hx{0Jh 9t  !&v((j)v-169,;f;@>@EjI*N2RfUVp]bdhgdpdhgdpdhgdplp8b!!!b"""""$j%%%%&&&'''4(6(t(v((((j)))))`+b+4,L,¾ư԰԰԰جƨ h-b]6jhe10JUhfhe1h-b]hA.h:sh@M%jhV&u0JUh92hV&uhijh0JUhehhk h/GL6 ho6hoh/GLjh};0JUh 7L,t-v-j//////11112222222333J5L5666668<8@899l:(;*;,;f;=>>@>H>>˷ϭϩϥϥ𙕋|x|xthq)h/TJh;Hh hT hT jh:0JUh:hT hh|hh|6hh|h# jhq0JUjhT 0JUjh1310JUh131hq h&h&h&h&6jhp0JUh&hphqQdh:sh-b],>^?d?????@@@@AAAAC4C6CCPDVDDDDEEGGGjINJPJhJJJJJ8KNKRKTK(N2N4NN OOOOvP0R2RU&V(V*VVv[[j]ǽǸݸݴݴ榢h?4hh eh? h?6 h&6h& hW]6jhkd0JUhkdh7jh70JUh\ChW] h/TJ6h/TJjh~0JUh~h# hL;j]l]n]p]]]^^^^6_```a aabbJcLcNcVccccd:eeggg"g$gDijjjxkFmvm~mmnÿ|w|wshp:e h#6h#hBj%hb=hN4 h~h/TJ hq)6h?4hq)hVZhlKhXjh<0JUhW]h<hIwjjhz|]0JUh"sjh"s0JU hXh"s hXhz|]hz|]hh ejh0JU,bNc$gDij`qyz|} 8~@£d( dhgdpdhgdpnnn^q`qhqXrvrr*suyy{{z|}~  L~ƒă0n|~ >@؉ډ,ċЋ,nD|IJ h(S6h(ShI!h/h\R$h`-jh`-0JUha]h$hg@jh{n0JUh{nhhYjhhY0JUhmMhfhQh hp:e6hf0hN4 h#hp:ehf0hp:e64|~$&bx~>@£ʣ,6^`ȧ4ƨ"bdƩȩ̩Щ 8<PRZ\`bprֽҽҧ h5>hh=hh=h Rh_4mh#hFjh@ 0JUh@ h)%h:jhc90JUhfh\*h:h)% h)%6 h=6jh)%0JUh= hI!6@DFTVbdnp«ƫʫ֫ث (*248<@BJN`bjltxz|Ԭ hh=6]h5>hh=6] h5>hh=hh=ZԬ֬ (,.0BDNPRT^`dfjlxz­ĭƭȭحڭ $(.0DF^`hjlnxzĮ̮ήЮҮԮ֮hLyjhh=0JU hh=6]hh= h5>hh=X "&.046FHZ\h¯ʯ̯үԯ(*>@JLZ\dftv°ưȰҰ԰ذڰ $68LNRVbdlntv~hLy h5>hh=hh=_ʱ̱ޱ8:Fd(2p<FH$Z\,˽˸ϣϣjh7e0JUh7ejhY 70JUhY 7h [jh!X0J6U h_v6 h!X6h_vjhT0JUh!XhfhFjh5#0JUUh5#jhLy0JUhLy h5>hh=hh=5konvencije koja se odnose na u inke posvojenja postavljena su na pomalo kompliciran na in. Nadalje, u svezi s meunarodnim posvojenjem, na ovom mjestu, treba ukazati i na zna aj odredbe l. 15. Nacrta Konvencije koja jasnije i sadr~ajnije od l. 14. Konvencije iz 1967. godine, a nedvojbeno pod utjecajem smjernica Haake konvencije iz 1993., propisuje na in suradnje izmeu receptivnih i emisivnih dr~ava. Navedena odredba uzajamno obvezuje dr~ave lanice na pru~anje tra~enih informacija i podataka (u svezi s l. 4. i l. 10. Nacrta Konvencije) tj. na nu~nost suradnje izmeu nadle~nih tijela dr~ava stranaka, uvijek kada je potrebna razmjena informacija bitnih za postupak posvojenja. Sukladno l. 27. Nacrta Konvencije dr~ave stranke su du~ne obavijestiti glavnog tajnika Vijea Europe koje je tijelo za obavljanje takvih aktivnosti ovlaateno (kao sredianje tijelo). 5.7. Probni smjeataj i postadoptivni tijek 37. Va~ea Konvencija (1967.) zasnivanje posvojenja na odreeni na in 'uvjetuje' probnim ili preadoptivnim smjeatajem djeteta u obitelji potencijalnih posvojitelja ".. u periodu koji je bio dovoljno dug kako bi nadle~na tijela ispravno procijenila odnose koji e meu njima biti uspostavljeni, kada se donese odluka o posvojenju". Nacrt Konvencije, po tom pitanju, ostavlja slobodu procjene dr~avama strankama, naglaaavajui kako bi kod (ne)propisivanja obvezatnog preadoptivnog smjeataja u nacionalnom zakonodavstvu, klju ni orijentir trebao biti najbolji interes djeteta (v. l. 19.). Za slu aj prihvaanja regulacije preadoptivnog smjeataja, vremensko trajanje istog Nacrt Konvencije ne propisuje, ve isti e kako bi ono trebalo trajati toliko dugo dok se nadle~na tijela ne uvjere da je takav smjeataj odistinski prikladan smjeataj za dijete. 38. Recentna zakonodavstva bilje~e razli itost pristupa probnom smjeataju. Neka od njih sugeriraju, a poneka i obvezuju na probni smjeataj djeteta u obitelji buduih posvojitelja. Primjerice, u Italiji dijete obvezatno mora provesti najmanje godinu dana u obitelji potencijalnih posvojitelja. Za vrijeme probnog smjeataja dijete je pod nadzorom slu~bi socijalne skrbi koje prate tijek smjeataja tj. 'probnog perioda' u obitelji potencijalnih posvojitelja, te o istom izvjeauju Sud za maloljetnike svakih tri do aest mjeseci. U Njema koj je probni smjeataj, takoer, nu~an iako zakonodavac izrijekom ne propisuje du~inu trajanja istog. Francusko zakonodavstvo, pak, obvezatnost probnog smjeataja vezuje uz potpuno posvojenje (l'adoption plnire). Probni smjeataj u tom slu aju mora trajati najmanje aest mjeseci. U Federaciji BiH probni smjeataj u trajanju od aest mjeseci je obvezatan, a dijete e tijekom tog razdoblja biti pod osobitim nadzorom organa skrbniatva kako bi se utvrdilo da li je ono u njegovom najboljem interesu. Brojna zakonodavstva ne obvezuju decidirano na probni smjeataj, ali mogunost istoga niti ne odbacuju.Takav je slu aj, primjerice, i s Hrvatskom. 39. Javne vlasti obvezne su osigurati i djelovanje slu~bi koje bi pru~ale savjetodavne usluge prije i nakon zasnovanog posvojenja, te pomo svim akterima posvojiteljskog odnosa. Naime, glavnina posvojenja zasniva se posredstvom ovlaatenih agencija, socijalnih slu~bi, te raznih dr~avnih i privatnih institucija. O nu~nosti dobre obavijeatenosti tako akreditiranih tijela i osoba, te savjetodavne uloge istih i spremnosti na pru~anje stru ne pomoi, kako u preadoptivnom, tako i u postadoptivnom tijeku, progovara i Haaka konvencije (1993.). 6. Projekcija utjecaja nove Konvencije VE o posvojenju djece na obiteljsko zakonodavstvo Federacije BiH i Republike Hrvatske 40. Bosna i Hercegovina, kao ni Hrvatska nistu stranke va~ee Konvencije o posvojenju djece (1967.). No, injenica je da oba pravna sustava zauzimaju respektabilan stav spram svih zahtjeva koje pred njih postavlja meunarodna zajednica, svjedo ei time opredjeljenje u smjeru poativanja ljudskih prava, ponaosob prava najranjivijeg dijela ljudske zajednice, prava djece. Tekst Nacrta Konvencije (2006.) govori u prilog kategorizacije tog novog dokumenta VE kao konvencije 'otvorenog tipa'. Naime, iako e ista biti otvorena za potpisivanje dr~avama lanicama VE, nakon stupanja na snagu, Odbor ministara VE mo~e, poslije savjetovanja s lanicama, pozvati svaku dr~avu koja nije lanica VE na pristup Konvenciji. Svaka dr~ava mo~e, u vrijeme potpisivanja ili pri pohrani dokumenta ratifikacije ili pristupa, odrediti podru je ili podru ja na kojima e se Konvencija primjenjivati. 41. Isticanje rezervi, odnosno pridr~aja, je nepo~eljno. Dakle, dr~ave stranke e biti vezane svim odredbama Konvencije, te nee moi isklju iti niti jednu odredbu iz primjene. Izuzetci postoje u dva slu aja i to samo u slu aju odredbe l. 6. st. 1., kao i l. 22. st. 3. i 4. Konvencije. Da podsjetimo, u prvom slu aju rije  je o odredbi koja se ti e pristanka djeteta za posvojenje. Dr~ave pri tome odlu uju od kada je takav pristanak potreban, no gornja granica kada se djetetu mora priznati to pravo je trinaesta godina ( l. 6. st.1.). Prema va~eem obiteljskom zakonodavstvu, u Federaciji BiH za posvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog shvatiti zna enje posvojenja tra~i se njegov pristanak ( l. 103. st. 2. ObZ Federacije BiH), a u Hrvatskoj je to dob od navraenih dvanaest godina ( l. 134. ObZ RH). Druga mogunost za isticanje rezerve ti e se prava posvojenika na pristup podacima koji se ti u njegova podrijetla, a koji su pohranjeni kod nadle~nih tijela. Kako bioloaki roditelji imaju, prema ovoj Konvenciji, pravo o uvanja tajnosti svog identiteta, ostaje na nadle~nim tijelima odlu iti, u opsegu dopuatenom zakonom, hoe li to pravo prekora iti i otkriti identitet s obzirom na okolnosti i na prava djeteta i bioloakih roditelja. O stajaliatu koje zastupamo po tom pitanju ve je bilo rije i (v. supra, 11.). Za sada, i Federacija BiH i Republika Hrvatska ne poznaju mogunost o uvanja tajnosti identiteta bioloakih roditelja i po~eljno je na takvom stajaliatu ustrajati. 42. Glede vrsta posvojenja, Nacrt Konvencije se uglavnom bavi potpunim (srodni kim) posvojenjem u kojem dijete raskida sve veze s bioloakom obitelji, u potpunosti se integrirajui u obitelj svojih posvojitelja ( l. 11.), no, ostavlja otvorenom i mogunost zasnivanja nepotpunog posvojenje. Zakonodavstvo Federacije BiH, konkretno, poznaje obje vrste posvojenja (v. l. 91. st. 2. i l. 101-104. ObZ Federacije BiH), dok se Hrvatska Obiteljskim zakonom iz 2003. godine opredijelila isklju ivo za potpuno posvojenje (v. l. 143-144. ObZ RH). Mialjenja smo da potpuno posvojenje, kojem na preferabilan na in pristupa i sam tekst Konvencije jest najbolji modus pribli~avanja ovakvog vida obiteljskopravnog zbrinjavanja djece bez primjerene obiteljski skrbi bioloakom generiranju potomstva. Pri tome, atribuciju najboljeg osna~uje i fakt neraskidivosti takvog posvojenja. No, istodobno u inak neraskidivosti posvojenja obvezuje i na dodatan oprez u anga~manu svih aktera posvojiteljskog odnosa. S tim u svezi, uz ve postojei iznimno rigidan pristup pretpostavkama na strani potencijalnih posvojitelja, najnoviji prijedlozi za izmjene i dopune obiteljskog zakonodavstva u Hrvatskoj idu za pridodavanjem joa jedne pretpostavke (o kojoj nema spomena niti u va~eoj Konvenciji o posvojenju djece, a niti u Nacrtu Konvencije)  edukacije za potencijalne posvojitelje, tj. odreenog vida 'akole za posvojitelje'. Iako je ideja u suatini dobra i korisna, smjeatanjem iste u popis nu~nih pretpostavki za posvojenje, ideja poprima sasvim druga ije konotacije. Umjesto promicanja posvojenja i pomoi posvojiteljskoj obitelji, prijedlog uvodi zabranu koja u sebi nosi i odreeni diskriminatorni karakter. Naime, ni jedan propis ne predvia bilo kakvu edukaciju za bioloake roditelji koji diljem svijeta svakodnevno stvaraju i raaju djecu, esto bez ikakvog plana i predumialjaja. Ne smatramo to dobrim, ali u usporedbi s posvojiteljima, spomenuti prijedlog neminovno do~ivljavamo kao odreeni vid getoizacije posvojitelja kao mo~ebitnih roditelja, a u odnosu na bioloake roditelje. Dakle, mialjenja smo kako edukaciju za posvojitelje nije dobro uvoditi kao nu~an uvjet za posvojenje. Izmeu ostalog, ovakav prijedlog otvara per se cijeli niz pitanja: 1) tko bi provodio takvu edukaciju; 2) postoje li kadrovi osposobljeni za provoenje iste; 3) jesu li za edukaciju osigurana sredstva, te konstantaciju 4) edukacija bi neminovno zaustavila sva mogua posvojenja za odreeno vrijeme. A koje bi to bilo vrijeme? Vrijeme potrebno da se donese provedbeni propis, osiguraju sredstva za edukaciju, osnuju tijela za provoenje edukacije, odr~e barem prvi te ajevi za edukaciju posvojitelja. A to je vrijeme koje se ne bi moglo ra unati u mjesecima, ve prije u godinama. Za to vrijeme djeca bi ekala i odrastala ... Uvoenje isklju ivo potpunog posvojenja u one pravne sustave koji poznaju, za sada dvije vrste posvojenja, naravno, otvorilo bi mnoga pitanja glede konvertiranja (prevoenja) ranije zasnovanih nepotpunih posvojenja (koja zbog odreenih pretpostavki nisu u za etku mogla postati potpunim posvojenjima) u potpuna posvojenja. To su pitanja s kojima se trenutno susree Hrvatska, ali ne ine se nerjeaivima. 43. Kvalitetna prosudba interesa djeteta, kao i podobnosti posvojitelja za posvojenje je od klju nog zna aja za uspjeh odnosa posvojenja. U ostvarenju navedenih pretpostavki vrlo korisnom se mo~e pokazati ustanova preadoptivnog (probnog) smjeataja, na koju hrvatsko zakonodavstvo ne obvezuje dok ga ObZ Federacije BiH propisuje kao obvezatno i to u trajanju od aest mjeseci (v. l. 110. Federacije BiH). Nacrt Konvencije, vidjeli smo, ostavlja slobodu procjene dr~avama strankama, naglaaavajui kako bi kod (ne)propisivanja obvezatnog preadoptivnog smjeataja u nacionalnom zakonodavstvu, klju ni orijentir trebao biti najbolji interes djeteta (v. l. 19.). Mialjenja smo kako bi se trebalo prikloniti stajaliatu Nacrta Konvencije, jer obvezatni preadoptivni smjeataj, jednostavno re eno, mo~e nekada napraviti puno viae atete nego koristi. Naravno, pri tome mislimo prioritetno na dijete. Dijete mo~e proi i nekoliko probnih smjeataja koji zavrae neuspijehom (i bez, uvjetno kazano, 'krivnje' djeteta) i takvim viaestrukim pro~ivljavanjem iskustva napuatanja, ostavljanja (najprije, od strane bioloakih roditelja, a onda i potencijalnih posvojitelja) dijete nu~no projicira na sebe sliku ne~eljenog, ope neprihvaenog, ato za posljedicu ima reverzibilno negativnu introspekciju. 44. Iako pravni sustav Federacije BiH dopuata posvojenje izvanbra nim partnerima koji najmanje pet godina ~ive u izvanbra noj zajednici (dok RH takvu mogunost ne poznaje), mialjenja smo da bi trebalo ustrajati na stajaliatu onemoguavanja posvojenja takvim osobama iz razloga o kojima je ve bilo rije i, (v. supra, 22.). Glede mogunosti ozakonjenja posvojenja istospolnih partnera, u najboljem interesu djeteta, bi zasigurno bilo nikada, ama baa nikada ne dopustiti takvu mogunost. Dijete treba ~ivot u stabilnom i trajnom roditeljskom okru~enju, dvojice roditelja, razli itog spola. Stabilnost roditeljskog odnosa je klju  za odgoj emocionalno i mentalno zdravog djeteta. Djeca imaju potrebu za uzorom, za modelom identifikacije i to muakim i ~enskim. Raznim istra~ivanjima takva teza je potvrena. O tome svjedo e, izmeu ostalog, i istra~ivanja dviju eminentnih engleskih znanstvenica S. Golombok i F. Tasker koje su u svojoj studiji "Razvojna psihologija" ustanovile da roditelji imaju i te kakav utjecaj na djetetovu seksualnu orijentaciju, bilo kao heteroseksualca ili, pak, homoseksualca. Druatveni interes glede zaatite djece treba nu~no podrazumijevati zabranu posvojenja djece od strane homoseksualaca. Pritiske homoseksualno orijentiranih osoba (parova) treba do~ivljavati kao njihovu strategiju da im se dodijele prava i povlastice braka kakva u~ivaju heteroseksualni parovi. Treba nastaviti tradiciju po kojoj e djecu moi posvojiti ponajprije bra ni drugovi, a tek onda, u iznimnim slu ajevima (kada je to stvarno u najboljem interesu djeteta) samci za koje se temeljitom provjerom utvrdi da djetetu mogu pru~iti zdrav dom tj. rije nikom Nacrta Konvencije kazano, siguran i stabilan dom. 45. Odredbe propisi Federacije BiH, kao i Republike Hrvatske propos ~ivotne dobi posvojitelja, za razliku od pristupa postojee Konvencije (1967.) i Nacrta Konvencije (2006.), (v. supra, 16-18.) te~ak su uteg i na samoj mogunosti o~ivotvorenja posvojenja. Naime, oba pravna sustava propisuju i donju i gonju dobnu granicu potencijalnih posvojitelja, te dobnu razliku. Uz brojnost pretpostavki koje se zahtijevaju na strani posvojitelja, nekada i samo koji dan i mjesec koji premaauje zakonski odreenu dobnu granicu, razlog su nemogunosti zasnivanja posvojenja. Pa onda nas ne treba uditi zanimanje i interes koji je, primjerice, meu potencijalnim posvojitelja u Hrvatskoj nedavno pobudio dopis pristigao iz ukrajinskog veleposlanstva kojim Ukrajina poziva Hrvate na posvajanje ukrajinske djece. Naravno, ista ne uvjetuje posvojenje rigidnom pretpostavkom ~ivotne dobi potencijalnih posvojitelja. I time se potvruje staro pravilo - svaka strogost lije i se blagoau. Posvojitelji e uvijek iznai na ina kako i gdje realizirati svoju ~elju, a ato je s naaom djecom koja ostaju na institucionalnoj skrbi i tu do ekuju svoju punoljetnost, pitanje je nad kojim bi se trebalo zabrinuti. Naravno, nije ~ivotna dob potencijalnih posvojitelja jedina barijera koja stoji na putu realizacije jednog posvojiteljskog odnosa, ali je zasigurno jedna od ozbiljnijih prepreka na tom putu. TOWARDS THE NEW EUROPEAN CONVENTION ON THE ADOPTION OF CHILDREN Summary The demand for better legal solutions regarding the children, in particular the children deprived of a proper parental care, has generated the draft of the European Convention on the Adoption of Children (2006). Besides aquainting the readers with all the amendments to the present European Convention on the Adoption of Children, the author in the paper also comments them critically with valid arguments, emphasizing that novelties do not necesarrily constitute betterments. In certain declarations and attitudes that the Convention draft inclines to, she even finds violations of certain children rights. Namely, in an attempt to respond to the spirit of the time, the Convention draft occasionally tries "reconciling" the rights of the adults with those of the children, however, in such attempts the author recognises the hazard of the trap of violating the rights of the "little" by the rights of the "big". Kew words: Convention on the Adoption of Children, children rights, children's best interest, adoption.Tekst sa~etka na engleskom jeziku.  ((((((((((((   PAGE 30 PAGE 33  Primjera radi, ona su zajam ena sljedeim globalnim dokumentima: Opom deklaracijom o pravima ovjeka (1948.), Deklaracijom o pravima djeteta (1959.), Meunarodnim paktom o graanskim i politi kim pravima (1966.), Meunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), Konvencijom o eliminiranju svih oblika diskriminacije ~ena (1979.), Konvencijom o pravima djeteta (1989.). Od regionalnih dokumenata, ponaosob treba ukazati na Europsku konvenciju za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.), te Europsku konvenciju o posvojenju djece (1967.). Od iznimno velikog zna aja su i tri haake konvencije: Konvencija o nadle~nosti, mjerodavnom pravu i priznanju odluka u predmetima posvojenja (1965.), Konvencija o zaatiti djece i suradnji u predmetu meunarodnog posvojenja (1993.), te Konvenciju o nadle~nosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvraenju, te suradnji u predmetu roditeljske odgovornosti i mjerama za zaatitu djece (1996.). Vidi: D. Jakovac-Lozi, u: M. Alin i, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozi, A. Kora: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 318.  Vijee Europe, iji su glavni ciljevi ja anje demokracije, zaatita ljudskih prava i pravne dr~ave na europskom kontinentu, osnovalo je deset zemalja u Londonu 5. svibnja 1949. godine. Ono danas broji etrdesetaest dr~ava lanica.  Draft European Convention on the Adoption of Children, European Committee on Legal Cooperation (CDCJ), Committee of Experts on Family Law (CJ FA), Working Partiy on Adoption (CJ FA GT1), Strasbourg, 17 November 2006, http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_co-operation/family_law_and_children's_rights/Documents/CJ_FA_GT1e.pdf. Tekst Nacrta Konvencije preuzet je s navedene stranice dana 8. sije nja 2007. godine.  Europska konvencija o posvojenju djece donesena je 24. travnja 1967. godine u Strasbourg(u), a stupila je na snagu 26. travnja 1968. godine. Tekst Konvencije dostupan je na web-u. Vidi: European Convention on the Adoption of Children (No. 058), http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/058.htm  Stanje na dan 22. velja e 2007. godine glede potpisa i ratifikacija Konvencije je bilo sljedee: Konvenciju je dobila tri potpisa (Francuska, Island i Luksemburg), te osamnaest ratifikacija (Austrija, eaka, Danska, Gr ka, Njema ka, Irska, Italija, Latvija, Lihtenatajn, Malta, Norveaka, Poljska, Portugal, Rumunjska, `vedska, `vicarska, Makedonija i Velika Britanija). Vidi: Chart of signatures and ratifications, http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=058&CM=&DF=&CL=ENG  Opairnije o Konvenciji, vidi: M. Alin i: Europske konvencije o zaatiti djece i hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo, }ena, 50, 1992., 1-3, str. 24-41.  Osnovne odredbe su odredbe koje podrazumijevaju obvezatnost implementacije istih u nacionalne pravne sustave, dok su dopunske odredbe one koje nacionalna prava mogu, ali i ne moraju prihvatiti.  l. 3. Konvencije.  First European Conference on Family Law, (Vienna 1977).  O tematici zastupljenoj na Prvoj konferenciji za obiteljsko pravo, vidi: Past European Conferences on family law, http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_co-operation/family_law_and_children's_rights/conferences/2CEDF.asp  Committee of Experts on Family Law.  Hague Convention of 29 May 1993 on Protection of Children and Cooperation in Respect of Intercountry Adoption  Convention No. 33. Detaljno o svemu ato je prethodilo donoaenju ove Konvencije i o samoj Konvenciji, vidi: N. Mayer-Fabre: La Convention de La Haye du 29 mai 1993 sur la protection des enfants et la coopration en matire d'adoption internationale, Revue critique de droit international priv, 1994, 2, str. 259-274.  D. Jakovac-Lozi: Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt), Pravni fakultet u Splitu, Split, 2006., str. 73, a prema: M. Aulagnon: Les procdures d'adoption d'enfants l'tranger vont tre renforces, Le Monde, 16 Fvrier 1998, str. 7.  Haaku konvenciju o zaatiti djece i suradnji u meunarodnom posvojenju (Konvencija br. 33) od 1994. do sije nja 2006. godine ratificirale su ove dr~ave: Albanija, Australija, Austrija, Bjelorusija, Belgija, Brazil, Bugarska, Kanada, ile, Kina, Cipar, Republika eaka, Danska, Finska, Francuska, Njema ka, Maarska, Izrael, Italija, Latvija, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Norveaka, Panama, Peru, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slova ka, Slovenija, `panjolska, Sri Lanka, `vedska, `vicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj i Venezuela. Konvenciji su pristupile (accession) sljedee dr~ave: Andora, Burundi, Estonija, Georgia, Gvatemala, Gvineja, Island, Litva, Madagaskar, Malta, Mauricius, Monako, Mongolija, Moldavija, Novi Zeland, Paragvaj i Ju~noafri ka Republika. Zemlje koje su ovu konvenciju potpisale (akt ratifikacije joa nije uslijedio) su: SAD, Irska, Ruska Federacija. Vidi: Convention of 29 May 1993 on Protection of Children and Co-operation in respect of Intercountry Adoption, http://hcch.e-vision.nl/index_en.php?act=conventions.statusprint&cid=69  Problem koji se u praksi meunarodnih posvojenja pojavljuje posljednjih godina, a u svezi s pristancima za posvojenje je dobivanje 'pristanaka' od ~ena koje nisu bioloake majke djeteta. Primjera radi, nedavno je kandski konzulat u Gvatemali razotkrio jedan takav slu aj. Naime, za nekoliko 'majki' koje su dale pristanak za posvojenje sucu, nakon podvrgavanja DNA testiranju, ustanovilo se da iste nisu bioloake majke 'svojoj' djeci. Djeca su kao bebe bile odvojene od svojih majki neposredno nakon poroda i odvedene u nepoznato od strane ~ena koje su bile plaene da ka~u kako su ih one rodile. Kanada je nakon toga zatra~ila da na majkama sve posvojene djece iz Gvatemale DNA testiranja provede ovlaateni lije nik, prije nego ato im se dozvoli ulazak u zemlju. I ambasada SAD-a od 1. listopada 1998. godine zahtijeva obvezatno DNA testiranje djece posvojene iz Gvatemale. Skandali poput ovoga, nisu strani ni kada se radi o pojedinim isto noeuropskim, afri kim i azijskim dr~avama kao emisivnim zemljama. No, ovakva iskustva pomogla su ubijediti meunarodnu zajednicu u nu~nost uvoenja legalnih instrumenata kojima bi se utvrdila na ela postupanja u meunarodnom posvojenju. Mnoge zemlje, diljem svijeta, su prepoznale ove rizike i ratificirale su Haaku konvenciju o zaatiti djece i suradnji u meunarodnom posvojenju (1993.). Tzv. postupak DNA testiranja izgleda ovako: 1. odvjetnik dostavlja ambasadi svu dokumentaciju, slike, medicinske nalaze; 2. ambasada prou ava spis i daje suglasnost za DNA testiranje koje provodi ovlaateno medicinsko osoblje i analiziraju ovlaateni laboratoriji (konkretno, u SAD-u); 3. bioloaka majka i dijete se dovode u ambasadu gdje im se utvruje identitet i uzima uzorak za DNA testiranje. Uzorak se uzima trljanjem unutarnje strane obraza pamu nim atapiem. Ova metoda je sigurna i bezbolna. Uzima se i otisak dje jeg prsta i prila~e se spisu. Ambasada usporeuje otisak prsta djeteta s otiskom uzetim prilikom registracije poroda ili u trenutku kada je majka potpisala punomo (odvjetniku). Maj in identitet se utvruje identifikacijskim ispravama, uzima se i njezin otisak prsta. Takoer se prila~e i slika majke koja dr~i svoje dijete u naru ju, uz DNA spis. Bioloaka majka potpisuje potvrdu identiteta, kao i svoj pristanak na DNA testiranje; 4. laboratorij aalje kopiju rezultata DNA testiranja izravno u ambasadu, primjerice, u Gvatemali, posvojiteljima i agenciji za posvojenje; 5. ambasada sve kontrolira. Ako je sva dokumentacija ispravna, ambasada daje odvjetniku ispravu o pristanku koja ga ovlaauje da izradi kona nu ispravu o posvojenju.  Odbilo bi se priznanje odluke o posvojenju ako bi, primjerice, fakt priznavanja iste bio u suprotnosti s javnim poretkom date dr~ave. Vidi: D. Jakovac-Lozi, Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt), op. cit., str. 90.  Konvencija je donesena 15. listopada 1975., a stupila je na snagu 11. kolovoza 1978. Vidi: European Convention on the Legal Status of Children born out of Wedlock, 1975, (ETS 085), http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=085&CM=1&DF=2/27/2007&CL=ENG  U predmetu Keegan v. Ireland tu~itelj je bio otac izvanbra no roenog djeteta u postupku posvojenja koji je pokrenut mimo njegova pristanka za posvojenje. Naime, po irskom pravu roditelji djeteta su djetetovi skrbnici. Majka izvanbra no roenog djeteta stje e status skrbnice faktom roenja djeteta, a ako roditelji djeteta ne sklope brak, otac mo~e zatra~iti da ga se imenuje skrbnikom svoga djeteta. Prema odredbi l. 14. irskog Zakona o posvojenju (1952.) skrbnik djeteta ima pravo i du~nost dati, odnosno uskratiti svoj pristanak na posvojenje, te ima pravo biti sasluaan u postupku posvojenja. Tu~itelj, s nakanom sprje avanja zasnivanja posvojenja, podnio je zahtjev nadle~nom irskom sudu za imenovanje skrbnikom. No Visoko irski sud je odlu io kako je u interesu djeteta prepustiti ga na posvojenje. Europski sud za ljudska prava u ovom predmetu zauzeo je stav temeljem kojeg se izvanbra no roeno dijete smatra ipso iure dijelom obitelji i to od trenutka roenja, a obiteljski odnosi postoje neovisno o tome ato u vrijeme roenja njegovi roditelji viae nisu ~ivjeli zajedno. Sud je, zauzevai respektabilan stav i spram odredbe l. 7. Konvencije o pravima djeteta, temeljem kojeg dijete ima pravo, ukoliko je to mogue, na brigu i skrb svojih roditelja, presudio kako su irske vlasti povrijedile pravo tu~itelja na obiteljski ~ivot ponajprije stoga ato nisu tu~italja imenovale skrbnikom, te su, nadalje, donijele odluku o posvojenju djeteta bez znanja i suglasnosti njegovog izvanbra nog oca. Vidi Keegan v. Ireland, Appl. no. 16969/90, Judgment of May 26, 1994.  Podnositelj zahtjeva Kazim Grgl otac je izvanbra nog sina K. koji je roen u kolovozu 1999. godine u Njema koj, iz njegove izvanbra ne veze s majkom dje aka, gospoom M. Majka je, netom po porodu, dala pristanak da se dijete posvoji, te je slu~ba socijalne skrbi o tome obavijestila gosp. i gu. B. koji su bili registrirani kao potencijalni posvojitelji. Oni su preuzeli dijete iz rodiliata i odveli ga svojoj kui. Dva mjeseca kasnije podnositelj zahtjeva je saznao za roenje djeteta i pristanak majke na posvojenje. Bez oklijevanja je podnio zahtjev nadle~nom tijelu kako bi on sam posvojio svoje izvanbra no dijete, a sljedeeg mjeseca je (u nazo nosti majke svog sina) priznao dijete za svoje. U sije nju 2000. godine pred Okru~nim sudom pokree postupak tra~ei da mu se dijete povjeri na uvanje i skrb. Svom zahtjevu prilo~io je i medicinske testove vjeata enja krvi koji su potvrivali njegovo o instvo. Okru~ni sud je imenovao djetetu kolizijskog skrbnika i, nakon provedenog postupka, 2001. godine roditeljsku skrb povjerio dje akovom ocu. Procijenivai kako se ova odluka nee moi odmah sprovesti, odredio je na in odr~avanja kontakata oca i djeteta (susrete i dru~enja), kako bi se dijete prilagodilo novonastaloj situaciji, kao i kontakata s njegovim udomiteljima nakon ato odluka o preseljenju ocu bude izvraena. Uslijedile su ~albe potencijalnih posvojitelja i nadle~nog tijela socijalne skrbi, temeljem kojih je Prizivni sud sredinom 2001. godine odlu io o nastavku skrbi nad djetetom od strane potencijalnih posvojitelja (ge i gosp. B.) uz obrazlo~enje kako je takva odluka u najboljem interesu djeteta jer bi odvajanje istoga od obitelji njegovih udomitalja negativno djelovalo na dijete zbog "dubokih emocionalnih i socijalnih spona koje su se u meuvremenu razvile izmeu djeteta i njegovih udomitalja". Ocu je bilo zabranjeno kontaktirati dalje s djetetom. Nakon toga, Europski sud je, temeljem zahtjeva djetetovog izvanbra nog oca kako mu je povrijeeno pravo na poativanje obiteljskog ~ivota ( l. 8. Europske konvencije o ljudskim pravima), procijenio da je odistinski doalo do povrede navedenog prava podnositelja zahtjeva, te da je odlukom Prizivnog suda onemoguen pokuaaj reunifikacije na trajnoj osnovi djeteta s njegovim bioloakim roditeljem. Detaljnije vidi: Grgl v. Germany, Appl. no. 74969/01 [2004] ECHR 89, Judgment of February 26, 2004.  Commitee of Experts on Family Law (CJ-FA). Odbor stru njaka za obiteljsko pravo ini 46 predstavnika dr~ava lanica Vijea Europe. Opairnije o Odboru, vidi: http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_co-operation/family_law_and_children's_rights/activities/The%20Committee%20of%20experts%20on%20family%20law.asp  Working Party on Adoption (CJ-FA-GT1).  Od 23 dr~ave u koje su odaslani upitnici, 11 dr~ava je ratificiralo Konvenciju iz 1967. godine, 3 dr~ave su je potpisale, a 9 dr~ava Konvenciju nije ni potpisalo, niti ratificiralo. Vidi: Draft Explanatory Report to the European Convention on the Adoption of Children, Strasbourg, 17 November 2006, to . 10, str. 4.  International Social Service je jedna nevladina organizacija utemeljena s ciljem pru~anja pomoi, kako pojedincima, tako i obiteljima s osobnim ili socijalnim problemima koji su nastali kao rezultat migracija ili meunarodnih preseljenja. Organizacija je utemeljena dvadesetih godina proalog stoljea, a pod ovim nazivom djeluje od 1946. godine. Opairnije, vidi: http://www.iss-ssi.org/About_ISS/about_iss.html  European Committee on Legal Cooperation (CDCJ). Opairnije, vidi: http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_co-operation/steering_committees/cdcj/General/1About CDCJ.asp#TopOfPage  Vidi l. 4. Nacrta Konvencije.  Vidi l. 8. st. 3. Konvencije o posvojenju djece (1967.).  l. 14. Nacrta Konvencije glasi: "1. Prije nego dijete postane punoljetno, posvojenje se mo~e opozvati samo odlukom nadle~nih tijela zasnovanoj na ozbiljnim temeljima, ako je takav opoziv dopuaten zakonom. 2. ..... poniatenje posvojenja e se dopustiti ako su ispunjeni sljedei uvjeti: a) takvu odluku mora donijeti nadle~no tijelo b) molba za pokretanje takvog postupka mora se podnijeti unutar zakonom odreenog roka. 3. Pri odlu ivanju o zahtjevima za opoziv i poniataj posvojenje najva~nije je sagledati najbolji interes djeteta." Dakle, opoziv posvojenja je ozbiljan korak i mora ga se nu~no urediti odreenim zakonoskim odredbama. Naravno, ova odredba ne obvezuje dr~ave lanice da unesu odredbe o opozivu posvojenja u svoj pravni sustav. Drugi stavak, vidimo, postavlja stroge uvjete za poniataj posvojenja. Dr~ave stranke e odrediti rok u kojem se mo~e zatra~iti poniataj, te dodati druge odredbe, ukoliko smatraju da je to potrebno.  Vidi l. 20. st. 2. i 3. Konvencije iz 1967. godine.  Konvencija UN-a o pravima djeteta, (Slu~beni list SFRJ, br. 15/1990.; Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 12/1993., 20/1997.).  Opairnije o toje temi, vidi: D. Jakovac-Lozi: Prijeporni imbenici "tajnosti" posvojenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 33, 1996., 3-4, str. 427-443.  D. Jakovac-Lozi: Posvojenje, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2000., str. 133.  R. Lord, C. Cox: Adoption and Identity, Psychoanalytic Study of the Child, 46, 1991, str. 355-367.  Primjerice, vidi odluke Europskog suda donesene u predmetima: Keegan v. Ireland, Application no. 16969/90 [1994] ECHR 18 (26 May 1994); Kroon and Others v. The Netherlands, Appl. no. 18535/91 [1994] ECHR 35 (27 October 1994), Yousef v. The Netherlands, Appl. no. 33711/96 [2002] ECHR 710 (5 November 2002) i dr.  Europska konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Convention for the protection of Human Rights and Fundamental Freedoms  ETS 005, 1950), Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 18/1997., 6/1999. i 8/1999.). Protokoli br. 1,4,6,7, 11, 12 i 13 doneseni uz Konvenciju za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 18/1997. i 14/2002.).  D. Jakovac-Lozi: Susreti i dru~enja djeteta s odvojenim roditeljima u presudama Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4, str. 887.  Vidi pojedine predmete iz prakse Europskog suda za ljudska prava, npr.: Sahin v. Germany  No. 1, (Appl. no. 30943/96, [2001], ECHR 587, 11 October 2001); Sahin v. Germany  No. 2, ([2003], ECHR 340, 8 July 2003); Sommerfeld v. Germany, (Appl. no. 31871/96; 8 July 2003).  Europska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (European Convention on the Exercise of Children's Rights  ETS No. 160). Konvencija je na snazi od sredine 2000., no, za sada ju Bosna i Hercegovina nije potpisala, dok ju je Hrvatska potpisala u o~ujku 1999. godine. Vidi: http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=160&CM=1&DF=3/7/2007&CL=ENG  Vidi l. 6. Nacrta Konvencije.  Primjerice, u `panjolskoj posvojenje se zasniva sudskom odlukom. No, da bi postupak zasnivanja posvojenja uope zapo eo, neophodan je prijedlog dr~avnog upravnog tijela kojeg on upuuje nadle~nom sudu. U prijedlogu za posvojenje, koji sucu upuuje upravno tijelo, ponaosob se naglaaavaju osobni, obiteljski, druatveni uvjeti i sredstva za ~ivot odabranih posvojitelja, kao i njihov odnos s posvojenikom s detaljnim opisom razloga koji opravdavaju isklju ivanje ostalih zainteresiranih osoba i tsl. Vidi l. 176. st. 2. apanjolskog Zakona - Ley 21/1987 de 11 de noviembre, por la que se modifican determinados artculos del Cdigo Civil (art. 1.825.-1.832.) en materia de adopcin, B.O.E. No 275, de 17 de noviembre. U Italiji, takoer, za sva pitanja o pustupku posvojenja valja kontaktirati sredianji ured Suda za maloljetnike ili Ministarstva pravosua. Upravna tijela, to nije ustanove socijalne skrbi provode postupak istra~ivanja, a isto tako i izra~avaju vlastito mialjenje o potencijalnim posvojiteljima (prvenstveno glede njihove sposobnosti da na sebe preuzmu ulogu roditelja). Sud za maloljetnike inzistira na djelovanju ustanova socijalne skrbi tijekom svih faza postupka zasnivanja posvojenja: i u odnosu na bioloaku obitelj i prilikom procjenjivanja posvojitelja i prilikom smjeatanja djeteta u obitelj posvojitelja. Sud za maloljetnike je jedino tijelo nadle~no za postupak proglaaenja 'stanja napuatenosti' na strani djeteta, za proglaaenje maloljetnika spremnim za posvojenje, za zaprimanje konkretnih zahtjeva za posvojenje, za ocjenjivanje (i to u suradnji sa socijalnim slu~bama) prikladnosti posvojitelja i kona no za donoaenje odluke o posvojenju. Vidi: A. Loreti Begh: Italy, Internal and Intercountry Adoption Laws, Kluwer Law International, The Hague, London, Boston, 1996.  Konkretno, Obiteljskim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine iz 2005. godine odredbom l. 96. propisano je kako posvojitelj mo~e biti samo osoba koja je u ~ivotnoj dobi od dvadeset i pet do etrdeset i pet godina i koja je starija od posvojenika najmanje osamnaest godina (st. 1.). Posvojitelji koji zajedni ki posvajaju isto dijete mogu ga posvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava gore navedene uvjete. Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj mo~e biti i osoba starija od etrdeset i pet godina, ali dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika ne smije biti vea od etrdeset i pet godina. Ukoliko posvojitelji posvajaju sestre ili brau, ili sestre i brau po majci ili ocu, posvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava gore navedeni uvjet (iz st. 1. ovoga lanka) samo u odnosu na jedno dijete. Vidi: Obiteljski zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Slu~bene novine Federacije BiH, br. 35/05.  U Hrvatskoj posvojitelj mo~e biti osoba od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina. Ako postoje osobiti razlozi posvojitelj mo~e biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika ne smije biti vea od etrdeset pet godina. Takoer, hrvatski zakonodavac u nekim posebnim okolnostima (npr. ako posvojitelji posvajaju sestre i brau, polusestre i polubrau) dopuata posvojenje i onda kada jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete. Ili, pak, ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno ~ele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob. Vidi l. 126. Obiteljskog zakona Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04.).  Zakon br. 2721/1999 je izmijenio odredbe gr kog Graanskog zakonika na na in da je propisao kako najviaa dobna razlika izmeu posvojenika i posvojitelja viae nije etrdeset i pet godina (kako je to bilo propisano Zakonom br. 2447/1996.) ve pedeset godina. Takoer, posvojitelj mora biti stariji od trideset, ali ne smije imati viae od aezdeset godina. Izmijenjene odredbe mogu se pronai unutar Graanskog zakonika ( l. 1542-1588.).  Francuski Zakon br. 96-604 o posvojenju iz 1996. godine propisao je minimalnu dob za posvojitelja koja iznosi dvadeset i osam godina, modificiravai time odredbu l. 343-1. Code civil-a kojom se uloga posvojitelja rezervirala isklju ivo za osobe starije od trideset godina. Vidi: D. Jakovac-Lozi, u: M. Alin i et al.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 337.  U Velikoj Britaniji posvojitelji moraju imati najmanje dvadeset i jednu godinu, a za slu aj da je jedan od partnera roditelj djeteta, a drugi djetetov o uh/maeha, tada on mora biti u dobi od najmanje osamnaest godina, a njegov supru~nik mora imati navraenu dvadeset i jednu godinu ~ivota. Gornju dobnu granicu za posvojitelje Zakon ne propisuje. Vidi: Adoption and Children Act, 2002, (Chapter 38), para. 50., 51.  Dansko zakonodavstvo propisuje samo donju dobnu granicu za posvojitelje, odreujui kako isti moraju imati najmanje dvadeset i pet godina. U iznimnim slu ajevima, zasnivanje posvojenja e se dopustiti i osobama koje su navraile osamnaest godina. Vidi: The Danish Adoption (Consolidation) Act, 2004, art. 4. Zakon je dostupan i na web-u: http://www.familiestyrelsen.dk/fileadmin/Filer/PDF/The_Danish_Adoption_act.pdf  U `vedskoj posvojitelj mora imati najmanje dvadeset i pet godina. Kada posvaja dijete svog bra nog druga tada je dovoljno da je navraio osamnaest godina. Vidi: The Children and Parents Code (Frldrabalken), Chapter IV  Adoption, 1.; SFS No. 381/1949 with subsequent amendmends up to and including SFS No. 1963/1994, and the most recent amendments  SFS No. 319/1998.  Obiteljski zakon Maarske propisuje kako svaka punoljetna osoba mo~e biti posvojitelj, naravno, uz uvjet da ima poslovnu sposobnost, te da nije liaena roditeljske skrbi. Vidi: Hungarian Family Act, para. 47.  U Austriji posvojitelj mora imati najmanje trideset, a posvojiteljica dvadeset i osam godina. Gornja dobna granica nije propisana. Vidi: Allgemeines Brgerliches Gesetzbuch (ABGB), 180. Godine 2004. uslijedile su izvjesne izmjene u austrijskom obiteljskom i nasljednom zakonodavstvu  Familien- und Erbrechts-nderungsgesetz 2004  FamErbRG 2004, Bundesgesetzblatt fr die Republik sterreich, Ausgegeben am 21. Juni 2004. Izmijenjen je dijelom 180a., dok prethodni paragraf (koji se odnosi, izmeu ostalog, i na pitanje dobne granice posvojitelja) nije mijenjan. Usporedi s podacima navedenim na web-u: http://www.ibiblio.org/ais/abgb1.htm#1h3  U Zakonu o zakonski zvezi in dru~inskih razmerjih iz 2004. godine u l. 137. propisano je samo kako posvojitelj mora biti osoba koja je barem osamnaest godina starija od posvojenika. U iznimnim slu ajevima, kada je to od osobite koristi za dijete, mo~e se dopustiti posvojenje i onom posvojitelju koji nije stariji od osamnaest godina od posvojenika. U svezi s l. 137. vidi i l. 143. i 144. spomenutog Zakona. Zakon o zakonski zvezi in dru~inskih razmerjih, Uradni list RS, at. 69/2004.  Prema Porodi nom zakonu Srbije iz 2005. godine ( l. 99. st. 1.) posvojitelj mo~e biti samo osoba koja je starija od posvojenika najmanje osamnaest, a najviae etrdeset i pet godina, osoba koja je poslovno sposobna, koja ima tra~ena osobna svojstva potrebna za uspjeano vraenje roditeljske skrbi, koja posvaja zajedno sa svojim bra nim drugom ili izvanbra nim partnerom, koja je pripremljena za posvojenje, te, prvenstveno, osoba koja je domai dr~avljanin. Meutim, glede ~ivotne dobi posvojitelja predvien je, ipak, jedan izuzetak od pravila, kada ministar nadle~an za obiteljsku zaatitu mo~e dozvoliti posvojenje i osobi koja je starija od posvojenika manje od osamnaest godina odnosno viae od etrdeset i pet godina ako je takvo posvojenje u najboljem interesu djeteta. Vidi: Porodi nom zakonu Republike Srbije, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 18/05.  U Republici eakoj zahtijeva se da posvojitelj bude punoljetna osoba, te da postoji odgovarajua dobna razlika izmeu posvojitelja i djeteta tj. posvojenika. Obiteljski zakon eake ne propisuje nikakve kriterije glede ~ivotne dobi posvojitelja, ne postavlja nikakve dobne granice, osim ato zahtijeva odgovarajuu dobnu razliku koja bi podrazumijevala dobnu razliku kakva postoji izmeu bioloakih roditelja i njihove djece. Vidi: Czech Act on the Family, art. 65., para. 1.). Opairnije u: Z. Krli kov: Adoption in the Czech Republic: Reform in the Light of the Child Welfare Laws, International Survey of Family Law, 2003 Edition, str. 137.  U Bugarskoj posvojitelj(i) mora(ju) biti stariji od posvojenika najmanje petnaest godina. U nekim iznimnim okolnostima nee se zahtijevati dobna razlika (primjerice, kod posvojenja djeteta od strane o uha ili maehe, ili ako se posvojitelji pojavljuju kao bra ni drugovi, a pretpostavku dobne razlike ispunjava barem jedan od njih). Vidi: Family Code of Bulgaria, Chapter VI.  Adoption, art. 51.  U Rumunjskoj posvojitelj mora biti barem osamnaest godina stariji od posvojenika. Vidi: Family Code of Romania, (Law 4 of 1953), art. 68. Ovaj Zakonik pretrpio je brojne izmjene, a glede posvojenja najzna ajnije su one sadr~ane u sljedeim propisima: Law 11 of 1 August 1990, Law 48 of 15 July 1991, Law 65 of 22 June 1995, Government Urgency Ordinance 25 of 9 June 1997 regarding Adoption.  Obiteljski zakonik Albanije u odredbi l. 49. st. 2. propisuje samo dobnu razliku od najmanje osamnaest godina koja mora nu~no postojati izmeu posvojitelja i posvojenika. Usp.: Code de la famille adopt par la Loi No 6599 du 29. 6. 1982 entre en vigueur le 1. 9. 1982 et modifie par la Loi No 7540 du 17. 12. 1992 et Loi No 7682 du 9. 3. 1993.  Vidi l. 6. st. 1. Konvencije iz 1967. godine.  Vidi D. Jakovac-Lozi: Zakon o istospolnim zajednicama  izazov hrvatskog zakonodavstva u procesu pribli~avanja Europskoj Uniji, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 41, (73.-74.), 2004., str. 38.  Ibid., str. 38.  Danska je bila meu prvim dr~avama koje su priznale i zakonski regulirale istospolnu zajednicu donoaenjem Zakona o registriranom partnerstvu 1989. godine (Registered Partnership Act, No. 373, June 1, 1989). Deset godina nakon donoaenja spomenutog Zakona, isti je dopunjen i preina en uvoenjem mjera za osna~ivanje pravnog odnosa izmeu istospolno orijentiranih roditelja i njihove djece. To nije, od 1. srpnja 1999. godine, istospolni roditelji mogu posvojiti dijete svog partnera. Opairnije, vidi u: C. Forder: European Models of Domestic Partnership Laws: The Field of Choice, Canadian Journal of Family Law, Vol. 17, 2000, 2, str. 68-69.  Od 2001. godine u Njema koj je na snazi Zakon o registriranom partnerstvu (Gesetz ber die Eingetragene Lebenspartnerschaft), kojim su ureena pitanja zasnivanja, pravnih u inaka i razvrgnua registriranog partnerstva. Za pripomenuti da kakvo takav vid partnerstva mogu zasnovati ne samo homoseksualno orijentirani partneri, ve i heteroseksualno orijentirane osobe istog spola (dva prijatelja, dvije prijateljice). Tim Zakonom registrirani partneri ipak nisu mogli zajedni ki posvojiti dijete, pa ak niti jedan od njih nije mogao posvojiti dijete svoga partnera. Meutim, Novelama Zakona o registriranom partnerstvu iz 2005. godine, uz prava na zaruke, pravo na uzajamno uzdr~avanje nakon raskida zajednice, ureenje imovinskih odnosa, istospolnim partnerima priznato je i pravo na posvojenje partnerovog djeteta.  Belgija je krajem sije nja 2003. godine ozakonila brak istospolnih partnera i time postala druga dr~ava u svijetu (nakon Nizozemske) koja je ozakonila takav 'brak'. No, pravo na posvojenje djece, na na in kako je to propisano za heteroseksualne bra ne drugove, priznato im je u travnju 2006. godine. Usp.: Same-Sex Marriage (SSM) in Belgium, http://www.religionstolerance.org/hom_mar10.htm; http://en.wikipedia.org/wiki/Same-sex_marriage_in_Belgium  U Nizozemskoj je od 1. travnja 2001. godine na snazi Same-Sex Marriage Act. Kao prva dr~ava koja je uope dopustila sklapanje 'braka' istospolnih parova, novi propis nije temeljila na ozbiljnijim razlikama u pravnom pristupu pravima i du~nostima homoseksualnih i heteroseksualnih bra nih parova, pa tako ni u pravu na posvojenje djece. Istospolni parovi mogu zajedni ki posvojiti, ali isto tako i jedan od njih mo~e posvojiti dijete. No, ono ato joa uvijek postoji kao razlika u odnosu na posvojenje djece od strane heteroseksualnih parova jest nemogunost posvojenja djece iz inozemstva (kada se kao potencijalni posvojitelji pojavljuju istospolni parovi). Vidi: Acts of 21 December 2000, Staatsblad 2001, nos 9 and 10. Usp.: W. Schrama: Reforms in Dutch Family Law During the Course of 2001: Increased Pluriformity and Complexity, The International Survey of Family Law, 2002 (ed.), str. 277.  `panjolska je sredinom 2005. godine dopustila istospolnim partnerima zasnivanje braka koji im omoguuje u~ivanje svih prava i odgovornosti kojima generira heteroseksualna bra na zajednica, dajui im i pravo na zajedni ko posvojenje djece. Vidi: Ley por la que se modifica el Cdigo Civil en materia de derecho a contraer matrimonio, Boletn Oficial de Las Cortes Generales, Congreso de los diputados, VIII legislatura, Seria A, 21 de enero de 2005, Nm. 18-1. Opairnije u: D. Jakovac-Lozi & I. Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56, 2006., 5, str. 1405-1442.  Dana 5. prosinca 2005. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu stupio je na snagu Civil Partnership Act. Vidi: http://www.opsi.gov.uk/ACTS/acts2004/40033--b.htm#1 Amandmanima na Zakon o posvojenju i djeci (The Adoption and Children Act, 2002) izrijekom je navedeno: "Ako par ~eli zajedni ki posvojiti oni moraju biti u braku ili ~ivjeti kao partneri u stalnom obiteljskom odnosu," (Adoption and Children Act, 2000, s. 144 /4/). To uklju uje i istospolnu vezu. Kada je par u odnosu koji nema obilje~je 'stalnosti', tada oni ne bi mogli zajedni ki posvojiti, no jedan od njih bi to mogao sam ostvariti.  Prema Zakonu o registriranom partnerstvu iz 1994. godine (The Registered Partnership Act, Act 1994:117, Decree 1994:1431) koji se primjenjuje isklju ivo na homoseksualne partnere, registrirani partneri nisu mogli posvojiti dijete. Zakonskim izmjenama s po etka 2003. godine dopuata se posvojenje i homoseksualnim parovima koji su registrirali svoju zajednicu ~ivota. Oni mogu dijete posvojiti zajedni ki, ali i jedan od njih mo~e, takoer, posvojiti dijete svog partnera. Usp.: A. Saldeen: Minor Amendments and Statutory Proposals: Brussels II, Same-Sex Adoption and Other Matters, The International Survey of Family Law, 2003 (ed.), Jordan Publishing Ltd., Bristol, str. 413-416; Homosexual partnership and adoption, Ministry of Justice, Sweden, March 2003, http://www.sweden.gov.se/content/1/c6/01/62/17/664ab73b.pdf; A. Saldeen: The Children's Ombudsman, Adoption by Homosexual Partners, and Assisted Reproduction, The International Survey of Family Law, 2004 (ed.), str. 440-444.  Imajui u vidu praksu Europskog suda za ljudska prava u proteklom desetogodianjem razdoblju mo~emo kazati kako su se zahtjevi u svezi s osobama istospolne orijentacije ticali uglavnom (ne)dopuatenosti seksualnih odnosa odraslih s adolescentima, odnosno, prijepornog pitanja ~ivotne dobi za pristanak na homoseksualni odnos ili, pak, pitanja isklju ivanja iz oru~anih snaga pojedinaca zbog homoseksualnosti. Opairnije u: D. Jakovac-Lozi & I. Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56, 2006., 5, str. 1425-1426.  Frett v. France, Application no. 36515/97, [2002] ECHR 156, Judgment of 26 February 2002.  D. Jakovac-Lozi & I. Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, op. cit., str. 1426.  Protokol br. 12 uz Konvenciju za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojen je u Rimu 2. studenoga 2000. godine. Vidi: Zakon o potvrivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 14/2002. Isti je u Hrvatskoj stupio na snagu 2005. godine (Narodne novine  Meunarodni ugovori, br. 9/2005.), a u Bosni i Hercegovini isti je ratificiran sredinom 2003. godine, (vidi: http://www1.umn.edu/humanrts/research/ratification-bosnia.html)  U svezi s navedenim, vidi l. 32. Europske konvencije za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.  O tome kako praksa Suda ide u smjeru ekstenziviranja shvaanja o primjeni l. 14. Konvencije i na seksualnu orijentaciju, svjedo e ne samo slu aj Frett v. France ve i stav kojeg je Sud zauzeo prilikom odlu ivanja u neki drugim predmetima, primjerice: Salgueiro da Silva Mouta v. Portugal (Appl. no. 33290/96, ECHR 1999-IX, Judgment of 21 December 1999); Karner v. Austria (Appl. no. 40016/98 [2003] ECHR 395 Judgment of 24 July 2003).  A. Kora: Ljudska prava i pravno ureenje istospolnih zajednica u domaem zakonodavstvu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4, str. 812.  D. Jakovac-Lozi & I. Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, op. cit., str. 1435.  Ibid., str. 1436.  Takva mogunost, primjerice, postoji u pojedinim australskim dr~avama, a od europskih dr~ava u Austriji i `vedskoj. Vidi: D. `imonovi: Artificijalna inseminacija  druatveni i pravni problemi, Medicinska naklada, Zagreb, 1993., str. 75. Usp.: D. Hrabar, u M. Alin i et al.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 214-216.  Usp.: l. 2. Nacrta Konvencije i l. 3. Konvencije iz 1967. godine.  Opairnije, u: D. Jakovac-Lozi: Posvojenje, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2000., str. 97-99.  "U svim djelima koje radi djece poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, upravne vlasti ili zakonodavna tijela, interesi djeteta trebaju imati prednost", ( l. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta). Nadalje, "... dr~ave lanice koje priznaju i/ili dopuataju sustav posvojenja osigurat e da se pri tome najveu moguu pozornost posveti dobrobiti djeteta ...", ( l. 21. Konvencije o pravima djeteta).  Kada je rije  i o meunarodnom posvojenju, kao najbitniji preduvjet za njegovo zasnivanje, navodi se najbolji interes za dijete. (Vidi l. 4. to . b. Haake konvencije o zaatiti djece i suradnji u meunarodnom posvojenju, /1993./).  "Nadle~no tijelo e donijeti odluku o posvojenju djeteta samo ukoliko je stekao uvjerenje da e posvojenje osigurati dobro djetetu", l. 8. st. 1. Konvencije o posvojenju djece iz 1967. godine.  Primjera radi, mo~emo navesti njema ko zakonodavstvo. Vidi: Brgerliches Gesetzbuch, 1741. /1/, 1767.).  Usp.: l. 5. st. 1. to . a. Nacrta Konvencije o posvojenju djece.  Ovakva odredba bi se primjenjivala i za slu aj tekuih postupaka za utvrivanje maj instva. Vidi l. 16. Nacrta Konvencije.  Vidi: D. Jakovac-Lozi: Posvojenje, str. 92.  Vidi l. 3. i l. 6. Europske konvencije o ostvarivanju prava djeteta.  Council Regulation (EC) No. 2201/2003 of 27 November 2003 Concerning Jurisdiction and the Recognition and Enforcement of Judgments in Matrimonial Matter and the Matters of Parental Responsibility, Repealing Regulation (EC) No. 1347/2000, Official Journal 2003 L 338/1, 23.12.2003.  Council Regulation (EC) No. 1347/2000 on Jurisdiction and Recognition and Enforcement of Judgments in Matrimonial Matters and in Matters of Parental Responsibility for Children of Both Spouses, Official Journal of the European Communities 2000 L 160/19, 30.6.2000.  V. predmete: Hoffman v. Germany, Elsholz v. Germany, Sommerfeld v. Germany, Sahin v. Germany i dr. Pojedini od navedenih predmeta obraeni su i u ve citiranom radu autorice D. Jakovac-Lozi: Susreti i dru~enja djeteta s odvojenim roditeljima u presudama Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 55, 2005., 3-4.  Opairnije, u: D. Jakovac-Lozi: Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt), Pravni fakultet u Splitu, Split, 2006., str. 83-84.  Usp.: l. 9. st. 3. Konvencije iz 1967. i l. 10. st. 3. Nacrta Konvencije.  Draft Explanatory Report to the European Convention on the Adoption of Children, Strasbourg, 17 November 2006, (to . 55. Izvjeaa, str. 12.).  Konvencija o posvojenju djece (1967.), l. 10.  Vidi l. 22. st. 3. Nacrta Konvencije.  Od nadle~nog tijela se o ekuje da djelujui prema pravilima struke i postupajui uvijek na na in obvezatne zaatite prioritetnog interesa djeteta, objektivno sagleda ato u datom trenutku, ali i za budue vrijeme najbolje odgovara interesima djeteta.  Vidi l. 11. st. 4. Nacrta Konvencije.  Vidi: Kur'an, El-Ahzab, 33-4 koji glasi: "Allah nije u inio posvojenog sina (posinka) vaaega poput vlastitog vam sina". Piaui o razlikama islamskog prava i odredaba Konvencije UN o pravima djeteta, prof. Ala Eddin Kharoufa navodi kako islam poti e svoje sljedbenike na pomo svim ljudima u potrebi, a ponaosob na pomo siro adi. Tome u prilog navodi kako Muhamed obeava onome tko troai za siro ad i podi~e ih, da e ui u raj i biti s Prorokom rame uz rame. Vidi: Ala Eddin Kharoufa: Contemporary Challenges on Islamic Family Laws, Pergas - Istac Siminar, Seminar on Islamic Thoughts, Philosophy and Civilisation, u: D. Jakovac-Lozi: Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt), str. 74.  William Duncan, u: Peter Selman: Intercountry Adoption - Developments, trends and perspectives, British Agencies for Adoption and Fostering (BAAF), London, 2000, str. 50-51.  Opairnije, u: D. Jakovac-Lozi: Meunarodno posvojenje (obiteljskopravni aspekt), str. 73-88.  Vidi l. 6-13. i l. 4-22. Haake konvencije (1993.).  Vidi l. 17. Konvencije (1967.).  Legge 4 maggio 1983, n. 184, art. 22.  BGB, 1744. Troakove uzdr~avanja djeteta za vrijeme probnog smjeataja podmiruju potencijalni posvojitelji.  Usp.: Code civil, art. 345. i Code de l'aide social modifie aprs la loi No 96-604 du 5 juillet 1996, art. 100-4.  Obiteljski zakon Federacije BiH, (Slu~bene novine Federacije BiH, br. 35/05.), l. 110.  Opairnije, u: D. Jakovac-Lozi, Posvojenje, str. 124.  Usp.: l. 20. Nacrta Konvencije i l. 18. Konvencije (1967.).  V. l. 24-25. Nacrta Konvencije.  Vidi l. 27. Nacrta Konvencije.  Kazali smo kako isticanje rezervi, openito, nije po~eljno, ali u pojedinim dr~avama njihova zabrana i isklju enje bi se protivilo ustavu ili nacionalnom zakonodavstvu. Meutim, ak i takve dr~ave koje ~ele istaknuti rezervu, trebale bi istu povui im im to okolnosti dopuste.  Obiteljski zakon Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04.).  Iako i brojne druge dr~ave diljem svijeta poznaju takvu vrstu posvojenja kod koje se dijete u cijelosti integrira u obitelj svojih posvojitelja i raskida sve veze s bioloakom obitelji (takav je slu aj, primjerice, s Norveakom, Engleskom, Ruskom Federacijom, Albanijom, Slovenijom i td.), ipak, za istaknuti je kako posvojenje u svijetu esto nema obilje~je neraskidivosti kao ato je to slu aj u Hrvatskoj. Vidi: D. Jakovac-Lozi, u: M. Alin i, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozi, A. Kora: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 321-322.  S. Golombok, F. Tasker: Do parents influence the sexual orientation of their children? Findings from a logitudinal study of lesbian mothers, in: Development Psychology, 32, 1996, str. 3-11.  Prema podacima koje iznose S. Golombok i F. Tasker za djecu podizanu u homoseksualnom domu etiri puta je vea vjerojatnost da e se i ona upustiti u homoseksualnu vezu, nego ato je to slu aj kod djece odgojene u jednoroditeljskoj (heteroseksualnoj) obitelji.  Opairnije u: D. Jakovac-Lozi & I. Vetma: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56, 2006., 5, str. 1405-1442.  Vidi l. 96. ObZ Federacije BiH i l. 126. ObZ Republike Hrvatske. v&(*    f h    > B l x 028:>Bh4b $FHxᳯjh\rp0JUhgAh9Nhjhv0JUhchvhj<h%?'h7hRZRjhz:R0JUhfh [jh5,0JUh5,jh;0JUh h;hv$jh7e0JU h7e6h7e0 j @ :   #(69CGHQ0T\\\\\R^ccddhgdp dh`gdp dh`gdpdhgdpdhgdpx` p      # #n#p###$$,'@'V'~''''((R*l*.+0+2+\,j,:/0000ēăhIhh6hh[ksjh0JUh[ksh6 h6jhgA0JUhS ThhgAhOh ?heR-heR-6heR-hU:hch\rphhch5>*jhO0JUhR30111(242566@9999;;;;;B<AA BBB.ClCnCCCCCLF`FhFjFJJpKrKnPpPPPQ:QDQFQbQQǽˡ}jht0JU h6.h6.jh6.0JU h6.6h6.h {hpnhOhO5>*hOhJ!%5>*hOh5>*hJ!%hh>h>6 h6 hh=h>h=h[ks h6hOhhI0QQRRRRRJSLSNS^S,T.T0TW\XXXXXX[[\\\\\\\ccddddde eeeeeĵzvovzvzv j h0h0jh0UhpmH nHsH uh# h4#6mHnHsH h# h4#56mHnHsH h4#mHnHsH h0"mH nHsH uh4#h0" h\h "h]hzhgAjh 0JUh\h6. h 6h h { h {6*dddde eeeee2e4e6eNePeReTemoshuFytz{&||dhgdp&`#$`dhgdpee(e*e.e0e2e6e8eDeFeJeLeNePeReTeVevmmmmooo,pssbtjt|ttfuhujulu\xxDyFyHyy0zrztzvz{{&|(|*||||Ϳ廱 h h] hh] hah] h8]h] h]6hK^h]6jh]0JUh0h]hal0JOJQJh]0JOJQJjh]0JOJQJU h]CJh]0JCJjh]0JCJU4|||0}}^~`~b~d~~~~~  2$r (*.068LN`djlʊΊ؊ڊҋ6`bdjh@k0JUh@k h7h] hkh] hQh] h"Jh]hkh]6 hCbh] h]6h]jh]0JUh h]6C|`~~ @blڰ|Fh"hdpVdhgd@kdhgd@kdhgdpdhgdpd\:Ɣ>Fjln&ޣʤ«֫X~ذڰܰz|~>DFHd\fhj"$ R h0Qh] h h] hBh] h9h] hhO$h]hhO$h]6 huSh] h5h] h@h] h]6h]jh]0JUhalhF5nh@k?VP4R 8@ n."'*-0dhgdp>dNPRxH<d2468pPRTz:L&h44B h?^Ch]hnCh]6 h1h] hu Zh] hh] h Sh] hsh] hsh] hh] h]6h]jh]0JU h<h]@  68::Jv  > @ B <    (lnp(T*,.06jh>h]6 hoyHh] h/ h] h~nfh] h t4h] hh]hWxh]6h h]6hxh]6 hIh] h]6h]jh]0JU hJ}h]<6 "B"h"""" %T%"&T&&T''''x*****++,,--.f/00011N1"2222224L46f7777z88b<<D>F>H>@@A޹ h7h]h7h]6 hv[h] hJh]h)Ih]6hOih]6 hOih] hBh] hMph] h]6h^mh]6h]jh]0JU h^mh]=01227F>AHMOnR"Z^h_P`^d,ehijjmnn0rtudvvdhgdpAAA:BhBG4GGRHHHHJlKL:MMMM`NNVOOOrPPQQPRjRnRpRR&SFVVWXXY Z"Z$Z]$^^^^^f_h_j__"`P`R`Rab\d^d`d,e.eTftf,gvggh hp'h] hX'h] hc dh] h#9h]h#9h]6 h{zh]h{zh]6 hach] h]6h]jh]0JU hh]DhhhhhRiiiijjjjjjkhl m0mmmmnn\ntnnnnnBppq.r0r2rr6sttttuuuuv8vbvdvfvvvwwx4xDxFxHxxxxz {{ h"sh] hkdh] h:h] hqh] hT h] hph] h +h]h{zh]6 hJh] h]6jh]0JU hA1Sh]h]AvwFxx{$}~TJp26",\dhgdpdhgdp{{{|"}$}&}B}}~hz~$TVJLlȉVЋpr24$468:D":R h7eh] hY 7h] hLyh] h]6] h{nh] hhYh] h<h] hIwjh] h]6h]jh]0JUG 6 i s pristancima za posvojenje ti e se dobivanja nekoliko takvih slu ajevaUsp.: M. Jacot: Adoption: for love or money?, http://www.unesco.org/courier/1999_02/uk/ethique/txt1.htm; A. Elsner: U.S. hopes to crack down on global adoption abuses, http://www.adoptionsolutions.com/general/abuse_story.htm; http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1999_Feb/ai_54237634 \RҚޜ<ƞȞʞ@BDFL fhjldhgdpdhgdpdhgdplprt "dhgdpdhgdpe Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono 7 "dp ^jdp ^jdp ^jHVv~Ͻ๯Ͻ૧hQhQmhR/0JOJQJh~ hR/h:@90JOJQJhUUh:@9hGh/ h{P6h{PhPb]h_uh+GhihpmH nHsH uBxz|~xz|~dhgdpdhgdph posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526272819293031323334353637383940414243 2144 17 e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnih posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()272819293031323334353637383940414243 2144 17 ~dp ^jHVv~dp ^jHVv~BDF ¾ӺӺ¾ӺӺh h 0JOJQJh&h=h=0JOJQJh9hQmhR/h:@9hGh/ h{P6h{PhPb]h_uh+GhihpmH nHsH uhQhQm0JOJQJ; d  p          ^ j    HVv~B`BJNRTBDLPTVBDltxӭwh#>>0JOJQJhh#>>hfS0JOJQJhrAhfSh,>0JOJQJhh,>hpmH nHsH uhY~ hY~6h h=hY~0JOJQJhhQmhR/h:@9hGh/ h{P6h{PhPb]h_uh+G.4 e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnih posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djecenja na odreeni na in uvjetuje373839404142 jednom rje ju takvo iskustvo kod njega podr~ava43 2144zakonskih ropisa 29 HJLRTVnprtz|~dhgdp xz|~DF xz|~DFHJPRTFHdhgdpdhgdp ji, takoer, za sva pitanja o po e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnih posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djecenja na odreeni na in uvjetuje373839404142 jednom rje ju takvo iskustvo kod njega podr~ava43 2144zakonskih ropisa 44 osvojenja (1993.), te Konvencijau Splitu, Split, 2006., str. 73. za opoziv i poniataj posvojenjae nu~no urediti odreenim zakonU prijedlogu za posvojenje, kojegstalih zainteresiranih osoba i ji, takoer, za sva pitanja o poPorodi ni zakonnerstva. Za pripomenuti je daju djeteta samo ukoliko je stekl d  p          ^ j    HVv~B`BJNRTBDLPTVӭhfS0JOJQJhrAhfSh,>0JOJQJhh,>hpmH nHsH uhY~ hY~6h h=hY~0JOJQJhhQmhR/h:@9hGh/ h{P6h{PhPb]h_uh+G) djece bez primjerene roditeljske, oatrica iotupljuje 28 x|~hpmH nHsH uh#d@dNormal$7d`7a$'CJOJQJ_HkHmHnHsHtHuDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4+@4 Endnote Text>*@> Endnote ReferenceH*6@6 Footnote Text@&!@ Footnote ReferenceH*4 @24Footer  !.)@A. Page Number4@R4Header  !>'a> Comment ReferenceCJBOrBNaslov$d a$ 5;CJ6O6Sazetak7x`7LOL! Podnaslov$$h`a$5HOHNaslov-engleski $a$58O8Summary $a$5:O: Summary-tekst1$88 Comment TextCJ@>@@Title$da$5\aJtH :O:Cross-referenceXOXFootnote Text CharCJ_HmHnHsHtHuROR Podnaslov Char5CJ_HmHnHsHtHuBO"Bh= Razmak_iza "daJtH dM 2 Kl"##&%Z&'(,..000#156w6B9Q<]@@BBHfJJ+P*QRRUX$a k+k3kkkl ll"lxllllll{oqvxFxSxxxxxxz`{|Jg‘u;ɪoRny~1 Q]oX 7 L4  T i [Y>O u&/1+1i24445899/:::!<=c>v?@A HKNPRSIUVWZ \g_a{cebff`grgi%mnirt9w{Y}}*~1P^rDŽpLj4x%nsQА:Ҕ[Ӗ0kq eh70K{/0n:;Lf5 ^ wpb;<!"#;',-/04677:(>a@EGH1MNRRSGVY[\J\m^JblbbidgUhilzn}oqtxyy|~̀k{|Moǐ͒lř2xɠ)-Ǧv̪ ĴQVm 4lp}S;l{,Z R S    q/0`$9sV|+  "#$)012I5E8ABB9DEFFF GG H8HHIJJXKKQLLMO3PFQRRYs]`Ybcwegh`ikm7qsKuv2xcx0yBy{~9S )h .Bޖ@әHƛ>YdC!S|wZ kŦ[Ч+cƨV{;A58000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,o 11 e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnie Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnie Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnih posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djecenja na odreeni na in uvjetuje37383940414243 2144 2e Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnie Konvencije na putu osuvremenji nu~nostvaranjenove prakse posvojenja kojadlo~io da Radna skupina uzme u razmatranjeS inherentna svim dokumentimatia razlika, ako ne jedini, a ono odredbom l. 7. Konvencije UN-Movdje, ipak, , eventualnih,otrani potencijalnih posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djecenja na odreeni na in uvjetuje373839404142 jednom rje ju takvo iskustvo kod njega podr~ava43 2144zakonskih ropisa 39 osvojenja (1993.), te Konvencijau Splitu, Split, 2006., str. 73. za opoziv i poniataj posvojenjae nu~no urediti odreenim zakonU prijedlogu za posvojenje, kojegstalih zainteresiranih osoba i000000000000000000#d@dNormal$7d`7a$'CJOJQJ_HkHmHnHsHtHuDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4+@4 Endnote Text>*@> Endnote ReferenceH*6@6 Footnote Text@&!@ Footnote ReferenceH*4 @24Footer  !.)@A. Page Number4@R4Header  !>'a> Comment ReferenceCJBOrBNaslov$d a$ 5;CJ6O6Sazetak7x`7LOL! Podnaslov$$h`a$5HOHNaslov-engleski $a$58O8Summary $a$5:O: Summary-tekst1$88 Comment TextCJ@>@@Title$da$5\aJtH :O:Cross-referenceXOXFootnote Text CharCJ_HmHnHsHtHuROR Podnaslov Char5CJ_HmHnHsHtHuBO"Bh= Razmak_iza "daJtH dM 2 Kl"##&%Z&'(,..000#156w6B9Q<]@@BBHfJJ+P*QRRUX$a k+k3kkkl ll"lxllllll{oqvxFxSxxxxxxz`{|Jg‘u;ɪoRny~1 Q]mV 4 L4  T i [Y>O u&/1+1i24445899/:::      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~!<=c>v?@A HKNPRSIUVWZ \i_a}cedffbgtgi*mnnrt>w{^}}/~6Ucw̄ü9}*sxƎVՐ?ה"`ؖ5pv%jm40K{/0n:;Lf5 ^ wpb;<!"#;',-/04677:(>a@EGH1MNRRSGVY[\J\m^JblbbidgUhilzn}oqtxyy|~̀k{|Moǐ͒lř2xɠ)-Ǧv̪ ĴQVm 4lp}S;kz*X J K    i'(X1kNt#  "#$!012A5=8ABB1DEFFFGGH0HHHJJPKKILLMxO+P>QRRYk]`QbcoeghXikm1qsEuv,x]x*y2500000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000; q. 000 &P P8$BP. A!"#$%  33 Usp.: M. Jacot: Adoption: for love or money?, http://www.unesco.org/courier/1999_02/uk/ethique/txt1.htm; A. Elsner: U.S. hopes to crack down on global adoption abuses, http://www.adoptionsolutions.com/general/abuse_story.htm; http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1999_Feb/ai_54237634 000000@0h00@0h00@0h00@0h00@0@0@0@0B "$,.\^` ֗ԘPRTpxҚԚޜ6:<>ƞȞʞFJLl4h#] h#]6 hw{6hw{h#]0JOJQJhhpmH nHsH uh0 hth] h|h] h[ksh] hgAh] h5,h]jh]0JU h;h] h]6h]9@0@0h00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000e~k8@0@0@0'5558BLc t€ @~|hlL,>j]n|rԬx0Qe|dAh{ ~ x~ &t b d|V0v\lH~ Ȟ #'.18!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2mm8mm8OO4x889*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity Pssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv-.jk        `$    $$$)02AHHXIXIXKKSSTTUU`Ybccpppps58ssssvvvvtv=>GHYY;=!]kv*-.jk        `$    $$$)02AHHXIXIXK0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0h00@0h00@0h00@0h00@0@0@0@0@0@0h00x@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~h posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djece37383940414243 2144 23 KSSTTUU`Ybccpppps58ssssvvvvtv=>GHYY;=!!h posvojitelja minimalnaim sustavima koji joa uvijek prine zna i da sluha,,20S21192223242526()27eposredno prije donoaenja odluka281929303132 33na i svoje ranije prezime i sl.343536. o posvojenju djecenja na odreeni na in uvjetuje373839404142 jednom rje ju takvo iskustvo kod njega podr~ava43 2144zakonskih ropisa 31 osvojenja (1993.), te Konvencijau Splitu, Split, 2006., str. 73. kv-.jk        \T58ssssvvvv4d2QHX?:"29C:\Program Files\Microsoft Office\Templates\Predlo~ak.dotPredlo~ak za lankeDijana Jakovac-LoziDijana#d@dNormal$7d`7a$'CJOJQJ_HkHmHnHsHtHuDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4+@4 Endnote Text>*@> Endnote ReferenceH*6@6 Footnote Text@&!@ Footnote ReferenceH*4 @24Footer  !.)@A. Page Number4@R4Header  !>'a> Comment ReferenceCJBOrBNaslov$d a$ 5;CJ6O6Sazetak7x`7LOL! Podnaslov$$h`a$5HOHNaslov-engleski $a$58O8Summary $a$5:O: Summary-tekst1$88 Comment TextCJ@>@@Title$da$5\aJtH :O:Cross-referenceXOXFootnote Text CharCJ_HmHnHsHtHuROR Podnaslov Char5CJ_HmHnHsHtHuBO"Bh= Razmak_iza "daJtH dM 2 Kl"##&%Z&'(,..000#156w6B9Q<]@@BBHfJJ+P*QRRUX$a k+k3kkkl ll"lxllllll{oqvxFxSxxxxxxz`{|Jg‘u;ɪoRny~1 Q]nW 0 L4  T i [Y>O u&/1+1i24445899/:::!<=c>v?@A HKNPRSIUVWZ \g_a{cebff`grgi%mnirt9w{Y}}*~1P^rDŽpLj4x%nsQА:Ҕ[Ӗ0kq eh00K{/0n:;Lf5 ^ wpb;<!"#;',-/04677:(>a@EGH1MNRRSGVY[\J\m^JblbbidgUhilzn}oqtxyy|~̀k{|Moǐ͒lř2xɠ)-Ǧv̪ ĴQVm 4lp}S;l{+Y K L    j()Y2lOu$  "#$"012B5>8ABB2DEFFFGGH1HHHJJQKKJLLMyO,P?QRRYl]`RbcpeghYikm0qsDuv+x\x)y;y{~2L܌"a';ז9̙A7R]<LupSdTɧ$\Ot4:.100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000k ~k5@0@0@0'5558BLc t€ @~|hlL,>j]n|rԬx0Qe|dAh{ ~F&t b d|V0v\lFȞ #'.18!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2mm5mm51 F1C558*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace ossssvvvvtv=>GHYY;=!!+,hiX    $$$!02AHHPIPIPKKSSTTUU`Qbccs25ssssvvvvtv=>GHYY;=!](+,hiX    $$$!02AHHPIPIPKKSSTTUU`Qbccs25ssssvvvvtv=>GHYY;=!!+,hiTL25ssssvvvvtv=>GHYY;=!!+,hiX    $$$!02AHHPIPIPKKSSTTUU`Qbccs25Zy =z$;T/  9 @ kr   N4 v F~m@`qrx>bWQGZ^z5g@+GG5#@o_v:ya3p'>,?GBq:~ k "K I!-k! "0"D"m"#4#YJ# $hO$\R$gW$v$J!%)%C%@M%Bj%&>%&]'%?'X'\')e(}(p)q)]*Al* +L+8P+, &,:*,5,OR,v`,[x, -eR-6.=.xb.[k.`|.R//D/m/a0f0*h0131e1h292g=2rB2b2h23/<34 4?4 t4Y 78:@9[N9c9:U:w|:&.;"E;qO;l;<< <f<t<W{<=b=~=V0>K]>~> ?\|?BOTB?^CnCpDREF`GNG H(HKvHoyH)I-BIJ"J/TJ%K3\KdK/GL&M;MmM'N9NzNOOyOQz:RCRRZRbqR SA1SQSuSS TS TzNToSTxUV^PV!VW(X!XB#XhYYu Zv[)s\#]8]-b]Pb]w]z|]^^K^n?_;m_`#a!%b4blbc dqQdedkdkdxd eZ*e7ep:e~nfg$:gph)hRh*iOiSjIwjJk.mlPmm_4mF5npn{nop\rpr|s:s$Ys[ksV&u2u'%v wwWxLyuy {{w{BX{[{[{h|}J}}v}HL hoQA.gP5U~Z] o2BFQ(Sr:L0Qnm#9#KZq'h*,MkOfvLr{/i:,VSc&>LQ{# C$`- [t27`"#L4\bwHrT:7MRj<?gAp794)=H]sQm{PnqXE};3b5h=a]asv"U};"sy7]FITZjAkbr23^mx;F +89cglwsiS<pi@U Tej< ?{zCVZalf;_~~!Xkt_ _P!ApGIkr W] 6wv|\CFJK>2x{:"IQf2=@ElK^\*/UYacFme1*8?T1kT =\pb!f}*J_u6<RRq RD<<W@k& #W$&}`CbBr-Mpsnz@R 8>FL;HXWfR0J [2530@ hR/6 hR/5>* hQm5>*hph&hw{ hw{*h#]hw{6h hw{6D  "%&,-.../00000701:3F3R3d3 6 777778:::<x===>@AB/BHHHHJLL M P Q S U [ \ ``` abbb cddfklmnnn}oprssssvvvvvxyyyz{}tvopq͒ΒϒřƙǙ234=>GH)*+ĴƴVWXmnolmnY;=!](*+,fhiy    *%H%O%X%Y%%%. /&/)/o/// 0!0>d?HHH1IPISSSTTUUU2340000000 0&0*0@0D0F1H0L1R0T0`0b11>0e1@1g1h1L1$h1^0nh1j1110n0t0v11rw11w1x1|1"0x}11&1b1*0011d0\11ș1111101000001110110T01100000@0h00@0h00@0h00@0h00@0@0@0@0@0@0h00`@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000e~k1@0@0@0'5558BLc t€ @~|hlL,>j]n|rԬx0Qe|dAh{ ~ T &t b d|V0v\lTȞ #'.18!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2mm1mm1OdwO~119*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity HDssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv,-ijY    $$$"02AHHQIQIQKKSSTTUU`Rbccpppps.1ssssvvvvtv=>GHYY;=!]kv),-ijY    $$$"02AHHQIQIQKKSSTTUU`Rbccpppps.1ssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv,-ijUM.1ssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv,-ijY    $$$"02AHHQIQIQKKSSTTUU`Rbccpppps.1Zy =z$;T/  9 @ kr   N4 v F~m@`qrx>bWQGZ^z5g@+GG5#@o_v:ya3p'>,?GBq:~ k "K I!-k! "0"D"m"#4#YJ# $hO$\R$gW$v$J!%)%C%@M%Bj%&>%&]'%?'X'\')e(}(p)q)]*Al* +L+8P+, &,:*,5,OR,v`,[x, -eR-6.=.xb.[k.`|.R//D/m/a0f0*h0131e1h292g=2rB2b2h23/<34 4?4 t4Y 78:@9[N9c9:U:w|:&.;"E;qO;l;<< <f<t<W{<=b=~=V0>K]>~> ?\|?BOTB?^CnCpDREF`GNG H(HKvHoyH)I-BIJ"J/TJ%K3\KdK/GL&M;MmM'N9NzNOOyOQz:RCRRZRbqR SA1SQSuSS TS TzNToSTxUV^PV!VW(X!XB#XhYYu Zv[)s\#]8]-b]Pb]w]z|]^^K^n?_;m_`#a!%b4blbc dqQdedkdkdxd eZ*e7ep:e~nfg$:gph)hRh*iOiSjIwjJk.mlPmm_4mF5npn{nop\rpr|s:s$Ys[ksV&u2u'%v wwWxLyuy {{w{BX{[{[{h|}J}}v}Y~HL hoQA.gP5U~Z] o2BFQ(Sr:L0Qnm#9#KZq'h*,MkOfvLr{/i:,VSc>LQ{# C$`- [t27`"#L4\bwHrT:7MRj<?gAp794)=H]sQm{PnqXE};3b5h=a]asv"U};"sy7]FITZjAkbr23^mx;F +89cglw,>siS<pi@U Tej< ?{zCVZalf;_~~!Xkt_ _P!ApGIkr W] 6wv|\CFJK>2x{:"IQf2=@ElK^\*/UYacFme1*8?T1kT =\pb!f}*J_u6<RRq RD<<W@k& #W$&}`CbBr-Mpsnz@R 8>FL;HXWfR0K W.130@vvy~vv hR/6 hR/5>* hQm5>*hphhw{ hw{*h#]hw{6h hw{6  "%&,-.../00000701:3F3R3d3 6 777778:::<x===>@AB/BHHHHJLL M P Q S U [ \ ``` abbb cddfklmnnn}oprssssvvvvvxyyyz{}tvopq͒ΒϒřƙǙ234=>GH)*+ĴƴVWXmnolmnY;=!]Ukv)+,-gijz    +%I%P%Y%Z%%%. /'/*/p///!0"0>e?HHH2IQISSSTTUUUpppp||||./00000000 0&0*0@0D0F1H0L1R0T0`0b1 1> 0e1@ 1g1h1L 1$h1^ 0nh1j1 1 1 0n0t0v1 1rw1 1w1x1|1" 0x}11& 1b 1*0011d 0\1 1ș1 111 1010000011 101 1 0T01 101010 1l 101011p 1x1 011 1>1 001 1 1100101001 1Z10@01 1 11 00$0(1 1 0(0*1 1 1z-0.1 1 11061 1 1j;0>1 1 0D>0D1 1VF1 0hF0N1 1 0.N0V1 1 0W1^0b1 1 1Rc1d1 0g0j1 1j0p1 1dq0r01 1 01 1 1<00 1,01 1 101 0T01^ 1` 0ƣ1b 1d 0111001f 1h 1j 1>1n 1R1 1 10v1 1 01 1 0 1 0>10 1 1 1 101 1 0 11,0&1 1 191B1 1 1111"1C0C1H1J1C1L1P0fF1R1T1LQ1V1`Q1j1t0nQ0d0Ȟ0d 0B0d 0D0 e 0F0e 0H0e 1J1Je 0Le 0N1Te 110k 111 0 1 1H1V1h1j 1j1 1111111^00 1J0( 11B0 1D0 111 11 11@0 1B1R1T0B" 1`1109 110t 0P0ȞUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial[ CRO_DutchTimes New Roman"hn&Z#F((!tv=>GHYY;=!!kv-.jk        `$    $$$)02AHHXIXIXKKSSTTUU`Ybccpppps58Zy =z$;T/  9 @ kr   N4 v F~m@`qrx>bWQGZ^z5g@+GG5#@o_v:ya3p'>,?GBq:~ k "K I!-k! "0"D"m"#4#YJ# $hO$\R$gW$v$J!%)%C%@M%Bj%&>%&]'%?'X'\')e(}(p)q)]*Al* +L+8P+, &,:*,5,OR,v`,[x, -eR-6.=.xb.[k.`|.R//D/m/a0f0*h0131e1h292g=2rB2b2h23/<34 4?4 t4Y 78:@9[N9c9:U:w|:&.;"E;qO;l;<< <f<t<W{<=b=~=V0>#>>K]>~> ?\|?BOTB?^CnCpDREF`GNG H(HKvHoyH)I-BIJ"J/TJ%K3\KdK/GL&M;MmM'N9NzNOOyOQz:RCRRZRbqR SA1SQSfSuSS TS TzNToSTxUV^PV!VW(X!XB#XhYYu Zv[)s\#]8]-b]Pb]w]z|]^^K^n?_;m_`#a!%b4blbc dqQdedkdkdxd eZ*e7ep:e~nfg$:gph)hRh*iOiSjIwjJk.mlPmm_4mF5npn{nop\rpr|s:s$Ys[ksV&u2u'%v wwWxLyuy {{w{BX{[{[{h|}J}}v}Y~HL hoQA.gP5U~Z] o2BFQ(Sr:L0Qnm#9#KZq'h*,MkOfvLr{/i:,VSc>LQ{# C$`- [t27`"#L4\bwHrT:7MRj<?gAp794)=H]sQm{PnqXE};3b5h=a]asv"U};"sy7]FITZjAkbr23^mx;F +89cglw,>siS<pi@U Tej< ?{zCVZalf;_~~!Xkt_ _P!ApGIkr W] 6wv|\CFJK>2x{:"IQf2=@ElK^\*/UYacFme1*8?T1kT =\pb!f}*J_u6<RRq RD<<W@k& #W$&}`CbBr-Mpsnz@R 8>FL;HXWfR0R ^5830@  y~   hR/6 hR/5>* hQm5>*hphhw{ hw{*h#]hw{6h hw{6X  "%&,-.../00000701:3F3R3d3 6 777778:::<x===>@AB/BHHHHJLL M P Q S U [ \ ``` abbb cddfklmnnn}oprssssvvvvvxyyyz{}tvopq͒ΒϒřƙǙ234=>GH)*+ĴƴVWXmnolmnY;=!]Ukv10101l101011p1x10111>1001111001010011Z10@0111100$0(110(0*111z-0.111106111j;0>110D>0D11VF10hF0N110.N0V110W1^0b111Rc1d10g0j1 1j0p11dq0r0110111<001,011101 0T01^1`0ƣ1b1d0111001f1h1j1>1n1R1110v110110 10>10 111 10110 11191B111111"1C0C1H1J1C1L1P0fF1R1T1LQ1V1`Q1j1t0nQ0d0Ȟ0d 0v0d 0x0 e 0z0e 0|0e 1~1Je 0Le 01Te 110k 11*,-.hjk            2%P%W%`%a%%%//./1/w///(0)0>l?HHH9IXISSSTTUUUpppp||||"#5670000000 0&0*0@0D0F1H0L1R0T0`0b1 1> 0e1@ 1g1h1L 1$h1^ 0nh1j1 1 1 0n0t0v1 1rw1 1w1x1|1" 0x}11& 1b 1*0011d 0\1 1ș1 111 1010000011 101 1 0T01 101010 1l 101011p 1x1 011 1>1 001 1 1100101001 1Z10@01 1 11 00$0(1 1 0(0*1 1 1z-0.1 1 11061 1 1j;0>1 1 0D>0D1 1VF1 0hF0N1 1 0.N0V1 1 0W1^0b1 1 1Rc1d1 0g0j1 1j0p1 1dq0r01 1 01 1 1<00 1,01 1 101 0T01^ 1` 0ƣ1b 1d 0111001f 1h 1j 1>1n 1R1 1 10v1 1 01 0 1 1H1V1h1j 1j1 1111111^00 1J0( 11B0 1D0 111 11 11@0 0B0ȞUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial[ CRO_DutchTimes New Roman"hn&#F((! djece bez primjerene roditeljske 25 4d2QHX?:"29C:\Program Files\Microsoft Office\Templates\Predlo~ak.dotPredlo~ak za lankeDijana Jakovac-LoziDijanaA44 ڿ329AId.Y0^YA]<P]A1 1 0 1 0>10 1 1 1 101 1 0 11,0&1 1 191B1 1 1B1111"1C0C1H1J1C1L1P0fF1R1T1LQ1V1`Q1j1t0nQ1D1X1F1X1V1X1X0X0d0Ȟ0d 0l0d 0n0 e 0p0e 0r0e 1t1Je 0Le 0x1Te 110k 111 0 1 1H1V1h1j 1j1 1111111^00 1J0( 11B0 1D0 111 11 11@0 1B1R1T0B" 1`1109 110t 0z0ȞUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial[ CRO_DutchTimes New Roman"hn&^#^#((!4d2QHX?:"29C:\Program Files\Microsoft Office\Templates\Predlo~ak.dotPredlo~ak za lankeDijana Jakovac-LoziDijanac-LoziDijana+,0  px  8 Predložak za èlanke TitleOh+'0 djece bez primjerene roditeljske, 26 HJLRTVdhgdp`ʞbjbjss 6fL L L ` 22282T4` \44(4445.55 KKKKKKK$]h_KL 65566K| 44[BBB6dL 4L 4KB6KBBL L B44 0n?2<:BdKd[0\Bv`L=v`Bv`L B5"6B/6C6555KK?555\6666` ` ` $2` ` ` 2` ` ` L L L  Root Entry F0n?1TableJ_WordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8<CompObjq0Tablev`#d@dNormal$7d`7a$'CJOJQJ_HkHmHnHsHtHuDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4+@4 Endnote Text>*@> Endnote ReferenceH*6@6 Footnote Text@&!@ Footnote ReferenceH*4 @24Footer  !.)@A. Page Number4@R4Header  !>'a> Comment ReferenceCJBOrBNaslov$d a$ 5;CJ6O6Sazetak7x`7LOL! Podnaslov$$h`a$5HOHNaslov-engleski $a$58O8Summary $a$5:O: Summary-tekst1$88 Comment TextCJ@>@@Title$da$5\aJtH :O:Cross-referenceXOXFootnote Text CharCJ_HmHnHsHtHuROR Podnaslov Char5CJ_HmHnHsHtHuBO"Bh= Razmak_iza "daJtH dM 2 Kl"##&%Z&'(,..000#156w6B9Q<]@@BBHfJJ+P*QRRUX$a k+k3kkkl ll"lxllllll{oqvxFxSxxxxxxz`{|Jg‘u;ɪoRny~1 Q]oX 1 L4  T i [Y>O u&/1+1i24445899/:::!<=c>v?@A HKNPRSIUVWZ \g_a{cebff`grgi%mnirt9w{Y}}*~1P^rDŽpLj4x%nsQА:Ҕ[Ӗ0kq eh10K{/0n:;Lf5 ^ wpb;<!"#;',-/04677:(>a@EGH1MNRRSGVY[\J\m^JblbbidgUhilzn}oqtxyy|~̀k{|Moǐ͒lř2xɠ)-Ǧv̪ ĴQVm 4lp}S;l{,Z L M    k)*     CE*),-./01234567DGF+(Z3mPv%  "#$#012C5?8ABB3DEFFFGGH2HHHJJRKKKLLMzO-P@QRRYm]`SbcqeghZikm1qsEuv,x]x*yj]n|rԬx0Qe|dAh{ ~ V &t b d|V0v\lHV Ȟ #'.18!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2mm2mm2OOTx229*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity , ssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv-.jkZ    $$$#02AHHRIRIRKKSSTTUU`Sbccpppps/2ssssvvvvtv=>GHYY;=!]kv*-.jkZ    $$$#02AHHRIRIRKKSSTTUU`Sbccpppps/2ssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv-.jkVN/2ssssvvvvtv=>GHYY;=!!kv-.jkZ    $$$#02AHHRIRIRKKSSTTUU`Sbccpppps/2Zy =z$;T/  9 @ kr   N4 v F~m@`qrx>bWQGZ^z5g@+GG5#@o_v:ya3p'>,?GBq:~ k "K I!-k! "0"D"m"#4#YJ# $hO$\R$gW$v$J!%)%C%@M%Bj%&>%&]'%?'X'\')e(}(p)q)]*Al* +L+8P+, &,:*,5,OR,v`,[x, -eR-6.=.xb.[k.`|.R//D/m/a0f0*h0131e1h292g=2rB2b2h23/<34 4?4 t4Y 78:@9[N9c9:U:w|:&.;"E;qO;l;<< <f<t<W{<=b=~=V0>K]>~> ?\|?BOTB?^CnCpDREF`GNG H(HKvHoyH)I-BIJ"J/TJ%K3\KdK/GL&M;MmM'N9NzNOOyOQz:RCRRZRbqR SA1SQSfSuSS TS TzNToSTxUV^PV!VW(X!XB#XhYYu Zv[)s\#]8]-b]Pb]w]z|]^^K^n?_;m_`#a!%b4blbc dqQdedkdkdxd eZ*e7ep:e~nfg$:gph)hRh*iOiSjIwjJk.mlPmm_4mF5npn{nop\rpr|s:s$Ys[ksV&u2u'%v wwWxLyuy {{w{BX{[{[{h|}J}}v}Y~HL hoQA.gP5U~Z] o2BFQ(Sr:L0Qnm#9#KZq'h*,MkOfvLr{/i:,VSc>LQ{# C$`- [t27`"#L4\bwHrT:7MRj<?gAp794)=H]sQm{PnqXE};3b5h=a]asv"U};"sy7]FITZjAkbr23^mx;F +89cglw,>siS<pi@U Tej< ?{zCVZalf;_~~!Xkt_ _P!ApGIkr W] 6wv|\CFJK>2x{:"IQf2=@ElK^\*/UYacFme1*8?T1kT =\pb!f}*J_u6<RrARq RD<<W@k& #W$&}`CbBr-Mpsnz@R 8>FL;HXWfR0L X/230@y~ hR/6 hR/5>* hQm5>*hphrAhw{ hw{*h#]hw{6h hw{6  "%&,-.../00000701:3F3R3d3 6 777778:::<x===>@AB/BHHHHJLL M P Q S U [ \ ``` abbb cddfklmnnn}oprssssvvvvvxyyyz{}tvopq͒ΒϒřƙǙ234=>GH)*+ĴƴVWXmnolmnY;=!]Ukv*,-.hjk{    ,%J%Q%Z%[%%%. /(/+/q///"0#0>f?HHH3IRISSSTTUUUpppp||||/010000000 0&0*0@0D0F1H0L1R0T0`0b1 1> 0e1@ 1g1h1L 1$h1^ 0nh1j1 1 1 0n0t0v1 1rw1 1w1x1|1" 0x}11& 1b 1*0011d 0\1 1ș1 111 1010000011 101 1 0T01 101010 1l 101011p 1x1 011 1>1 001 1 1100101001 1Z10@01 1 11 00$0(1 1 0(0*1 1 1z-0.1 1 11061 1 1j;0>1 1 0D>0D1 1VF1 0hF0N1 1 0.N0V1 1 0W1^0b1 1 1Rc1d1 0g0j1 1j0p1 1dq0r01 1 01 1 1<00 1,01 1 101 0T01^ 1` 0ƣ1b 1d 0111001f 1h 1j 1>1n 1R1 1 10v1 1 01 1 0 1 0>10 1 1 1 101 1 0 11,0&1 1 191B1 1 1B1111"1C0C1H1J1C1L1P0fF1R1T1LQ1V1`Q1j1t0nQ0d0Ȟ0d 0D0d 0F0 e 0H0e 0J0e 1L1Je 0Le 0P1Te 110k 111 0 1 1H1V1h1j 1j1 1111111^00 1J0( 11B0 1D0 111 11 11@0 1B1R1T0B" 1`1109 110t 0R0ȞUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial[ CRO_DutchTimes New Roman"hn&\#Z#((!4d  2QHX?:"29C:\Program Files\Microsoft Office\Templates\Predlo~ak.dotPredlo~ak za lankeDijana Jakovac-LoziDijana`ʞbjbjss 6fL L L ` 22282L 4` Z44(4445.55 JJJJJJJ$[hT^"KrL 65566"K| 44ZBBB64L 4L 4JB6JBBL L B44 oN?2:BJdZ0ZBJ_<\J_BJ_L B5"6B'6;6555"K"K@?555Z6666` ` ` $2` ` ` 2` ` ` L L L  Root Entry FoN?1TableJ_WordDocumentSummaryInformation(H+(CE !"#$%&'8)9:;<=>?@AZFIJKLMNOPQRSTUVWXYl\]^_`abcdefghijkmnopqrstuvwxyz{|}~DocumentSummaryInformation8<CompObjq0Table  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,0  px  8  Predložak za èlanke TitleOh+'0 ,8 X d p |Predložak za èlankeDijana Jakovac-LozićPredložak.dotDijana235Microsoft Office Word@:,@>@,cS@`KE?(  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,0  px  8 Predložak za èlanke TitleOh+'0 ,8 X d p |Predložak za èlankeDijana Jakovac-LozićPredložak.dotDijana236Microsoft Office Word@it@ь?@,cS@ь?(