Naslov
Primjena nepotpunih blokova u planiranju poljskih pokusa
(The use of incomplete blocks in planning field experiments)

Autori
Pecina, Marija ; Gunjača, Jerko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Zbornik sažetaka XXXIV. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma / Treer, Tomislav - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 48-49

Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nepotpuni blokovi; dizajn pokusa; slučajni blokni raspored
(incomplete blocks; trial design; randomized complete block design)

Sažetak
Cilj provođenja pokusa je testiranje različitih hipoteza. U planiranju i dizajniranju pokusa moramo biti sigurni da će njime biti moguće detektirati postojanje bilo kakvih razlika između članova. Također, moramo maksimalno smanjiti mogućnost da na razlike između članova utječu neki drugi čimbenici, kao što su npr. okolinski. Na ove opće poznate postulate, moguće je utjecati izborom učinkovitijeg eksperimentalnog dizajna. Dizajni s nepotpunim blokovima (Incomplete Block Design - IBD) pružaju u smislu racionalnijeg izvođenja, preciznije analize i pouzdanijih zaključaka, velike mogućnosti. Mnoge zemlje (Nizozemska, Velika Britanija, Španjolska, Njemačka, Poljska) kao i multinacionalne i međunarodne organizacije (ICARDA, CIMMYT, FAO, NIAB) primjenjuju razne tipove ovih dizajna (lattice, alpha,...) u svojim oplemenjivačkim programima i procesima testiranja kultivara, već dugi niz godina. Model slučajnog bloknog rasporeda (Model RCBD - Randomized Complete Block Design) ima za pretpostavku jednaku varijabilnost u cijeloj repeticiji, što je i najčešći razlog nedovoljne preciznosti analize. Podpodjela repeticija na manje komponente - blokove, predstavlja koncept nekompletnih blokova, pa se i pretpostavka o homogenosti repeticije sada mijenja i ograničava na blok. IBD je neortogonalni dizajn kod kojeg nisu svi članovi prisutni u svakom bloku. Dakle, broj članova u blokovima manji je od ukupnog broja članova pa se testiranjem prosjeka članova pokusa (u našem slučaju najčešće je to kultivar) moraju izvršiti korekcije na utjecaj blokova u kojima se uspoređivani kultivari ne pojavljuju. Iako sama randomizacija članova u pokusu ne pričinjava nikakve dodatne poteškoće u izvođenju pokusa, ta korekcija komplicira analizu koju više nije moguće provesti jednostavnim metodama i računalima. Procjena svih parametara iz Modela IBD složenija je nego iz Modela RCBD zbog neortogonalnosti. Iz običnih prosjeka članova potrebno je izračunati podešene prosjeke kako bi se u obzir uzela pripadnost članova pojedinim blokovima. Dakako, to i jest razlog uključivanja blokova u model. Početni zadatak kvalitetnog eksperimentiranja je konstruirati i osmisliti pokusni plan tako da se svi parovi članova koje treba usporediti mogu uspoređivati sa što jednoličnijom preciznošću. Tako dizajnirani pokusi i sa manjim brojem repeticija rezultiraju manjom pogreškom pokusa i djeluju poput povećanog broja repeticija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA