Pregled bibliografske jedinice broj: 320892
Diferencijacija izgovora samoglasnika u gluhih osoba u odnosu na konfiguraciju audiograma
Diferencijacija izgovora samoglasnika u gluhih osoba u odnosu na konfiguraciju audiograma // Knjiga sažetaka / Varošanec-Škarić, G. ; Horga, D. (ur.).
Zagreb: FF Sveučilišta u Zagrebu, HFD, 2007. str. 46-47 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 320892 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Diferencijacija izgovora samoglasnika u gluhih osoba u odnosu na konfiguraciju audiograma
(Vowel diferentiation in deaf speakers in relation to audiogram configuration)
Autori
Bonetti, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ Varošanec-Škarić, G. ; Horga, D. - Zagreb : FF Sveučilišta u Zagrebu, HFD, 2007, 46-47
Skup
Istraživanja govora ; 6. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2007. - 08.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
gluhe osobe; diferencijacija izgovora samoglasnika;
(Deaf speakers; Vowel diferentiation)
Sažetak
Pogreške izgovora samoglasnika u vidu njihove slabe diferencijacije često su isticane kao obilježje govora gluhih osoba. Kao razlog centralizacije izgovora samoglasnika prema neutralnom "šva" navode se nejasne predodžbe akustičkih (artikulacijskih) ciljeva u govornoj produkciji radi drastičnih ograničenja u primanju akustičkih signala, koja pored redukcije pristupačnosti modela izgovora istovremeno sprečavaju i njegovu adekvatnu kontrolu. Problem centralizacije izgovora samoglasnika odnosi se na smanjenje prostora definiranog centralnim frekvencijama prva dva formanta samoglasnika /a/, /i/ i /u/. Objašnjenje smanjenja samoglasničkog prostora nije jedinstveno jer se smatra ili posljedicom suženja raspona između centralnih frekvencija prvih formanata, ili posljedicom suženja raspona između centralnih frekvencija drugih formanata. Druga tvrdnja zasniva se na činjenici da gluhe osobe obično imaju smanjenu osjetljivost na frekvencije koje odgovaraju području drugog formanta. U ovom je radu ta tvrdnja provjerena usporedbom samoglasničkog formantskog prostora u govoru četiri ispitanika, dvije mlade žene i dva mlada muškarca u dobi od 17 do 19 godina. Konfiguracija audiograma četvero ispitanika bila je podjednaka za frekvencije do 1000 Hz, dok su u području iznad 1000 Hz dvije ispitanice imale ostatke sluha između 80 dB i 100 dB, a dva ispitanika tek iznad 110 dB (klasifikacija audiograma izvršena je metodom korištenom u Stoker i Lape, 1980). Razlike u samoglasničkom formantskom prostoru između gluhih ispitanika s većim i manjim ostacima sluha u području frekvencija iznad 1000 Hz bile su značajne upravo radi smanjenja raspona između centralnih frekvencija drugih formanata u ispitanika s manjim ostacima sluha u području frekvencija iznad 1000 Hz. Smanjenje raspona između centralnih frekvencija drugih formanata bilo je posljedica sniženja drugog formanta vokala /i/ pa se zaista čini da je objašnjenje slabe diferencijacije samoglasnika u gluhih govornika posljedica njihove ograničene sposobnosti da diskriminiraju frekvencijsko područje drugog formanta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-1301001-0910 - DVOJEZIČNA KOMUNIKACIJA GLUHIH I ČUJUĆIH (Bradarić Jončić, Sandra, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Luka Bonetti
(autor)