Naslov
Kardiovaskularno zdravlje u Hrvatskoj - stanje i izazovi javnozdarvstvenog managementa
(Cardiovascular health in Croatia - status and challenges of public health management)

Autori
Vuletić, Silvije ; Džakula, Aleksandar ; Kern, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kardiovaskularno zdravlje - javnozdravstveni aspekti sekundarne prevencije i rehabilitacije / Vuletić, Silvije ; Kern, Josipa ; Heim, Inge ; Strnad, Marija - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2007

Skup
Kardiovaskularno zdravlje - javnozdravstveni aspekti sekundarne prevencije i rehabilitacije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Kardiovaskularno zdravlje; Management
(Cardiovascular health; Management)

Sažetak
Iako Hrvatska s pravom ističe svoju slavnu prošlost u javnozdravstvenom djelovanju, podaci dobiveni Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003 te epidemiološka izvješća pokazuju da stanje kardiovaskularnih rizika i ishoda u populaciji nije pod kontrolom. Standardizirana incidencija koronarne bolesti srca se kreće u rasponu od 250-550 na 100 tisuća. CVI nakon MI 22.6 (95%CI 16.3-30.6) na 1000 osoba mjeseci Prema HZA 2003 rizici u Hrvatskoj: - pušenje: M: 39.1. Ž: 24.8 - alkohol: M:10.0, Ž: - - prehrana: M: 23.3, Ž: 11.6 - fizička neaktivnost: M: 27.4, Ž: 22.2 - opseg struka: M(>102cm): 34.8, Ž(>88cm): 44.9 - povišeni tlak (>140/90 mm Hg): M: 26.4, Ž: 17.2 Bar jedan ponašajni rizik: M: 69.7, Ž:49.3 Cirkulacijske bolesti: Hrv. Slo. Europa 77 52 120 Ishemična bolest srca: Hrv. Slo. Europa 35 20 58 Cerebrovaskularne bolesti: Hrv. Slo. Europa 21 13 28 Činjenica je da populacija demografski stari čime se povećava vjerojatnost obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. S druge strane rezultati provedenih istraživanja pokazuju izraženu opterećenost populacije rizicima za nastanak kardiovaskularnim bolesti. Među rizicima posebno valja istaknuti visoku prisutnost rizičnih ponašanja koji često negiraju prisute stereotipe o višim rizicima samo u s nekim regijama. Zato je problem kardiovaskularnih bolesti nužno razmatrati kao nacionalni prioritet, ne samo kao problem zdravstvenog sustava već kao problem cijelog društva. Usprkos dokazanim rizičnim ponašanjima i visokom mortalitetu u cijeloj populaciji sustav preventive nije adekvatno funkcionalan. Promatran u okvirima strateškog planiranja, tzv. SWOT analize (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats ), sustav preventive u Hrvatskoj ima izražene slabosti u redovnom funkcioniranju i manjak potrebne snage za sustavan odgovor na nove izazove. Iako rezultati i svi pokazatelji o stanju zdravlja govore u prilog nužnosti intervencija, prilike za reaktiviranje ostaju neiskorištene. Pri tome rastu prijetnje da se pojedine komponente izdvajaju u samostalne i kratkoročne programe koji dugoročno ne osiguravaju održivost i željeni učinak. Stoga je podatke Hrvatske zdravstvene ankete 2003 i 2008 potrebno puno intenzivnije koristiti u pripremi specifičnih, ali povezanih komponenti koje moraju sačinjavati sustavan nacionalni program prevencije nastanka kardiovaskularnih bolesti. Literatura [1] Baklaić Ž, Rodin U, Kuzman M (ur). Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2005. godinu. Zagre: HZJZ 2006. [2] Witt BJ, Brown RD, Jr., Jacobsen S, Weston SA, Yawn BP, Roger VL. A community based study of stroke incidence after miocardial infarction. Annals of Internal Medicine 2005 ; 143(11): 785-792. [3] Lowther M, Mordue A. Primary prevention of cardiovascular disease in Scotland. Edinburgh-Glasgow: NHS Health Scotland 2005, p.11. [4] Hrvatska zdravstvena anketa 2003. Projekt Ministarstva zdravstva RH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA