Naslov
Mladi i nove tehnologije
(Youth and New Technologies)

Autori
Potočnik, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi: problem ili resurs

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta ; Radin, Furio

Izdavač
Institut za društvena istraživanja

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
105-136

ISBN
978-953-6218-34-9

Ključne riječi
Mladi, Hrvatska, nove tehnologije, računala, internet
(Youth, Croatia, new technologies, computers, internet)

Sažetak
Danas tehnologija postaje sve pervazivnija, dok nam se čini da, zbog njezina kvantitativnog i kvalitativnog rasta, ljudsko znanje o njoj istodobno opada. Jedno smo mogli naučiti iz povijesti tehnoloških revolucija: što je transformacija korjenitija, to je za nju potrebno više vremena. No, informacijska tehnologija mijenja tu paradigmu sve većim brojem inovacija izbačenih na tržište u sve kraćim intervalima čime se i vrijeme za njihovo upoznavanje nužno skraćuje ukoliko želimo biti u toku s promjenama. Pojava novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija vrlo brzo mijenja društvo u kojem živimo preoblikujući načine učenja, rada i sudjelovanja u zajednici. Koliko se u Hrvatskoj promijenilo korištenje informatičke tehnologije možemo vidjeti iz sljedećih podataka: usporedbom 1999. i 2004. godine zapažamo zamjetan rast u posjedovanju svih promatranih naprava (izuzev laptopa za koji nemamo podatke za 1999. godinu). Komparacijom podataka za mlađu dobnu skupinu uviđamo da je do najvećeg rasta došlo u posjedovanju mobitela, zatim u posjedovanju DVDplayera, U pogledu korištenja naprava visoke tehnologije od strane mladih 1999. i 2004. godine najzamjetnije su razlike u korištenju mobitela, što je sukladno i prethodno prikazanom rastu posjedovanja te naprave. Posjedovanje i korištenje mobitela pokazalo se posredovano istim obilježjima ispitanika – socioprofesionalnim statusom i obrazovanjem oca. Najčešći su vlasnici i korisnici mobitela studenti iza kojih slijede učenici, zaposleni te, na kraju, nezaposleni. Kada je riječ o obrazovanju oca, mobitel u najvećem broju posjeduju potomci očeva s akademskim obrazovanjem, iako znatno ne zaostaju ni druge socioprofesionalne Također, rast u korištenju DVD-playera i računala odgovara porastu posjedovanja tih naprava od strane ispitanika ili članova njihovih kućanstava. Usporedimo li podatke mladih i starijih 2004. godine, najveće razlike u korištenju naprava visoke tehnologije zapažamo u slučaju računala. Dvije se kohorte dvadesetak posto, u korist mladih ispitanika, razlikuju i u slučaju Sažimanjem obilježja najčešćih vlasnika, kao i korisnika računala, dobivamo profil osoba od 15-19 godina života, koje su studenti ili učenici, čiji očevi imaju akademsko obrazovanje te koji i sami imaju iste obrazovne kvalifikacije, a najčešće žive u Zagrebu ili u drugim velikim gradovima. Vezano uz razloge nekorištenja računala, najveći se broj ispitanika izjasnio da ga ne koristi, jer ga ne posjeduje, dok je drugi razlog nezainteresiranost za korištenje. Najmanje ispitanika izjavljuje da ne zna koristiti računalo. U razdoblju od 1999. do 2004. godine, na populaciji mladih je došlo do porasta upotrebe svih promatranih svrha korištenja računala, i to najznatnije kod interneta, te pisanja, učenja i vježbanja. Primjetna je i razlika u rangovima: 1999. je prvo mjesto zauzimalo igranje video igara, a 2004. je to internet. Komparacijom podataka mladih i starijih za 2004. godinu uočljive su razlike u rangiranju mladih i starijih ispitanika, iako je na prvim mjestima u obje skupine internet. Usporedbom učestalosti korištenja interneta za pojedine svrhe na populaciji mladih 1999. i 2004. vidi se porast u svim kategorijama, iako se generalni poredak pojedinih kategorija nije promijenio. Do najvećeg je skoka došlo u surfanju i dopisivanju. Usporedbom rezultata mladih i starijih ispitanika zapažamo da su mladi i u frekventnosti izbora pojedinih modaliteta upotrebe interneta bili dvostruko više angažirani od starijih ispitanika. Analiza učestalosti upotrebe računala za internet, ukazala nam je na povezanost sa statusom učenika ili studenta, odnosno osobe (ne)završene osnovne škole najvećim dijelom koriste računalo za internet, dakle najvećim dijelom učenici, i oni čiji očevi imaju fakultetsko obrazovanje. Dopisivanje e-mailom u starijih je ispitanika na drugom mjestu. U ovom smo radu pokušali ustanoviti mjesto prosječnih mladih korisnika novih tehnologija u Hrvatskoj i usporedbom podataka našega istraživanja s podacima nekih europskih istraživanja, a dobiveni su rezultati proturječni. Naime, ispitanici Eurobarometra rjeđe koriste nove tehnologije, te internet i email kao oblike komunikacije, nego što je to slučaj u hrvatske mladeži, dok nam IDC Adriatics govori o niskoj premreženosti Hrvatske visokim tehnologijama i njihovim uslugama. Pogled na nove tehnologije još je uvijek kontradiktoran i obuhvaća pripisivanje sljedećih karakteristika: oblik zabave i način korištenja slobodnog vremena, prenositelji informacija, odgajatelji i manipulatori. Zanemarimo li potencijalne i aktualne negativne učinke tehnologije, ostaje nam obratiti pozornost na koristi i mogućnosti primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, kako iz perspektive tehnoloških, tako i ljudskih resursa. Danas u svijetu nema dovoljno kompetentnih ljudi potrebnih za ostvarivanje svih potencijalnih primjena informacijske i komunikacijske tehnologije, a kako će se Hrvatska snaći na svjetskom tržištu ponajprije ovisi o obrazovnim i socijalnim resursima mlade generacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA