Naslov
Razvoj održive industrije drvenoga ugljena-Institucionalni aspekti
(Development of a sustainable charcoal industry-Institutions aspects)

Autori
Domac, Julije ; Risović, Stjepan ; Benković, Zlatko ; Starčić, Tomislav ; Zečić, Željko

Izvornik
Hrvatski

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2007

Ključne riječi
razvoj; održivost; drveni ugljen;
(development; sustainable; charcoal)

Sažetak
Šume pokrivaju gotovo pola kopnene površine Republike Hrvatske, od toga 78% zauzimaju državne šume, a 22% šume privatnih šumoposjednika. Ukupna drvna zaliha iznosi oko 400 milijuna m³ ; ; . Godišnji sječivi etat iznosi oko 6, 5 milijuna m³ ; ; drvne sirovine od čega je 2, 6 milijuna m³ ; ; energetskog drva. Na temelju ukupne proizvodnje razvijena je drvna industrija koja ima mogućnosti preraditi ukupnu proizvodnju tehničke oblovine. Prilikom prerade drva pojavljuje se oko 1, 7 milijuna m³ ; ; drvnih ostataka pogodnih kako za energetsku uporabu tako i za proizvodnju drvenog ugljena. Iz navedenog je vidljivo da šumarstvo i drvna industrija proizvode značajne količine sirovine pogodne za energetsko iskorištavanje. Iskorištavanje šumske biomase (ogrjevnog drva i drvenog ugljena) ima dugu tradiciju u poglavito u ruralnim dijelovima Hrvatske. U tim dijelovima drveni ugljen proizvodi se na tradicionalan način u jamama i ugljenicama. Tradicionalna proizvodnja u jamama i pećima je neučinkovita jer je iskoristivost sirovine svega 10% do 15%. S obzirom na tehniku proizvodnje i slabu iskoristivost sirovine mali proizvođači drvenog ugljena polako gube na konkurentnosti i proizvodnja postaje neisplativa. Republika Hrvatska ima dobru sirovinsku bazu i tradiciju proizvodnje drvenog ugljena zbog čega se FAO projektom Razvoj održive industrije drvenog ugljena pokušava pomoći da industrija drvenog ugljena postane dohodovna. Ovom studijom će se obraditi sadašnje stanje posebno prepreke i uočeni nedostaci kao i mogućnosti institucionalne podrške budućem nacionalnom programu proizvodnje drvenog ugljena. Studija će odgovoriti sljedeća pitanja: Koje su ustanove i struke do sada sudjelovale? Kakvo je postojeće zakonodavno okruženje za proizvodnju drvenog ugljena? Tko bi trebao sudjelovati da se poveća konkurentnost? Kako organizirati proizvođače? Imajući u vidu da rastući trend potražnje za drvenim ugljenom kako na domaćem tako i na stranom tržištu za hrvatski drveni ugljen, provedbom budućeg nacionalnog programa proizvodnje drvenog ugljena mogla bi se potaknuti ulaganja u industriju drvenog ugljena te u proširenje proizvodnje čime bi proizvodnja drvenog ugljena postala značajniji izvor prihoda i rada za ljude koji žive u ruralnim područjima

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA