Naslov
Uvod
(Introduction)

Autori
Radić, Jure ; Kindij, Alex

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Betonske konstrukcije 3 : građenje

Urednik/ci
Čandrlić, Vinko

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Andris ; SECON HDGK ; Hrvatsko društvo građevinskih konstruktora

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
25-102

ISBN
953-169-167-3

Ključne riječi
povijesni razvoj betona, karakteristike betona, suvremena primjena betona, visoke građevine, kompjutorski programi
(historical evolution of concrete, characteristics of concrete, conteporary usage of concrete, high structures, software)

Sažetak
U uvodnom poglavlju dan je povijesni razvoj i karakteristike betona, pregled suvremene primjene betona, primjeri visokih građevina, kompjutorski programi te preporuke za oblikovanje konstrukcijskih elemenata i procjenu troškova u visokogradnji i mostogradnji. Beton je danas najviše upotrebljavan građevinski materijal i s pravom se može nazvati materijalom današnjice jer bez njega ne bi bio moguć današnji stupanj kvalitete života koji uvelike ovisi o raznolikoj visokokvalitetnoj i razvijenoj infrastrukturi. Dobra izmiješanost sastojaka osnovni je preduvjet betona visoke kvalitete ravnomjernih karakteristika. Razvijen je veliki broj tipova za specifične namjene od običnog betona, betona velike čvrstoće, betona ultravelike čvrstoće, samougradivi i mlazni beton te mnogi drugi. Svugdje gdje građevina dodiruje tlo, ne postoji alternativa betonu počevši od obiteljskih kuća i njihovih temelja i zidova podruma pa sve do televizijskih tornjeva i brana koje trajno i robustno odolijevaju velikim opterećenjima vjetra, vode i leda. U ovom poglavlju dan je pregled ranih primjera industrijskih i komercijalnih betonskih građevina te betonskih građevina s početka 20. stoljeća. Dalje je objašnjen razvoj tankostijenih krovnih konstrukcija te dani primjeri ekspresionizma, ranog modernizma s posebnim osvrtom na rad Eugéna Freyssineta, Frank Lloyd Wrighta, Le Corbusiera i Pier Luigi Nervia. Posebno su obrađene i ljuske, oblikovanje betonskih građevina na vrhuncu perioda moderne, kasni modernizam i postmoderna, primjena predgotovljenih elemenata te suvremena arhitektonska rješenja. U poglavlju o visokim građevinama dani su primjeri primjene betonske konstrukcije za građevine više od 22 m. Projektiranje takvih građevina zahtijeva detaljno razmatranje uporabe, konstrukcije, instalacija, postupaka gradnje i ekonomike, a posebno je potrebno uskladiti omjere ploština i instalacija. Razmatrane su stabilnost visokih građevina, ovješene visoke građevine i najviša građevina na svijetu – Burj Dubai. Osnovni alati oblikovanja, projektiranja i izvedbe betonskih konstrukcijskih elemenata slobodno oblikovanih, orijentiranih na tijek sila jesu kompjutorski programi. Visok udio ručnog rada na gradilištu zbog velike cijene rada, koja značajno povećava ukupne troškove, najveća su prepreka izvedbe takvih betonskih elemenata. U današnje vrijeme postavlja se logično pitanje je li za izvedbu moguće predvidjeti fleksibilnu, po mogućnosti automatiziranu tehniku proizvodnje individualnih, geometrijski cjelovitih, betonskih elemenata. Danas se razvijaju kompjutorski programi koji integriraju postupke CAD i CAM kako bi se omogućio neprekinuti protok digitalnih podataka kroz sve faze od oblikovanja i proračuna do pripreme izvedbe. Na taj način pokušava se spriječiti gubitak dijela podataka koji se neminovno javlja kod odvojenih proračuna i analiza, što je posebno izraženo kod složenih konstrukcijskih elemenata te je to osnovni razlog primjene jednostavnijih geometrijskih oblika. U doba kada je vrijeme novac sve se mora odraditi brzo i u što kraćem roku. Preporuke navedene u posebnom poglavlju mogu biti pomoć za razradu idejnog projekta i procjenu troškova konstrukcijskih elemenata visokogradnje, industrijskih građevina i mostogradnje. Ovdje je navedena većina često primjenjivanih armiranobetonskih i prednapetih betonskih konstrukcijskih elemenata, a dane su i neke tipične čelične konstrukcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA