ࡱ> ~}#` ubjbjmm 4,%LLLLLLL`8<d$`@d"aaa???????$BhDt?Laa?LLl@LL??n9WLLC; ̆Ns: ?@0@:jEjE@C;C;jEL;aZ@4/aaa??yjaaa@`````````LLLLLL  ZDRAVLJE, STRES I OKOLI` HEALTH, STRESS AND ENVIRONMENT Prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegovi, mr. sc. Nataaa Janev Holcer Sveu iliate u Zagrebu, Medicinski fakultet `kola narodnog zdravlja Andrija `tampar Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada Sa~etak Stres je neizbje~an dio ~ivota svakog ovjeka, a njegove posljedice se mogu se odraziti na tjelesnom i duaevnom zdravlju. Stoga je va~no pronai na ine kako smanjiti stresne dogaaje, a posebice kako umanjiti njihove nepovoljne utjecaje. Odavno su, joa od Hipokrata, iz 5. stoljea prije Krista, poznati pozitivni u inci klimatskog stresa. Za razvoj zdravstvenog turizma u nas postoje va~ni preduvjeti, a to su ponajprije klimatski uvjeti i o uvani okolia. klju ne rije i: zdravlje, stres, okolia, zdravstveni turizam Summary Stress is invertible part of every human's life, and its  HYPERLINK "http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=consequences" consequences could pose on physical and mental health. Therefore it is important to find a way to reduce stress events and specially to reduce their adverse effects. Long since Hippocrates, from  HYPERLINK "http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=2nd%20century%20BC" 5th century BC are known positive effects of the climate stress. For the development of the health tourism in Croatia exist important  HYPERLINK "http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=prerequisites" prerequisites, notably climate conditions and conserved environment. Key words: health, stress, environment, health tourism Stres je neizbje~an dio ~ivota svakog ovjeka. Predstavlja izrazito slo~en odnos  HYPERLINK "http://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=125" \o "Jedan lijek djeluje na razgradnju drugoga." \t "_blank" interakcije osobe s njenim na inima i uvjetima ~ivota i rada. `to stres jest teako je jednozna no definirati, no posljedice stresa su nedvojbeno jednoobrazno prepoznate i mogu se odraziti na tjelesnom i duaevnom zdravlju. Naj eae tjelesne poteakoe se javljaju kao glavobolja, ubrzan rad srca, uko eni vrat i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leima, znojenje, znojni dlanovi, bolovi u ~elucu, mu nina, proljev. Poteakoe od strane stresom naruaenog duaevnog zdravlja odra~avaju se na na in razmialjanja, ponaaanja ili samo raspolo~enje: od lake razdra~ljivosti, netolerancije i zbog nebitnih, malih razloga preko 'gubljenja ~ivaca' i vikanja na druge bez nekog osobitog razloga, sumnji u svoje mogunosti, iscrpljenosti, ote~anog koncentriranja, prevelike zabrinutost oko nebitnih stvari do zamialjanja negativnih, zabrinjavajuih ili zastraaujuih sadr~aja (1). Problem postavljanja definicije stresa le~i u tome ato stres ine skupine razli itih iskustava, ~ivotnih putova, reakcija i ishoda, uzrokovanih airokim rasponom razli itih dogaaja ili okolnosti. Naj eae je prihvaena definicija stresa kao stanja ili osjeaja u kojem se nalazi odreena osoba kada smatra da zahtjevi u njenom ~ivotu i radu premaauju osobna i druatvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju. Stres mo~e biti jednokratni dogaaj do ije pojave dolazi brzo, ali isto tako brzo i nestaje poput neposredno izbjegnute opasne situacije, npr. prometne nesree ili sukoba. Tad govorimo o akutnom stresu. Njegov utjecaj mo~e trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili tjedana. Stalni, ponavljani niz stresnih dogaaja ili neka dugotrajna situacija uzrokuju kroni ni stres: npr. stres uzrokovan teakim poslovnim okru~enjem, brigom za osobu s nekim kroni nim oboljenjem ili stanjem usamljenosti. Uobi ajeni i neizbje~ni ~ivotni ciklusi i stupnjevi tjelesnog i psihi kog razvoja kroz koje svi prolazimo: pubertet, napuatanje roditeljskog doma, vjen anje, dobivanje potomaka mogu takoer utjecati na pojavu stresa (2). Kako je stres u ~ivotu nemogue izbjei, va~no je pronai na ine kako smanjiti ili sprije iti stresne dogaaje, a posebice kako umanjiti njegove nepovoljne utjecaje. Niz je na ina na koji se mo~e nositi sa stresom. Mnogi od njih se mogu vrlo lako nau iti, a niti jedan na in nije va~niji od drugih: vi sami mo~ete pronai onaj koji najbolje odgovara vama. Suo avanje i djelovanje kao na in noaenja sa stresom uklju uje suo avanje s problemom koji uzrokuje stres, ime mijenjamo okolia i situaciju u kojoj se nalazimo. Jer stres ne mora uvijek imati negativan utjecaj. Niske razine stresa mogu proi nezamijeeno, dok blago poviaene razine stresa mogu ak utjecati pozitivno te potaknuti kreativnost i u inkovitost. Odavno su poznati pozitivni u inci klimatskog stresa pri emu promjena klime ili nadmorska visina djeluju podra~ajno i dovode do poboljaanja u klini koj slici pojedinih bolesti kao ato je primjer utjecaja boravka na nadmorskim visinama od 700 do 1000 metara na krvo~ilni sustav i krvnu sliku. Ve je Hipokrat, otac medicine, u 5 stoljeu prije Krista ukazao na va~nost klime, utjecaja vla~nosti i vode na ovjeka, te va~nost tjelesnog vje~banja kako bi ljudi bili i ostali zdravi. Koriatenje povoljnih djelovanja klime, sun evog zra enja, termomineralnih voda, voda jezera, mora, algi, slatkovodnih i morskih peloida, pijesaka i naftalana, dakle postojeih prirodnih ljekovitih initelja i postupaka fizikalne terapije u svrhu o uvanja i unapreenja zdravlja, poboljaanja kvalitete ~ivota koristi se u posebnoj grani turizma-zdravstvenom turizmu ( HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam" 3, 4). Njihovo uz djelovanje fizi ke aktivnosti mogu uvelike smanjiti stres i intenzitet reakcija na stres. Posebno su korisne aerobne vje~be, poput hodanja, tr anja, plivanja ili vo~nje biciklom. Zdravstveni turizam i okolia U novije vrijeme raste interes za praenje u inkovitosti ljekovitih initelja koji pod odreenim uvjetima i u specijaliziranim lje iliatima i ustanovama koji mogu pridonijeti poboljaanju opeg stanja organizma i smanjenju stresa (5). Postojea hrvatska lje iliata nude visoku razinu medicinskih tretmana, preventivnih i rehabilitacijskih programa, wellnessa te programa usmjerenih prema pojedinim interesnim skupinama, primjerice ~enama, poslovnim ljudima ili umirovljenicima. Za razvoj zdravstvenog turizma u 24rtL N P     )3<и쮧{maUah~hh~h\mH sH h~hh64\mH sH h~hhm5\mH sH hd?8hd?8\hd?8hd?85\ hd?8hd?8h* hd?8hSBhd?8hm5 hd?8hmhd?8hm0J\hd?8hm\hd?8h\hd?8hZ 3\hd?8h'\hd?8ha 5\hd?8hm5\hd?8hM5\hd?8h85\!4rtN    ~r#$dh\$`a$gd$dh[$\$a$gdZ 3$dh[$\$a$gdruu<BTWXYNY[`a!12uvާޙꍸsssލkh64h64\ jh~hh*U\mH sH h9 \mH sH h~hh*\mH sH h~hh~hH*\mH sH  jh~hh64U\mH sH hcD \mH sH h~hB*OJQJph333 jh~hB*OJQJUph333h~hh~h\mH sH h~hh64\mH sH h~h\mH sH *<>brv©r]H]H]3])hd?8h)B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hmB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hB*CJOJQJ^JaJph3hd?8h0J>*B*CJOJQJ\^JaJph9jhd?8h0JB*CJOJQJU\^JaJph0hd?8h0JB*CJOJQJ\^JaJphhd?8hm5\h9 hm\mH sH h9 hd?8\mH sH h9 hd?85\mH sH h9 hm5\mH sH vxz|h#j#l#n#r#$%%&&,&6&:&h&|'') )L)N)^)b)n)p)ججؗؗؗ؂؂kVV)hd?8h3B*CJOJQJ^JaJph,hd?8h5B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hU B*CJOJQJ^JaJph)hd?8h)B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hmB*CJOJQJ^JaJph,hd?8hB*CJOJQJ\^JaJph)hd?8hB*CJOJQJ^JaJph#hh^JB*CJOJQJ^JaJphp))))))))))))* *D*X*h*~*ՁlWՁB-)hd?8h)B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hB*CJOJQJ^JaJph)hd?8he^B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hRB*CJOJQJ^JaJph)hd?8h;AB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hbB*CJOJQJ^JaJph)hd?8ht^B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hB*CJOJQJ^JaJph)hd?8h3B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hLB*CJOJQJ^JaJph~***** +(+2+8+N+T+V+`+p+++++++ꖁlWlBWB)hd?8h;B*CJOJQJ^JaJph)hd?8h)B*CJOJQJ^JaJph)hd?8h480B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hnYB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hHVB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hAB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hW(wB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hmB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hB*CJOJQJ^JaJph+++++,,,,@,D,,,,,-------- ..*.իlWPIPIPIPIPIAhd?8hU \ hd?8hm hd?8hU )hd?8h2XB*CJOJQJ^JaJph)h dh dB*CJOJQJ^JaJph)hd?8h;B*CJOJQJ^JaJph)hd?8hHVB*CJOJQJ^JaJph)hd?8h;AB*CJOJQJ^JaJph)hd?8hnYB*CJOJQJ^JaJph)hd?8h480B*CJOJQJ^JaJph)hd?8h>0B*CJOJQJ^JaJphr#,11155PZ`l$9dh7$8$H$]9`a$gd $9dh7$8$H$]9`a$gd]w$9dh7$8$H$]9a$gd]w$dh7$8$H$`a$gdU $dh7$8$H$a$gd d$dh7$8$H$a$gd$dh7$8$H$a$gdU $dh\$`a$gdU *.,.2///&0(0*0,000206080f01111133333|5555L*M,M2M:MRMXM^MM2N4N8N:N>NOOOPXPnPpPﻳج؇ʀ؀ hd?8h+ hd?8h,; hd?8hxf hd?8hr& hd?8h, hd?8h]wU hd?8h dhd?8hj5hd?8hO&5 hd?8hnY hd?8h)R hd?8h)hpjhd?8hU Uhd?8hU \ hd?8hU hd?8hU 5\0nas postoje va~ni preduvjeti, a to su ponajprije klimatski uvjeti i o uvana priroda jedinstvenog krajobraznog pejza~a s obiljem prirodnih initelja (5). Jer Sredozemlje je kao kolijevka starih civilizacija s klimom pogodnom za odmor najposjeenija svjetska turisti ka destinacija (6). A Hrvatska se u odnosu na veinu europskih zemalja isti e raznolikoau ekoloakih sustava, bogatstvu ~ivog svijeta i krajobrazne raznolikosti, ato je uvjetovano njenim polo~ajem na razmei nekoliko biogeografskih regija (7, 8). Osim toga, turizam u Hrvatskoj ima zna ajan gospodarski i socijalni doprinos. Istra~ivanja Vidu ia (7) na otoku Visu objavljena 2007. godine pokazala su da 62% turista daje prednost kupanju i sun anju, odmoru u miru i tiaini. Navedeni rezultati ukazuju da je takav vid odmora danas najpotrebniji stanovnicima gradova stalno izlo~enih stresu. Hrvatski otoci, jednako kao i kontinentalni dijelovi Hrvatske, koji su donekle joa zanemareni u zdravstvenom turizmu, trebaju sa uvati okolia uz primjenu strategije razvoja turizma i ostalih gospodarskih aktivnosti usmjerenih na o uvanje okoliaa, ato je i u skladu s Agendom 21 (7). Naime, Meunarodna konferencija o zaatiti okoliaa u Rio de Janeiru iz 1992. godine ukazuje na obavezu dr~ava potpisnica, pa tako i Hrvatske, da u politiku gospodarskog razvoja ugrade i ekoloake zahtjeve, udru~ene pod pojmom odr~ivog razvoja, gdje se usklauje gospodarski razvoj s potrebama zaatite okoliaa. Na toj je Konferenciji usvojen Plan djelovanja za rjeaavanje problema razvoja i okoliaa, ili poznatije Agenda 21, i ujedno je definiran smisao sintagme odr~ivi razvoj kao usklaenost gospodarskog rasta s jedne strane i razumnog koriatenja prirodnih bogatstava s druge strane. Rezultat je da se od 1992. godine na svim konferencijama iz podru ja zaatite okoliaa odr~ivi razvoj spominje kao put za izlaz iz globalne ekoloake krize (9). Pribli~avanjem Hrvatske Europskoj Uniji interes ulaga a je sve vei za turisti ke kapacitete i postoji opasnost od ugro~avanja izvornih krajolika otoka, ali i obi aja i na ina ~ivota starosjedilaca. Prevelika ulaganja u turizam i inzistiranje na masovnom turizmu negativno bi djelovale na prostor i prirodna bogatstva, a nekontrolirano poveavanje smjeatajnih kapaciteta mo~e utjecati na o uvanje prirodnog okoliaa (7). Na ela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan zaatite bioloake i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske su prepoznavanje sveukupne bioloake i krajobrazne raznolikosti ato predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni izvor daljnjeg razvitka (10). U praksi gospodarenja prirodnim dobrima u nas daleko je naglaaenija gospodarstvena komponenta iskoriatavanja u odnosu na provoenje mjera zaatite. Joa uvijek se ne mo~e govoriti o sustavnoj brizi za sveukupnu bioloaku raznolikost koju posjedujemo u okviru pojedinih djelatnosti koje iskoriauju prirodna bogatstva. Stoga je jedna od prioritetnih zadaa revizija svih relevantnih zakonskih propisa radi ugraivanja mjera zaatite i odr~ivoga koriatenja bioloake raznolikosti. Prekomjerno troaenje prirodnih dobara, gospodarski sustavi i politika koja ne vrednuje adekvatno prirodu i njezina bogatstva, zakonodavni i institucionalni sustavi koji poti u neodr~ivo iskoriatavanje prirodnih dobara, te ambijentalno neusklaena urbanizacija su osnovni razlozi ugro~enosti bioloake i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj. Iako Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj zdravstvenog turizma, taj potencijal nije ni izdaleka iskoriaten, a turizam se joa uvijek razvija na na in da ugro~ava ekoloaku ravnote~u prostora raznolikosti (10). Stoga zakonodavstvo, a takoer i njegova provedba treba pratiti reguliranje pitanja primjene prirodnih ljekovitih initelja u Hrvatskoj, jer zdravstveni turizam postaje jedan od va~nijih segmenata turisti ke ponude u budunosti, pa tako i u Hrvatskoj (5). Literatura: Hudek Kne~evi J, Kardum I. Stres i tjelesno zdravlje. Naklada Slap. Jastrebarsko, 2006. Radoaevi D. `tetni u inci stresa na zdravlje ljudi. Sestrinski edukacijski magazin.  HYPERLINK "http://www.sem.hr" http://www.sem.hr, 24.07.2007. Zdravstveni turizam.  HYPERLINK "http://bs.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam" http://bs.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam, 24.07.2007. Ivaniaevi G. Prirodni ljekoviti initelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na meunarodnom znanstvenom skupu. ur. Ivaniaevi G, Potrebica S. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2002; 53-63. Kuaen E. Legislativa i prirodni ljekovit initelji. Prirodni ljekoviti initelji u promicanju zdravlja ovjeka u 21. stoljeu. Knjiga izlaganja na meunarodnom znanstvenom skupu. ur. Ivaniaevi G. Potrebica S. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2002; 19-44. Dove ar R. Vuk evi M. Ekoloaka komponenta turizma na Mediteranu i u Hrvatskoj. Pomorski zbornik. 1999; 1:115-130. Vidu i V. Odr~ivi razvoj oto nog turizma Republike Hrvatske. Naae more. 2007;54: 42-48. `egota T. Filip i A. Kppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria. 2003;8: 17-37. }uvela, I. Ekoloaki aspekti odr~ivog razvoja jadranskog turizma, Pomorski zbornik, 1996;1: 87-109.  HYPERLINK "http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1999/1472.htm" \t "_blank" Strategija i akcijski plan zaatite bioloake i krajobrazne raznolikosti RH, Narodne novine 1999; 81     PAGE  PAGE 1 pPPPPPPR*S,SSSTTTTTUUUVV8VVWWWWX XX0X4XLX\X^X YYBYVYjZZZZZZ["[$[*[l[p[[ǽDZ뱜땜뜱߱ hd?8hM$ hd?8h) hd?8hLA hd?8hBk hd?8hSB hd?8h,; hd?8h)W hp\hd?8h]w6]hd?8h]w\hd?8h)]hd?8h]w]hphd?8h6T\ hd?8h]w hd?8h+ hd?8hk613[\\\B\R\T\V\f\]]].]]]]]]____` `````h`t`abtbvbxbbbbbbccccdddd~eeee2frftfvfghhhxhhjj jݻ°°°°»»°°»»»»hMe hd?8h) hd?8h,+ehp hd?8hnr hd?8hJhd?8hk61\ hp\ hd?8h>3 hd?8h  hd?8hSB hd?8hg hd?8hM$ hd?8h$@`"j$jjjlFmnpqrPstru{$ & F d[$\$^`a$gdMe$ & F dh[$\$a$gd d$ & F dh[$\$a$gdh^J$ & F dh[$\$a$gdg$dh[$\$a$gdh^J$dh[$\$`a$gd) j"j$j8j>jjjjjVkXkkkkkkkkkklllllHlJlll(m*mBmDmFmnnppttttu`urutuʸαޭ֩ʗwjhUh d hd?8hUhd?8h d0JB*ph hd?8h djhd?8h dUh>KFhU h!h!jh!U h$gh!h!jh!Uhh^JhMe hd?8hh^J hg5hd?8h!?r5 hd?8h) hd?8h*phJ^@J Q Normal (Web)dd[$\$mHsH*W@* &nStrong5\hB@"h &n Body Textddd[$\$%B*CJ OJQJ^JaJ mHphfffsHZO2Z &ntekstdd[$\$%B*CJOJQJ^JaJmHphsHe@B pHTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJmHsH\OR\ (OStandard (Web)3 00B*PJmHphDDDsHtH4 @b4 !!<Footer  !.)@q. !!< Page NumberHH  Balloon TextCJOJQJ^JaJTOT ptext d\$%B*CJ OJPJQJ^JaJ ph333tH2O2  topicsubtitle, 9:| ? eFR" ' '''p'((f)w**C++,,,,,,,,,,,,,,,,,000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000+0000@0@000+00 $$$'<vp)~*+*.pP[ jtuu !"#%;<>@r#`ruu$=?uX`1uF'''([((,L,,,XXXXXXXX  '!!8@0(  B S  ?! '" t'# 4'$ 4'% '& ' z,     ,=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceNameB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  O 1000 metara ProductIDDFQ^dfhnT]S[[b '' '''')'/'p'y'(( )))")f)k)*'*+*4*w*~*****C+I+M+U+Y+b+++++,,,,,,,,,,,,,,,,,,8:{|  > ? deEFQR""' '''o'p'''(((\(((e)f)v*w***B+C+++,M,,,,,,,,,,,,,,,, ''N'p'(\( )e)(+C+++,,,,,,,,,,,,,,,,,'',,,,,,,,,,,,,,, D&g9"o҈K$ V[[(^ 0)5H2ɬHE4$,{6Ev-m{Rj4T`}ga/9g&^`U^u&;P)v^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( hh^h`o(hH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.0^`06o(.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( P)vK$[[(9g`}g5H2DHE4{6E-m{R0)g9"U^u ^`CJOJQJo(          g- *V "i#p i#lb#$3J?vIvI*V "p 2VIr\lbIr\#OybB9 ,; cD M d@ _` 2 wT G+Y @a txf2a;\Rw~UOHVn 18 J!364257K;7?B7#f78d?809tc9Ym9UM:hM:!!<s<s<(3>F? CB\C@E>KF3IJ';Jh^Jq}LKMkMNO8OcO)R 0SZ4S.'T6TgETFT5V)W>WEX~cYZxYj3[{\^e^}^&`vs`)e,+eMe~hVi2Nkmcnnr#r!?r;svW(wOEw*{f)|2m|p}(drLVBk|s!Kgplp@,b  ~KjV6X]wzg+rJxup dM$>0>Pp m0:8o:H- ;&LBp9%R|S_\NV;AnYSBVJ! EH]t^\LlGD[$gM`)$NB F$+\*U g*&nxA(Ow1-LA>ba$O&wI;S2X3eQ@\[@ E  |, @&*,.0LUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana; Batang5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1""˷f&Q&Q$74d,, 2qHX ?hM:2 Poatovani,Natasa Janev HolcerJadranka@         Oh+'0 $ D P \ ht| Potovani,Natasa Janev HolcerNormal Jadranka2Microsoft Office Word@@T@N@N&՜.+,D՜.+,< hp  RH-TDUQ,'  Potovani, Title$ 8@ _PID_HLINKSA0ko/http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1999/1472.htm0 d1http://bs.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam0 irhttp://www.sem.hr/0 d 1http://bs.wikipedia.org/wiki/Zdravstveni_turizam0   Lhttp://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=1250 PV6http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=prerequisites0 g,;http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=2nd%20century%20BC0 DZ5http://www.eudict.com/?lang=engcro&word=consequences0   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry F$NData B1TableJEWordDocument4SummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q