Naslov
Dušik u sustavu hidromeliorirano tlo-voda pri različitoj gnojidbi ratarskih kultura
(Nitrogen in hydroamelioratet soil water system according to different fertilization of arable crops)

Autori
Bensa, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.12

Godina
2006

Stranica
140

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
dušik; hidromeliorirano tlo; voda; gnojidba; ratarske kulture
(nitrogen; hydroameliorated soil; water; fertilization; arable crops)

Sažetak
Intenzivan uzgoj poljoprivrednih kultura podrazumijeva gnojidbu kao neizostavnu mjeru u postizanju visokih i stabilnih prinosa, što može dovesti do onečišćenja agoekosustava i kontaktnih ekosustava, prvenstveno podzemnih voda. Temeljem navedene pretpostavke definirani su slijedeći ciljevi istraživanja: analiza vodnog režima tla i utjecaja hidromelioracija - cijevne drenaže i gnojidbe dušičnim gnojivima na sadržaj i dinamiku mineralnog dušika u tlu, u površinskoj, procjednoj, drenažnoj i podzemnoj vodi, analiza čistoće spomenutih voda s obzirom na zakonsku regulativu, te prinosa ozime uljane repice, ozimog ječma, kukuruza i suncokreta pri rastućoj gnojidbi dušikom kao i iznošenja dušika iz tla žetvom. Istraživanje je provedeno u stacionarnom poljskom pokusu tijekom 2000.– 2003. godine na agroekološkoj postaji Kapelna, smještenoj 5 km jugozapadno od Donjeg Miholjca, u slivu Karašice – Vučice. Glavni faktor istraživanja bila je dreniranost tla na dvije razine:drenirano tlo (cijevna drenaža + otvorena kanalska mreža) i nedrenirano tlo (samo otvorena kanalska mreža), a podfaktor je bila gnojidba dušičnim gnojivima na četiri razine. Uljana repica je gnojena sa 101, 128, 155 i 182 kg N/ha, ozimi ječam sa 111, 172, 232 i 293 kg N/ha, kukuruz sa 147, 174, 201 i 228 kg N/ha, a suncokret sa 194, 214, 234 i 275 kg N/ha. Pokus je bio postavljen po split-plot shemi u tri ponavljanja. Rastuća gnojidba dušičnim gnojivima signifikantno je utjecala na povećanje koncentracija nitrata u oraničnom i podoraničnom sloju tla, dok su koncentracije amonijačnog dušika bile signifikantno više samo u oraničnom sloju tla. Statistički značajno manje koncentracije nitrata utvrđene su u dreniranom tlu u odnosu na nedrenirano tlo, kao posljedica većeg iznošenja kulturama i intenzivnijeg ispiranja iz dreniranog tla. Koncentracije amonijačnog dušika u tlu nisu značajno ovisile o dreniranosti tla, iako su u dreniranom tlu utvrđene niže vrijednosti u odnosu na nedrenirano tlo. Povećanje gnojidbe ozimog ječma od 111 do 293 kg N/ha povisilo je maksimalne koncentracije nitrata u procjednoj vodi dreniranog tla od 57, 1 do 154, 0 mg NO3-/l. Gnojidba kukuruza sa 147 do 228 kg N/ha povisila je koncentracije nitrata u procjednoj vodi dreniranog tla, od raspona 7, 5-40, 3 mg NO3-/l na varijanti gnojenoj sa 147 kg N/ha do 51, 3-66, 0 mg NO3-/l na varijanti gnojenoj sa 228 kg N/ha. Koncentracije amonijačnog dušika u procjednoj vodi dreniranog tla varirale su u uskom rasponu 0, 09-2, 50 mg NH4+/l, neovisno o gnojidbi dušičnim gnojivima i kulturi u pokusu. Pri uzgoju ozimog ječma procjednom vodom isprano je 18, 6 do 42, 1 kg N/ha, odnosno 14, 4 do 16, 8 % od ukupno dodanih 111 do 293 kg N/ha. Pri uzgoju kukuruza ispiranje dušika se kretalo od 5, 3 do 13, 2 kg N/ha od primjenjenih 147 do 228 kg N/ha, odnosno iznosilo je 3, 6 do 5, 8 % od ukupno dodanog dušika. U podzemnoj vodi dreniranog tla koncentracije nitrata često su prelazile MDK varirajući su od 2, 7 do 118, 0 mg NO3-/l, dok je u podzemnoj vodi nedreniranog tla utvrđen raspon 1, 8-81, 7 mg NO3-/l, uz povremena prekoračenja spomenute MDK. Koncentracije amonijačnog dušika u podzemnoj vodi dreniranog i nedreniranog tla bile su od 0, 10-3, 75 mg NH4+/l, bez značajnih razlika između varijanti pokusa. Gnojidba dušičnim gnojivima signifikantno je utjecala na sadržaj dušika u zrnu uljane repice, ozimog ječma, kukuruza i suncokreta, dok je utjecaj dreniranosti tla bio značajan samo pri uzgoju uljane repice. Na dreniranom tlu su ostvareni signifikantno viši prinosi uljane repice, ozimog ječma i kukuruza i iznešeno je značajno više dušika, dok kod suncokreta u sušnoj 2003. godini dreniranost tla nije značajno utjecala na visinu prinosa kao ni na iznošenje dušika iz tla žetvom. Gnojidbom uljane repice sa 155 i 182 kg N/ha ostvareni su značajno viši prinosi 2, 98 odnosno 3, 09 t/ha u odnosu na gnojidbu sa 101 kg N/ha 2, 82 t/ha. Prinos ozimog ječma signifikantno je rastao od 2, 71 t/ha na varijanti gnojenoj sa 111 kg N/ha do 3, 66 t/ha na varijanti gnojenoj sa 232 kg N/ha. Gnojidba kukuruza sa 147 do 228 kg N/ha i suncokreta sa 194 do 275 kg N/ha nije značajno utjecala na visinu prinosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA