Naslov
Florističke i ekološke značajke bukovo-jelovih prašuma u Hrvatskoj
(The floristic and ecological features of the beech-fir virgin forests in Croatia)

Autori
Jelaska, Sven D.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2007, 29-30

ISBN
978-953-154-784-0

Skup
Znanstveno savjetovanje, Prašumski ekosustavi dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2007. - 28.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Omphalodo-Fagetum; flora; raznolikost; Lika; Gorski kota
(Omphalodo-Fagetum; flora; diversity; Lika; Gorski kota)

Sažetak
Ovim istraživanjem obuhvaćene su bukovo-jelove prašume na sedam lokacija u rasponu nadmorske visine od 840 (Čorkova uvala) do 1380 (Nadžak bilo) metara. Od 21 istražene plohe površine cca. 500 m2, njih 75% nalazi se na nagibima većim od 15 stupnjeva, dok su sjeverno i istočno orijentirane plohe češće od južno i zapadno orijentiranih. Prosjek godišnjih oborina je 2200 mm, a srednje godišnje temperature 6°C s rasponom od -6° do 21°C. Analiza pripadnosti flornim elementima pokazala je da su najzastupljenije biljke euroazijskog, europskog i južnoeuropskog rasprostranjenja, a najmanje zastupljene one mediteranskog, istočnoeuropskog i južno-istočnoeuropskog rasprostranjenja kao i adventivne i kultivirane biljne vrste. S obzirom na životne oblike prevladavaju hemikriptofiti i geofiti, dok je najmanje terofita i hamefita. Srednji broj zabilježenih biljnih vrsta po plohi je 31, uz raspon vrijednosti od 17 do 46. Srednja vrijednost Shannon-Wiener indeksa raznolikosti je 3, 09 te indeksa jednolikosti 0, 91. Na temelju florističkog sastava, analizirane sastojine pripadaju sljedećim subasocijacijama zajednice Opmhalodo-Fagetum [Tregubov 1957] Marinček i sur. 1992: homogynetosum sylvestris, galietosum odorati, aceretosum pseudoplatani i seslerietosum autumnalis. S obzirom na ranijim istraživanjima ustanovljen značaj otvorenosti sklopa krošnji na floristički sastav, istraživanja je potrebno proširiti na razvojne faze raspadanja i pomlađivanja koje nisu bile obuhvaćene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA