Pregled bibliografske jedinice broj: 314693
Motivacija za volontiranjem u udrugama
Motivacija za volontiranjem u udrugama // 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - prevencija (re)habilitacija, psihoedukacija kroz interdisciplinarnost / Lopižić, Josip (ur.).
Dubrovnik: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2007. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 314693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motivacija za volontiranjem u udrugama
(Motivation for volunteering in non-governmental organizations)
Autori
Franc, Renata ; Maričić, Jelena ; Šakić, Vlado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - prevencija (re)habilitacija, psihoedukacija kroz interdisciplinarnost
/ Lopižić, Josip - Dubrovnik : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2007
Skup
15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 14.11.2007. - 17.11.2007
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
volontiranje; motivacija za volontiranjem; nevladine udruge
(volunteering; motivation for volunteering; non-governmemtal organizations)
Sažetak
Prema dosadašnjim istraživanjima volontiranje općenito motivirano je sa šest osnovnih kategorija razloga: izražavanje vrijednosti, stjecanje znanja i razumijevanja, samounaprijeđenje, unaprjeđenje karijere, društvenim razlozima te samozaštitnim razlozima. Polazeći od ovih šest tipova motivacije za volontiranjem u radu se analizira motivacija za radom u udrugama. Analizirani podaci prikupljeni su 2005. godine prilagođenom i skraćenom verzijom skale Volunteer Function Inventory (Clary i sur. 1998 ; Clary, Snyder, Sukas, 1996, Clary i sur. 1994) na nacionalnom reprezentativnom uzorku (N=1008). U radu se provjera razlika u motivaciji za radom u udrugama s obzirom na sociodemografska obilježja, dosadašnje iskustvo volontiranja i spremnost uključivanja u rad udruga. Općenito kao najvažniji razlog za moguće uključivanje u rad udruga smatra se izražavanje vlastitih vrijednosti te mogućnost stjecanja znanja i samounaprjeđenje. Kao manje važni razlozi za rad u udrugama smatraju se odnosi s drugim ljudima i mogućnost unaprjeđenja karijere, a najmanje važnim se smatraju razlozi samozaštite. Procijenjena važnost pojedinih razloga za radom u udrugama ovisi o spolu, dobi, dosadašnjem iskustvu volontiranja i spremnošću na aktivnosti u udrugama u budućnosti, dok ne ovisi o prosječnom mjesečnom prihodu, važnosti vjere i političkoj orijentaciji. Izražavanje vrijednosti, samounaprijeđenje te odnosi s drugima kao moguće razloge za rad u udrugama važnijim procjenjuju žene nego muškarci, dok mogućnost stjecanja znanja te mogućnosti unaprjeđenja karijere najvažnijima procjenjuju mlađi, a najmanje važnima najstariji sudionici. Osobe koje izražavaju spremnost za rad u udrugama izražavanje vrijednosti i samounaprijeđenje procjenjuju važnijim razlozima za rad u udrugama nego osobe koji se nisu spremne uključiti u rad udruga, dok dosadašnji volonteri sve navedene razloge, osim želje za unaprjeđenjem karijere, procjenjuju važnijim razlozima za aktivnosti u udrugama od osoba koje nisu volontirale. Nalazi se komentiraju u odnosu na rezultate srodnih istraživanja te u odnosu na teorijsku podlogu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941533-1514 - Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (Franc, Renata, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb