Naslov
Ima li opasnosti od osiromašenog urana?
(Does depleted uranium present a health risk?)

Autori
Prlić, Ivica ; Surić Mihić, Marija ; Marović, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Sigurnija putovanja u rizične zemlje - primjeri iz dobre prakse / Lipnjak, Gorana ; Pap, Zlatko - Zagreb : Hrvatska udruga za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, 2007, 1-9

Skup
Stručni skup "Sigurnija putovanja u rizične zemlje - primjeri iz dobre prakse"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
osiromašeni uran; uranovi oksidi; penetratori; municija s osiromašenim uranom; prirodna radioaktivnost
(depleted uranium; uranium oxides; penetrators; depletet uranium munition; natural radioactivity)

Sažetak
Svako putovanje u zemlje u kojima su se do nedavno odvijale ratne operacije nosi sa sobom određeni rizik sigurnosti boravka na tom području. U nekima od tih zemalja tijekom rata je bilo korišteno oružje koje je sadržavalo osiromašeni uran što je dovelo do raspršivanja uranovih oksida na područjima udara i do današnjih dana zaostale neeksplodirane municije u tlu. Strah javnosti od mogućih zdravstvenih učinaka koje može prouzročiti izlaganje osiromašenom uranu dodatno je potaknut neobjašnjenim obolijevanjima vojnika nakon povratka iz ratnih operacija na tim područjima (Kuvajt te tzv. Balkanski sindrom). Osiromašeni uran je nusproizvod pri tehnološkoj proizvodnji obogaćivanja prirodne uranove rude (mješavine spomenutih izotopa) za potrebe nuklearne industrije te je po svojoj radioaktivnosti 40% manje radioaktivan od prirodnog uranove rude. Razlog tomu je što osiromašeni uran sadrži bitno manji udio izotopa urana 235U i 234U koji se pri procesu obogaćivanja estrahiraju iz prirodnog urana. U vojnoj tehnologiji se koristi zbog svoje velike gustoće i piroplastičnosti tako da projektili s kućištima od legura koje sadrže osiromašeni uran imaju veliku probojnu moć i veliku zapaljivost pri udaru. Osiromašeni uran vrlo brzo oksidira na zraku tvoreći uranove okside koji su praškaste teksture žute boje te se kao čestice – aerosol mogu širiti zrakom ili prodrijeti u podzemne vode. Vanjska izloženost osiromašenom uranu se ne smatra povećanim rizikom izlaganja ionizirajućem zračenju, ali unos urana u organizam predstavlja rizik zbog kemijske toksičnosti (teški metal). Trenutna znanstvene spoznaje ne upućuju na dokazivu uzročno posljedičnu veza između izlaganja osiromašenom uranu u normalnoj metalnoj formi i povećanja incidencije bilo kakvih tumora (malignih oboljenja).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Kemijsko inženjerstvo, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA