Naslov
Izvanbolnička potrošnja lijekova u Gradu Zagrebu u 2006. godini
(Outpatient drug utilization in the City of Zagreb in 2006)

Autori
Čulig, Josip ; Štimac, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, strucna

Izdavač
Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar

Grad
Zagreb

Godina
2007

Stranica
112

ISBN
978-953-6998-32-6

Ključne riječi
izvanbolnička; potrošnja; lijekovi; Zagreb; ATK/DDD metodologija
(outpatient; utilization; drugs; Zagreb; ATC/DDD methodology)

Sažetak
Izvanbolnička potrošnja lijekova u Gradu Zagrebu u 2006. godini, ne može se ocijeniti racionalnom. Porast potrošnje kardiovaskularnih lijekova, poglavito ACE inhibitora i hipolipemika, kao i ponovni porast potrošnje antibiotika te još uvijek vrlo visoka potrošnja benzodiazepina i nesteroidnih protuupalnih antireumatika, nisu sukladni niti preporukama HZZO-a niti stručnim smjernicama. Ovakva slika potrošnje ukazuje na činjenicu da je potrebno poduzeti mjere za racionalizaciju na svim razinama zdravstvene zaštite. Osim regulatornih mjera, kojima se treba poticati propisivanje generika, nužna je kontinuirana edukacija, kako liječnika primarne zdravstvene zaštite tako i šire javnosti. Neophodno je ukazati na sve moguće štetne posljedice neracionalne primjene lijekova. Prije svega to su moguće nuspojave. Nema neškodljivih lijekova, postoje samo lijekovi koji su prihvatljivo štetni. Lijek je djelotvoran samo u, od strane stručnjaka propisanoj dozi, uziman kroz dovoljno dugo, propisano, vremensko razdoblje. Neadekvatnom primjenom nekih lijekova mogu se izazvati trajne štetne posljedice, kao što je stvaranje bakterijskih sojeva rezistentnih na antibiotike kod neadekvatne primjene antibiotika te stvaranje ovisnosti kod dugotrajne primjene psiholeptika. Troškovi nastali neadekvatnim propisivanjem lijekova dodatno opterećuju zdravstveni sustav. Potrebno je stoga kontinuirano pratiti ustrajnost pacijenata u primjeni lijekova. Važan partner u edukaciji i informiranju građana te u odabiru adekvatne terapije moraju biti ljekarnici. Veliki broj kroničnih bolesti, bolesti su nezdravog načina života. Iz tog razloga, u cilju prevencije bolesti te time smanjenja troškova zdravstvene zaštite, nužno je cjelokupni zdravstveni sustav usmjeriti prije svega unaprjeđenju i očuvanju zdravlja, što je i strategija SZO-a za 21. stoljeće. Primarna prevencija mora biti provođena na svim razinama, počev od obitelji, vrtića i škola do Zavoda za javno zdravstvo koji moraju biti pokretači i koordinatori preventivne djelatnosti. Kvalitetna prehrana i redovita fizička aktivnost moraju postati uobičajeni stil života naših građana, čime se daju prevenirati kardiovaskularne, endokrine, pa i mentalne bolesti, koje u najvećoj mjeri opterećuju zagrebačko zdravstvo. Za provođenje mjera primarne prevencije, neophodna je podrška zdravstvene i još u većoj mjeri adekvatne socijalne politike. Bitan partner u provođenju mjera sekundarne zdravstvene zaštite su liječnici obiteljske medicine. Praćenjem i edukacijom pacijenta, pravovremenom dijagnostikom te adekvatnom terapijom, u velikoj mjeri mogu spriječiti komplikacije, hospitalizacije te neželjene posljedice neracionalnog korištenja lijekova. Donošenje nacionalnih stručnih smjernica za racionalno propisivanje lijekova jedan je od najvažnijih koraka na putu ka racionalizaciji kako potrošnje lijekova, tako i zdravstvene zaštite u cjelosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA