Pregled bibliografske jedinice broj: 312816
Bosanska Posavina kao žrtva srpske okupacije i međunarodne diplomacije 1992.-1995.
Bosanska Posavina kao žrtva srpske okupacije i međunarodne diplomacije 1992.-1995. // Hrvatski žrtvoslov : zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa / Šeparović, Zvonimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 1998. str. 629-642 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 312816 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bosanska Posavina kao žrtva srpske okupacije i međunarodne diplomacije 1992.-1995.
(Bosnian Posavina as a victim of Serbian occupation and international diplomacy 1992-1995)
Autori
Babić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatski žrtvoslov : zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa
/ Šeparović, Zvonimir - Zagreb : Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 1998, 629-642
ISBN
953-97340-1-0
Skup
Prvi hrvatski žrtvoslovni kongres
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.06.1998
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Bosanska Posavina; srpska okupacija; međunarodna diplomacija
(Bosnian Posavina; Serbian occupation; international diplomacy)
Sažetak
Autor najprije određuje i omeđuje prostor Bosanske Posavine, zatim daje sažeti povijesni osvrt dokazujući da je to hrvatski povijesni i etnički prostor. Budući da su predstavnici međunarodne zajednice javno izjavljivali da im povijest i povijesni argumenti ništa ne znače, autor statistički (matematički) dokazuje da je Bosanska Posavina imala hrvatsko obilježje i hrvatsku demografsku relativnu većinu prije srpske agresije 1992. godine. Zatim prikazuje taj hrvatski etnički prostor kao žrtvu srpske agresije i okupacije. Srbi, iako su imali tek 27, 12 posto u ukupnom stanovništvu Bosanske Posavine, okupirali su 1992. godine 96 hrvatskih i 20 muslimanskih naselja, narod protjerali, one koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta uglavnom su masakrirali te izvršili neopisive zločine genocida, urbicida, kulturocida, ekocida i memoricida. Posebice se prikazuje čovjek-pojedinac kao žrtva srpskih zločina te ukazuje na 2.591 žrtvu koje su u Posavini i zbog Posavine izgubile život. Zatim se dokazuje kako je Bosanska Posavina nakon srpske okupacije istodobno postala i žrtvom međunarodne diplomacije koja je legalizirala srpsku okupaciju i zločine u Daytonu, kada je rat zaustavljen na štetu žrtve, a srpska osvajanja su činjenično legalizirana uspostavom tzv. daytonske srpske države na polovici bosansko-hercegovačkog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest