Pregled bibliografske jedinice broj: 312773
Utjecaji francuske uprave na Trogir
Utjecaji francuske uprave na Trogir // Dalmacija za francuske uprave (1806.-1813.) / Cambi, Nenad (ur.).
Split: Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2011. str. 251-274
CROSBI ID: 312773 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaji francuske uprave na Trogir
(The Influence of the French rule in Trogir)
Autori
Celio Cega, Fani
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Dalmacija za francuske uprave (1806.-1813.)
Urednik/ci
Cambi, Nenad
Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2011
Raspon stranica
251-274
ISBN
978-953-163-346-8
Ključne riječi
Trogir, francuska uprava, Garagnin, svakodnevica
(Trogir, The French rule, Garagnin, Quotidian)
Sažetak
Trogir je početkom XIX. stoljeća dijelio sudbinu mnogih dalmatinskih gradova. Propašću aristokratske vlade u Veneciji priklanja se Austriji do mira u Požunu 1805. godine kada Napoleon u pregovorima s Austrijom dobiva cijelu Dalmaciju. Tako je od 1806. do konca 1813. godine, odnosno do početka 1814. godine, pod vlašću Francuza. Francuska je u Trogiru primjenila svoju upravu nastojeći je prilagoditi svojoj koliko su to prilike dopuštale. Gradom je upravljao Vincenzo Dandolo, civilni upravitelj te Marmont, najprije vojni a potom, zamijenivši Dandola i civilni upravitelj. Pristaše Francuza u Trogiru, poglavito braća Ivan Luka i Dominik Garagnin, bili su također uključeni u različite službe. Za poznavanje trogirske svakodnevice a preko načina života obitelji Garagnin, zanimljiva je Blagajničke knjiga, koja obuhvaća rashode i prihode kuće od 2. I. 1808. do 30. VII. 1811. godine. Dragocjen je izvor za poznavanje načina života ne samo Garagnina nego i stanovnika Trogira i cijele Dalmacije. Daje uvid u njihove posjede: vinograde, maslinike, polja, stanje sočnog fonda, prehrambenim navikama, primjerice nabavci mesa u Sinju te odnosu prema životu. Stjećemo uvid na kakav su se način bogatili - pomorskom trgovinom, te trgovinom općenito i poljoprivredom te stočarstvom. Radna snaga im je bila domaća, ali i uvozna primjerice vrtlari iz Italije, arhitekti (Selva i Mazzoli) također, brinuli su se o sirotinji (milodari) te o svim svojim poslovnim suradnicima. Stalno su širili svoje posjede otkupljujući zemljišta od svojih susjeda plemića ili bogatih građana. To je vrijeme polaganog propadanja plemstva. Crkvu nisu nikada zaboravali, izdvajali su dosta sredstava za crkvene svetkovine, samu crkvu, bratovštine kako bih im pomogli i zaštitili te pokojnike u obitelji. Predočen je odnos prema novcu i imovini. Na kraju svugdje se provlači njihovo oduševljenje Napoleonom i Francuzima kroz ugošćivanje njihovih zapovjednika, stalnim davanjima vojsci a i sami Francuzi su im se odužili raznim imenovanjima. Francuzi su imali pristaša među aristokracijom i bogatijim građanstvom dok se crkva nastojala prilagoditi, jer im drugo nije preostalo ako su mislili preživjeti. S vremenom nezadovoljstvo Francuzima raste, pogotovo kod pučana poglavito poradi sve većih nameta, vojnih obveza i dakako ukidanja bratovština.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2440820-0748 - DALMATINSKI KATASTRI 19. st. (Bajić-Žarko, Nataša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Fani Celio Cega
(autor)