Naslov
Govorno-jezične teškoće osoba s desnostranim oštećenjem mozga
(Speech-language difficulties in adults with right hepisphere brain daamage)

Autori
Lice, Karolina ; Managić-Gulin, Maja ; Dulčić, Adinda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka 7. međunarodnog znanstvenog skupa Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima = Book of abstracts : of the 7th International Scientific Conference Research in Educational and Rehabilitation Sciences / Milković, Marina et al. - Zagreb : Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 213-214

Skup
Međunarodni znanstveni skup Istraživanje u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima (7 ; 2007)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.06.2007. - 16.06.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
govorno-jezične teškoće ; desnostrana oštećenja mozga
(speech-language difficulties ; right hemisphere brain damage)

Sažetak
Mnoga su istraživanja pokazala da je lijeva hemisfera dominantna za jezik te da oštećenje lijeve hemisfere može uzrokovati različite govorno-jezične teškoće. Međutim, novija su istraživanja pokazala da niti desna hemisfera nije tiho područje za jezične funkcije te da i ona također ima svoju ulogu u normalnom jezičnom funkcioniranju. Iako u većini slučajeva oštećenje desne hemisfere nema za posljedicu pojavu klasičnih simptoma afazije, osjetljivija istraživanja su ipak pronašla blaga oštećenja govorno-jezičnih sposobnosti. Teškoće koje se pojavljuju kod osoba s oštećenjem desne hemisfere nisu komponente jezgre psiholingvističkih procesa, ali svojim prisustvom indirektno na nju utječu. Tako će mnogi prisutni ekstralingvistički i nelingvistički poremećaji uzrokovati poremećaje na lingvističkoj razini. Mnogi su istraživači suglasni u tome da desna hemisfera ima jedinstveni utjecaj na naše jezične sposobnosti. Kako bismo dokazali sve gore navedeno, proveli smo istraživanje govorno-jezičnog funkcioniranja osoba s oštećenjem desne hemisfere. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti koje će se govorno-jezične teškoće pojaviti u osoba s oštećenjem desne hemisfere, te postoje li i kakve su razlike između pojedinih skupina ispitanika. U svrhu ovog istraživanja korišten je dijagnostički set Psycholinquistic Assessment of Language Processing in Aphasia (J. Kay, R. Lesser & M. Coltheart, 1997), te su odabrana ona područja testa koja ispituju auditivno razumijevanje prostornih odnosa, pismeno razumijevanje prostornih odnosa, procjenu rime slušanjem parova riječi, procjenu rime slušanjem parova slika, diskriminaciju zrcalno napisanih slova od ispravno napisanih, povezivanje velikog i malog slova, verbalno pamćenje i auditivno razumijevanje glagola i pridjeva na temelju seta definicija. Test je proveden na četiri grupe ispitanika: osobe s oštećenjem desne hemisfere, osobe s oštećenjem lijeve hemisfere, osobe s oštećenjem lijeve hemisfere u terapiji, te osobe bez oštećenja mozga. Rezultati su pokazali da osobe s oštećenjem desne hemisfere imaju blage govorno-jezične teškoće, posebice u onim zadacima za koje se smatra da su primarno funkcije desne hemisfere. Osobe s oštećenjem desne hemisfere su na svakom pojedinom zadatku i ukupnom testu postigle lošije rezultate nego osobe bez oštećenja. Osobe s oštećenjem desne hemisfere nisu imale klasične simptome afazije. Njihove poteškoće ležale su u drugim izvorima: poteškoćama fokusiranja pažnje, zanemarivanju lijeve polovice polja, poteškoćama u razumijevanju prozodije, poteškoćama prostorne orijentacije, poteškoćama zaključivanja, integracije informacija i slično. Tek u duljem spontanom razgovoru i opservaciji uočena su neka odstupanja, kao što je nepovezan govor, skakanje s teme na temu, skretanje s teme, govor s previše nepotrebnih i neprimjerenih detalja i slično. Simptomi oštećenja desne hemisfere kvalitativno i kvantitativno se razlikuju od afazičnih simptoma nastalih uslijed oštećenja lijeve hemisfere. Govorno-jezične teškoće će se manifestirati samo kod nekih osoba s oštećenjem desne hemisfere, što ovisi o nizu faktora (dob, obrazovanje, uzrok, težina ozljede, ljevaštvo i sl.). U svakom slučaju, važno je imati na umu da afazija ne predstavlja samo teške oblike oštećenja pojedinih jezičnih funkcija, nego i one blage, te da imajući pacijenta s oštećenjem desne hemisfere, nikada ne smijemo odbaciti mogućnost manifestiranja afazije, bilo u težem ili u blažem obliku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

Napomena
Nakladnička cjelina: Znanstveni niz. Knj. 18.

POVEZANOST RADA