Pregled bibliografske jedinice broj: 31225
Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane
Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane, 1999., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 31225 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stereokemijske promjene strukture glicerolipida kao posljedica bezmasne ishrane
(Stereochemical changes in the structure of glycerolipids due to a fat free diet)
Autori
Delaš, Ivančica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
02.02
Godina
1999
Stranica
174
Mentor
Popović, Milivoj
Ključne riječi
bezmasna dijeta; stereokemijski raspored; glicerolipidi; masne kiseline; mozak; srce; jetra; eitrociti; štakor
(fat free diet; stereochemical distribution; glycerolipids; fatty acids; brain; heart; liver; erythrocytes; rat)
Sažetak
Zadatak ovog rada bio je utvrditi kvalitativne i kvantitativne promjene u sastavu masnih kiselina glicerofosfolipida mozga, srca, jetre i eritrocita štakora uzrokovane primjenom bezmasne dijete (BD, sadržaj masnoća<1% ukupne energetske vrijednosti). Poseban je interes posvećen stereokemijskim promjenama sastava masnih kiselina na sn-1 i sn-2 položaju nekih glicerofosfolipida.
Muški štakori soja Wistar, stari dva mjeseca, hranjeni su kontrolnom dijetom (KD) i BD kroz dva tjedna, uz slobodan pristup hrani i vodi. Nakon žrtvovanja, membrane eritrocita i homogenati tkiva su liofilizirani, te je provedena ekstrakcija lipida smjesom otapala CHCl3:CH3OH. Kromatografijom na koloni i tankoslojnom kromatografijom izdvojene su čiste frakcije fosfatidiletanolamina (PE), fosfatidilkolina (PC), te miješana frakcija fosfatidilinozitola i fosfatidilserina (PI+PS). Obradom sa fosfolipazom A2 iz otrova poskoka Crotalus adamanteus oslobođena je masna kiselina sa sn-2 položaja glicerofosfolipida, dok je acilni ostatak sa sn-1 položaja dobiven metanolizom lizofosfolipida. Sastav masnih kiselina određen je plinskom kromatografijom.
Promjene u sastavu masnih kiselina ukupnih lipida mozga, srca i jetre, utvrđene nakon četrnaestodnevne BD, karakterizira porast udjela stearinske i mononezasićenih kiselina (C16:1,n-7, C18:1,n-9, C24:1,n-9) od 5% do 15%, uz istovremeni pad udjela linolne (do 10%) i arahidonske (do 15%) kiseline.
BD se različito odrazila na stereokemijske promjene sastava glicerofosfolipida navedenih tkiva. Intenzitet promjena, izražen omjerom zasićenih prema mono- i polinezasićenim kiselinama, u pojedinim frakcijama nije statistički značajan. Uspoređujući udio masnih kiselina u sastavu ispitivanih glicerofosfolipida životinja na KD i BD, kako na sn-1 tako i na sn-2 položaju, u nekim se frakcijama uočava značajni porast C24:1,n-9 kiseline, kao i porast udjela karakteristične C20:2,n-9 kiseline, koji nije uvijek statistički značajan.
Temeljem svega može se zaključiti, da u sastavu masnih kiselina glicerofosfolipida mozga, srca, jetre i eritrocita tijekom četrnaestodnevne BD dolazi do supstitucije esencijalnih masnih kiselina nezasićenim masnim kiselinama endogenog podrijetla, čime se zadržava omjer nezasićenih prema zasićenim masnim kiselinama, temeljni parametar u procjeni propusnosti membrane. Možemo govoriti o "prigušivanju" posljedica kratkotrajne BD u membranskim glicerolipidima, što ima značajan kompenzacijski učinak na permeabilnost i druga fizikalno-kemijska svojstva membrane, a time i na funkciju stanice u cjelini.
Izvorni jezik
Hrvatski