ࡱ> {}xyzq`abjbjqPqP .::u%VVV8HVlW,߫YY"ZZZZZZƩȩȩȩȩȩȩ$h"[ZZ[[ZZfff[ZZƩf[ƩffV@dZY QVxf 4 0߫x==dd&=ZLZZ6fZ,Z*ZZZXZZZ߫[[[[NU$U Utjecaj paragenetskih imbenika na proizvodnju i kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca u Hrvatskoj Neven Antunac, Boro Mio , Nataaa Mikulec, Samir Kalit, Marija Pecina, Jasmina Havranek, Vesna Pavi Sa~etak Cilj istra~ivanja bio je utvrditi utjecaj stada (A i B), stadija laktacije (0-60. dan; 61.-150. dan i 151. do zasuaenja) i redoslijeda laktacije (I., II. III. IV. i ostale) na dnevnu koli inu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca. Istra~ivanja su provedena tijekom 2004. i 2005. godine na uzorku od 100 ovaca. Uzorci mlijeka jutarnje i ve ernje mu~nje uzimani su svakih 30 dana tijekom laktacije nakon odbia janjadi. Fizikalno-kemijski sastav i higijenska kvaliteta mlijeka odreeni su referentnim i standardnim metodama. Dobiveni podaci statisti ki su obraeni u PROC ANOVA, SAS programu. Isto nofrizijske ovce su za prosje nog trajanja laktacije od 217 dana, proizvele prosje no 1040 mL mlijeka/dan. Utvren je zna ajan (P<0,01) utjecaj stada na dnevnu koli inu mlijeka, koli inu proteina, suhe tvari bez masti, to ku lediata i pH vrijednost mlijeka. Stadij laktacije imao je zna ajan (P<0,001) utjecaj na sve istra~ivane parametre osim na log broj somatskih stanica. Najviae koli ine mlije ne masti (6,53%), proteina (5,44%), suhe tvari (17,45%) i suhe tvari bez masti (10,98%) utvrene su krajem stadija laktacije, dok je koli ina laktoze (4,61%) bila najni~a. Takoer su utvreni zna ajni (P<0,05) koeficijenti korelacija izmeu dnevne koli ine mlijeka i: koli ine suhe tvari (-0,46), mlije ne masti (-0,51), proteina (-0,39), laktoze (0,51), suhe tvari bez masti (-0,28), pH vrijednosti (0,14). Iz rezultata istra~ivanja mo~e se zaklju iti da su stado, stadij i redoslijed laktacije zna ajno utjecali na veinu istra~ivanih parametara. Klju ne rije i: ov je mlijeko, laktacija, mlije na mast, protein, somatske stanice, mikroorganizmi Uvod Proizvodnja ov jeg mlijeka u zemljama EU danas je znatno bolje organizirana u odnosu na ostale zemlje svijeta, zahvaljujui tr~iatu koje je prepoznalo kvalitetu proizvoda od ov jeg mlijeka (Bulletin, 2004.). Viae od 30 sireva koji se proizvode od ov jeg mlijeka u Europi imaju zaatitu zemljopisnog podrijetla (PDO certifikat), a najpoznatiji su: Roquerfort-Francuska, Pecorino Romano i Pecorino Sardo-Italija, Idiazbal i Manchego-`panjolska i Fetta-Gr ka (Samar~ija i Antunac, 2002. i Casado i Wolf, 2004.). Posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj proizvodnja i prerada ov jeg mlijeka se poveava i ima sve vei zna aj. S obzirom na prirodne uvjete, Hrvatska ima zna ajne mogunosti za uzgoj ovaca. Znatan udio paanja kih povraina (oko 650 000 ha) mo~e se najprikladnije iskoristiti upravo napasivanjem ovaca, te tako osigurati zna ajan izvor prihoda poljoprivrednom stanovniatvu. Ov arstvo je veim dijelom zastupljeno u brdsko-planinskim podru jima (Lika i Gorski Kotar), te u priobalnom dijelu (Istra) i na otocima (Pag, Krk, Cres, Bra ). Openito slabije zanimanje sto ara za uzgojem ovaca sve do osamdesetih godina uvjetovano je brojnim imbenicima (niske cijene proizvoda, mala nov ana ulaganja, stara ka domainstva i dr.). Zna ajno smanjenje broja ovaca (za 42 %) dogodilo se u domovinskom ratu od 1991.-1995. (Karaole i sur., 1993.). U pasminskom sastavu uglavnom su zastupljene izvorne pasmine ovaca (Pandek i sur., 2005.), koje karakterizira niska mlije nost, a viai udjel suhe tvari u odnosu na mlije ne pasmine ovaca. Kako bi se poveala proizvodnja mlijeka, u Hrvatsku su uvezene isto nofrizijske ovce. Radi poveanja proizvodnje i postizanja ato bolje kvalitete mlijeka, pristupilo se provoenju redovitih mjese nih kontrola mlije nosti i analizama kemijskog sastava i higijenske kvalitete mlijeka. U tu svrhu provedeno je i ovo istra~ivanje koje je imalo za cilj utvrditi utjecaj pojedinih paragenetskih imbenika (stado, stadij i redoslijed laktacije) na koli inu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca. Varijabilnost proizvodnje, kemijskog sastava i fizikalnih osobina ov jeg mlijeka rezultat je brojnih imbenika, unutarnjih i vanjskih (Bencini i Pulina, 1997., Komprej i sur., 1999., Mio  i sur., 2004., Park i sur., 2007.). Unutarnji se dijele na nasljedne ili genetske (vrsta, pasmina, individualnost) i nenasljedne ili paragenetske (stadij i redoslijed laktacije, dob, sezona, estrus). Vanjski imbenici se dijele na zootehni ke (zoohigijena, partus i selekcija), tehnoloake (obrada, zagrijavanje i hlaenje) te uvjete vanjske sredine (klima, sezona, temperatura, hranidba). Kemijski sastav, fizikalna svojstva i higijenska kvaliteta ov jeg mlijeka imaju odlu ujui zna aj u proizvodnji kvalitetnih sireva (Antunac, 2004.). Materijal i metode Od 100 isto nofrizijskih ovaca u I., II., III., IV. i ostalim laktacijama, uzimani su u mjese nim intervalima, pojedina ni uzorci mlijeka od dva stada (A i B), za analize kemijskog sastava, fizikalnih osobina i higijenske kvalitete mlijeka. Stada su se nalazila u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Tijekom 2004. i 2005. godine prikupljeno je od jutarnje i ve ernje mu~nje ukupno 1328 individualnih uzoraka mlijeka. Odbie janjadi od ovaca izvraeno je u dobi do 60.-og dana starosti. Ovce su prete~no bile u I. i II. laktaciji. Stadij laktacije podijeljen je na po etak (prvih 60 dana), sredinu (od 61.-150. dana), i kraj (od 151. dana do zasuaenja). U stadu A izvraeno je 7 a u stadu B 6 kontrola mlije nosti. Dnevna koli ina proizvedenog mlijeka (DKM) odreena je mjerenjem volumne zapremine (mL), u graduiranoj menzuri. Laktacija za pojedinu ovcu bila je zaklju ena kada je koli ina mlijeka bila manja od 200 mL/danu. Du~ina laktacije za stado A bila 223 dana, a za stado B 213 dana. Sadr~aj suhe tvari, mlije ne masti, proteina i laktoze utvren je infracrvenom spektrometrijom (HRN ISO 9622:2001.), a suhe tvari bez masti (Sbm) izra unavanjem. To ka lediata odreena je krioskopskom metodom (HRN EN ISO 5764:2003.), pH vrijednost ionometrijskom metodom, broj somatskih stanica (SCC) fluoro-opto-elektronskom metodom (HRN EN ISO 13366-3:1999.), a ukupan broj mikroorganizama (CFU) metodom proto ne citometrije (HRN ISO 6610:2001.). Sve analize mlijeka provedene su prema HRN ISO normama u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo akreditiranom prema normi HRN EN ISO 17025:2006. HRN. Dobiveni podaci statisti ki su obraeni u PROC ANOVA, SAS programu (1999.). Radi dobivanja normalne distribucije, broj somatskih stanica i broj mikroorganizama su logaritmirani (log10). Za svako stado izra unate su srednje vrijednosti (LSM-Least Square Means), minimalne i maksimalne vrijednosti, koli ina suhe tvari, mlije ne masti, proteina, laktoze, suhe tvari bez masti, pH vrijednosti, to ke lediata, broja somatskih stanica i ukupnog broja mikroorganizama, te standardna greaka (SE). Izmeu pojedinih parametara izra unati su koeficijenti korelacija. Izvraeno je testiranje opravdanosti razlika izmeu aritmeti kih sredina pojedinih parametara za oba stada. Rezultati i rasprava Utjecaj stada na dnevnu koli inu mlijeka, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca, prikazan je u tablici 1. Tablica 1: Utjecaj stada na dnevnu koli inu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca Table 1: Effect of herd on daily milk yield, chemical composition, physical properties and hygienic milk quality of East Friesian sheep STADO A HERD ASTADO B HERD BP  vrijednost P - valueLSM SELSM SEDnevna koli ina mlijeka (mL) Daily milk yield (mL)932 22,621250 32,23P<0,001Suha tvar (%) Dry matter16,58 0,1916,62 0,21NS*Mlije na mast (%) Milk fat6,03 0,085,87 0,09NS*Protein (%) Protein4,86 0,045,04 0,05P<0,01Laktoza (%) Lactose4,77 0,014,77 0,02NS*Suha tvar bez masti (%) Dry matter non fat10,56 0,110,78 0,11P<0,001pH vrijednost pH value6,61 0,0046,64 0,006P<0,01To ka lediata (() Freezing point-0,5698 0,006-0,5775 0,006P<0,001log10SCC 5,22 0,035,28 0,04NS*log10CFU 4,79 0,14,58 0,13NS* *NS = nije statisti ki zna ajno *NS = non significant Zna ajno (P<0,01) viae vrijednosti dnevnih koli ina mlijeka, koli ina proteina, suhe tvari bez masti, pH vrijednosti i to ke lediata mlijeka utvrene su u mlijeku (stado B) dok se koli ine suhe tvari, mlije ne masti i laktoze nisu zna ajno razlikovale. Za broj somatskih stanica u mlijeku isto nofrizijskih ovaca, u stadu A i B, nisu utvrene zna ajne razlike. Suprotno tome, Antunac i sur., (2004.) navode razlike u broju somatskih stanica u mlijeku paakih ovaca u tri razli ita stada. Prosje ne vrijednosti dnevnih koli ina mlijeka, kemijskog sastava, fizikalnih osobina i higijenske kvalitete mlijeka isto nofrizijskih ovaca, ovisno o stadiju laktacije, prikazane su u tablici 2. Tablica 2: Utjecaj stadija laktacije na dnevnu koli inu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca Table 2: Effect of stage of lactation on daily milk yield, chemical composition, physical properties and hygienic milk quality of East Friesian sheep STADIJ LAKTACIJE STAGE OF LACTATION0.-60. dan 0-60th day61.  100. dan 61-100th day101. do zasuaenja 101st-drying offLSM SELSM SELSM SEDnevna koli ina mlijeka (mL) Daily milk yield (mL)1292a 52,61226a 25,92756b 26,25Suha tvar (%) Dry matter16,13a 0,2115,96a 0,117,71b 0,1Mlije na mast (%) Milk fat5,71a 0,155,42a 0,076,72b 0,07Protein (%) Protein4,64a 0,084,74a 0,045,47b 0,03Laktoza (%) Lactose4,93a 0,024,89a 0,014,6b 0,01Suha tvar bez masti (%) Dry matter non fat10,38a 0,0610,54a 0,0311,00b 0,03pH vrijednost pH value6,66a 0,016,64a 0,016,59b 0,01To ka lediata (() Freezing point-0,5672 0,001-0,5727 0,001-0,5734 0,001log10SCC 5,31 0,065,21 0,035,42 0,03log10CFU 4,49a 0,215,05b 0,114,52a 0,09a,b vrijednosti unutar istog reda koji nemaju iste oznake slova, razlikuju se zna ajno (P<0,001). U prvih 100 dana laktacije, dnevna koli ina mlijeka bila je gotovo identi na, a zna ajno (P<0,001) viaa u odnosu na kraj laktacije. Prosje na dnevna koli ina mlijeka iznosila je 1,04 L i bila je ni~a od one koju u razdoblju mu~nje (1,23 kg) navodi HSC (2007.). Mlijeko je prosje no sadr~avalo 16,59% suhe tvari; 5,93% mlije ne masti; 5,02% proteina; 4,77% laktoze i 10,71% suhe tvari bez masti. Prosje ne koli ine mlije ne masti i proteina u mlijeku isto nofrizijskih ovaca bile su neato viae od onih koje navode Mio  i sur. (2004.), a znatno ni~e od onih koje navodi Anifantakis (1986.). Utjecaj stadija laktacije na koli inu suhe tvari, mlije ne masti i proteina u mlijeku bio je zna ajan, pa su krajem laktacije koli ine bile zna ajno (P<0,001) viae u odnosu na prvih 100 dana. Suprotan trend, utvren je za laktozu, ija je najviaa koli ina bila po etkom (4,93%), a najni~a krajem laktacije (4,60%). Izmeu koli ine laktoze i mlije ne masti odnosno proteina u mlijeku, utvreni su zna ajni (P<0,05) koeficijenti korelacija (-0,53 i -0,59). Prosje na koli ina suhe tvari bez masti u mlijeku iznosila je 10,71% i bila je tijekom cijele laktacije znatno viaa od minimalne vrijednosti (9,5%), koja je propisana Pravilnikom (2000.). Od fizikalnih osobina, utvrene su pH vrijednost i to ka lediata mlijeka. Prosje na pH vrijednost mlijeka iznosila je 6,63, ato navode i Alichanidis i Polychroniadou (1995.). Antunac (2004.) je u mlijeku creskih ovaca utvrdio gotovo identi ne vrijednosti (6,65), a u mlijeku paakih ovaca neznatno ni~e. Utjecaj stadija laktacije bio je zna ajan (P<0,001), te je viaa kiselost utvrena po etkom (6,66) i sredinom (6,64) u odnosu na kraj laktacije (6,59). Suprotno tome, Manfredini i sur. (1993.) i Pavi i sur. (2002.), navode zna ajno viae pH vrijednosti u mlijeku krajem laktacije. Tijekom laktacije, prosje na vrijednost to ke lediata mlijeka bila je -0,570(C, ato je sukladno vrijednosti -0,566(C, koju za mlijeko travni ke pramenke navode Pavi i sur. (2002.), odnosno za mlijeko paakih ovaca Antunac (2004.). Tijekom cijele laktacije, to ka lediata mlijeka bila je vrlo ujedna ena i varirala je od -0,5672(C do -0,5734(C, ato je sukladno vrijednostima koje za mlijeko portugalskih ovaca (-0,575(C) navode Assis i sur. (2004.). Stadij laktacije nije imao utjecaja na to ku lediata mlijeka, iako je najviaa vrijednost (-0,5672(C) utvrena po etkom a najni~a (-0,5734(C) krajem laktacije. Broj somatskih stanica u ov jem mlijeku je vrlo varijabilan i pod utjecajem brojnih imbenika. Pasmina, stadij i redoslijed laktacije, estrus, veli ina legla, dnevne, mjese ne i sezonske varijacije doprinose zna ajnim promjenama broja somatskih stanica u ov jem mlijeku (Antunac, 2003.; Raynal-Ljutovac i sur., 2007.; Paape i sur., 2007.). Na osnovu brojnih istra~ivanja, provedenih uglavnom na kravljem mlijeku, mo~e se zaklju iti da poveanje broja somatskih stanica u mlijeku utje e na promjene sastava mlijeka, uslijed ega dolazi do oateenja stanica u vimenu, koje imaju smanjenu sposobnost sinteze sastojaka mlijeka (npr. laktoze) i poveane propusnosti membrane, koja omoguuje prolaz komponentama iz krvi u mlijeko. Izravne usporedbe pojedinih istra~ivanja nisu uvijek mogue, ovisno o tome da li su izvraene analize individualnih ili skupnih uzoraka mlijeka (Raynal-Ljutovac i sur., 2007.). Prosje an broj somatskih stanica (SCC) utvren u ovom istra~ivanju iznosio je log 5,12 (131 826/mL) a ukupan broj mikroorganizama (CFU) log 4,66 (45 709/mL). Stadij laktacije nije imao zna ajnog utjecaja na broj somatskih stanica u mlijeku, iako su viae vrijednosti utvrene krajem laktacije, za razliku od Antunac i sur. (2002.), koji su zna ajno viai broj somatskih stanica utvrdili u mlijeku travni ke pramenke po etkom log 5,47 (295 121/mL) i sredinom log 5,48 (301 995/mL) u odnosu na kraj laktacije log 5,11 (128 825/mL). I u mlijeku paakih ovaca, Antunac i sur., (2004.) su utvrdili viai broj somatskih stanica u mlijeku po etkom i krajem laktacije u odnosu na sredinu (P<0,01). Sredinom laktacije ukupan broj mikroorganizama u mlijeku bio je zna ajno viai, log 5,05 (112 201/mL) nego na po etku log 4,49 (30 903/mL) odnosno kraju laktacije log 4,52 (33 113/mL). Jedan od uzroka poveanog broja bakterija u mlijeku mo~e biti i bakterijska upala vimena, koja uzrokuje zna ajno poveanje broja somatskih stanica iznad fizioloake granice, a nastaje zbog imunoloakog odgovora organizma na upalni proces (Antunac i sur., 1997.). Utjecaj redoslijeda laktacije na prosje nu dnevnu koli inu mlijeka, kemijski sastav i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca, prikazan je u tablici 3. Tablica 3: Utjecaj redoslijeda laktacije na dnevnu koli inu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka isto nofrizijskih ovaca Table 3: Effect of number of lactation on daily milk yield, chemical composition, physical properties and hygienic quality of milk of East Friesian sheep REDOSLIJED LAKTACIJE NUMBER OF LACTATIONI. I II. IIIII. II $ > X Z \ l n  D    n t v 0 < H X \ n p ~ ɿɭɵɛɑzrzɭm hd6hdhDo6h hTY6B*phhd6B*phh7#6B*phhChDo6 h6 h"6h hDo6h"6B*phh6B*phh hDo6B*phh hDo56h*Dh Mxh h9(ih^<hDoh&zhX4*\ (*$dh`a$gd-; $dha$gd $dha$gdS$dh^`a$gdS$dh`a$gd-;dhgd-; $dha$gd-;aa~ l|(26@BXj$v~6n~(*Tfļļ h1em5h h1em5hBh-;h1em hB6h1emh1em6 h1em6h hr%6 hN6 ho6 hr%6 hu6h hTY6 h"6h hDo6 hd6>|(4BDN"`b(*FXjl 8F!L!T!V!`!b!f!n!p!v!x!!!ÿÿûûû÷ó÷ìh. hhOmh7hOmB*ph h7h7 h7hOmh"hFahnh/xhOm h_~hOmhL\h+0hQhO9hTChxh"N"x"~"""# ###b#~#####2$4$%%L'~''''V(Z((((((()),,, -"-$-&-x---..b.d./¾ƾѳhoh1hZ0 h^5h h1em5 h~15 h"h^hc)+h-6hvCh hhh-;h/xhi >h+0h.hQSh7h hGhOmh"hOm:,,$-&-4>>>>>>>??@@ $dha$gd\k dh`gddy $dha$gd-;$dh`a$gd$dh`a$gdS $dha$gd-;$dh`a$gd-;$dh`a$gd-;$dh`a$gd"//// /b/r/v///0 00"0<0`0d0l00000*1,1>1@1111111111111111022262:2B2D2f2|22223T3\3^3`3R4x4z44444555ϿϿhFhyhSCh%0h,hohmha%Shfh+Cfh"hR hkhZ0 hkh1hZ0h8l hkhHh1hHh)bB5556666666(7*7074777777777B8J8R8T8V8\8999:(:*:.:0:>:|:::::::;; ; ;,;F;x;z;;;;;;;;ɹɵܥܥܥܟh26hF80J hF8_H hn]hn]5h|5hX;hCh^Mh^MH*h\4hSCh^Mhn}hb5 hn}hn}hn]h!#h_Eh,hophFhZ0hdhO9:;;;;<D<<<<2=j=l======>>>>>>>>>>??B@T@V@X@p@t@z@@@ANAPAdAxAAAAAA@BFB~~~~h\k6mH sH h7Th\k6mH sH  h\k6h7Th\k6 h-{56h\kh\k6h\khnh~1h 5hw6hdhFh h^hVhF8 hV0J hq0J hX;0J h7T0J hF80Jh]hF80J1@@B@PARAbBdBfBvBBBBBB$$If`a$gd*$$If`a$gd\k$8^8`a$gd\k $`a$gd\k$^`a$gd\k dh`gddy FB`BbBdBfBvBBBBBBBBBBBBBCfClCnC|CCCCCCCCCCȽȽԁvivi_WԮh\kCJaJhTuCJ_H aJhTuhTuCJ_H aJhTuhTuCJaJhTuh\kCJaJh*hX;h*CJaJh*CJaJh\kh*CJaJh\khX;hTuCJaJhX;h\kCJaJhdh\k5CJaJh\kh\kCJaJh\kh\kmH sH h\k6mH sH h7Th\k6mH sH BBBBBB^NNNN$$If`a$gd\kkd$$Ifl\ l# p  p  p   t0644 laBC:CfC~CCC^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l# p  p  p   t0644 laCCCCCDD^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l#  p  p  p   t0644 laCCCCCCCDDDDDDDDDPDXDZD\DfDpDrDtD~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDE"E$E&E0E:EEHEJENEPERETEVEpErEzEEEEE⸰⸰⸰hdCJaJh\kh-{5CJaJh\kCJaJhTuCJ_H aJhTuhTuCJ_H aJhTuhTuCJaJhTuh\kCJaJh\kh\kCJaJhq lCJaJ@DD>DPDhDDD^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd@$$Ifl\ l# p p p  t0644 laDDDDDDD^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l# ppp t0644 laDD EE2EJERE^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l# ppp t0644 laRETEEEEEE^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkdF$$Ifl\ l# ppp t0644 laEEEEEEEEEEEEF$F&F(F4F6F>F@FBFNFPF\F^F`F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGӱөӱөh\kh\kCJH*aJh\kh\kCJaJmH sH  jh\kh\kCJaJhJCJaJhTuhJCJaJh\kh\kh\kCJaJh\kCJaJhTuh\kCJaJhTuCJ_H aJhTuhTuCJ_H aJhTuhTuCJaJ.EE FF6FPF^F^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l# p p p  t0644 la^F`FFFFFF^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $IfgdJkd$$Ifl\ l# p p p  t0644 laFFGG G8G@G^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $Ifgd.\kdh$$Ifl\ l# p p p  t0644 laGGGGGG G(G*G,G6G8GG@GBGHGLGRGTGVG^G`GbGjGlGtGvGxGGGGGGGGGGHzHHHHȽȽȽȽtplplhlh"bh-{5h\kCJaJh-{5h-{5CJaJh\kCJaJh\kh\kCJH*aJh\kh\kh\kCJaJh-{5CJaJhJCJaJhTuh\kCJaJhTuCJ_H aJhTuhTuCJ_H aJhTuhTuCJaJhTuhJCJaJh\kh.\CJaJ*@GBGTGVGlGGG^UUBBB$dh$If`a$gd.\ $Ifgd.\kd$$Ifl\ l# p p p  t0644 laGGGGGHK^UIII:$dh`a$gd"b dh`gddy `gdX;kd$$Ifl\ l# p p p  t0644 laHHHHITIVIIJJJJJ K.KNKKKK LLBLPLLLLL M"MT@TZT\TlTnTvTxTzTǿިިިϔnjިިިǿިhq lCJaJhdCJaJhX;hX;CJH*aJhX;h CJH*aJh7Th7TCJaJh7TCJaJh CJaJh7Th CJaJh hX;h CJaJhX;CJ_H aJhX;hX;CJ_H aJ7SS6SFS`SzSS^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgdl^^kdD $$Ifl\ # ,  t0644 laSSSST"T>T^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgdl^^kd $$Ifl\ # ,  t0644 la>T@T\TnTTTT^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgdl^^kdf $$Ifl\ # ,    t0644 lazT|TTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUUU.U0U2U>UNUPURU^U`UbUdUhUlUrUtUvU~U·އއއshh7Th7TCJaJhhCJH*aJhCJaJhX;hX;CJaJh7Th7TCJaJmH sH h CJaJ jh7Th CJaJh7Th CJaJh hX;hX;CJH*aJhX;h CJH*aJhX;h CJaJhX;CJ_H aJhX;hX;CJ_H aJ(TTTU U@U`U^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgdl^^kd$$Ifl\ # ,    t0644 la`UbUtUvUUUU^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgd.\kd$$Ifl\ # ,    t0644 la~UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVV V"V$V&V(V*V,VǼӑӑӑuiuih;h;H*OJQJhEh;H*OJQJmH sH hX;hX;CJH*aJhX;h CJH*aJh7Th7TCJaJh CJaJhhCJH*aJh7Th CJaJhCJaJh hX;h CJaJhX;CJ_H aJhX;hX;CJ_H aJhX;hX;CJaJ(UUUUUV"V^UUIII $$Ifa$gd.\ $Ifgd.\kdC$$Ifl\ # ,    t0644 la"V$VVVV`^YQF7$dh`a$gdS $dha$gddhgd-;gd;kd$$Ifl\ # ,    t0644 la,VBVDVPVRV\V^VfVhVpVrV~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVrWtWWWWWWWRXTXXXZXXXXXYZYĶģhhHLh2hh;hhSh hw6h;CJ$aJ$hw6hw6H*hw6h;6H*mH sH hw6h;H*hw6H*mH sH h;h;H*h;H*mH sH h;h;H*OJQJh;H*OJQJmH sH 3ZYYYYYYYZ(Zt[v[[[[[\ \\\]]]]]]^^^___b`x``````aaaaTbhbbbbbbBcXcdccccccccc8dddddddde eHeZepeh~h@?hh.h<hkhmhRh.\hc !hhdhh2hJ>hhh*ahHLhH` eiyy{{D|F|z}|}~}}}} $$Ifa$gdl^^ $Ifgdl^^ $`a$gd4$8^8`a$gd4dhgd-;$dh`a$gd&n $dha$gdvD$dh`a$gdrT$dh`a$gd<$dh`a$gdJ>pexezeeefff ff,ffNfPfxfffffffffdgggggg,h`hbhhhvhhhhhiXidifiiiijjjl lVlXl\llll*npp0q6q:qrqqqqǿǻ÷h9(ih&nh6h. hZhTh `h(h|h03h.\ jhClhCl jhhh.h[X jh~hh~Bqqqqr rr&r(rrrJsns:tBtJtdt|ttttttttu u uuuuu2vDvHvvvvvvww"w,w0w2w:wBwXwtwvwwwwww\xx2ybyyyyy { {{{ȸhh-{5hvDh&nh/yh\h*ahh=dhdh'+hrTh|h ~Dh-6h.h. h6jh6h9(ih.\C{${&{:{P{l{{{|B|D|F|R|T|X|j|x|||||Z}^}x}z}|}~}}}}}}}}}}}}}}}~˷xmxkUhhW$SCJaJh CJaJh4CJaJhW$SCJaJh hh 5CJaJhh7T5CJaJhh CJaJh7Th7TmH sH h6mH sH h7T6mH sH h7Th7T6mH sH h7Th46 h6 h7T6 h-{56h7Th7T6*}}}}}}}}8qh\\\\\\\\ $$Ifa$gdl^^ $Ifgdl^^kd$$IflFN # 6 X  t06    44 la IIV. i ostale IV and otherP - vrijednost P- valueLSM SELSM SELSM SELSM SEDnevna koli ina mlijeka (mL) Daily milk yield (mL)914a31,621247b26,411300b35,64905a71,01P<0,001Suha tvar (%) Dry matter16,82 0,1216,59 0,116,65 0,1416,32 0,27NSMlije na mast (%) Milk fat6,16 0,895,98 0,075,89 0,15,77 0,19NSProtein (%) Protein4,92a 0,055,01a 0,045,19b 0,055,13 0,12P<0,01Laktoza (%) Lactose4,86ab 0,014,81cd 0,014,83bc 0,014,73d 0,01P<0,01Suha tvar bez masti (%) Dry matter non fat10,69a 0,0410,65a 0,0310,82a 0,0510,57 0,1P<0,001pH vrijednost pH value6,62a 0,016,62a 0,016,63 0,016,67b 0,01P<0,05To ka lediata (() Freezing point-0,5741a 0,001-0,5728ab 0,001-0,5696b 0,001-0,5775a 0,002P<0,05log10SCC 5,19a 0,035,11a 0,025,36b 0,045,38b 0,07P0,001log10CFU 4,48a 0,14,42a 0,14,89b 0,144,95b 0,28P<0,05 Redoslijed laktacije zna ajno je utjecao na veinu istra~ivanih parametara, izuzev koli ine suhe tvari i mlije ne masti u mlijeku. Najviaa dnevna proizvodnja mlijeka (1300 mL) bila je u III., a najni~a u IV. i ostalim laktacijama (905 mL). I prema literaturnim podacima, ovce posti~u najveu mlije nost u III. laktaciji (Antunac i Luka -Havranek, 1999.). Pulina (1990.) i Sevi i sur., (2000.) navode da se poveanjem redoslijeda laktacije poveava koli ina mlije ne masti i proteina u mlijeku. Meutim, na osnovu rezultata istra~ivanja mo~e se zaklju iti da se s porastom laktacije, samo koli ina proteina zna ajno poveavala dok se koli ina mlije ne masti neznatno smanjivala. Budui je koli ina mlije ne masti u mlijeku najvarijabilniji sastojak mlijeka, razlog ovakvog kretanja objaanjava se utjecajem ostalih izvora varijabilnosti. Othmane i sur., (2002.) i Antunac i sur., (2004.) nisu utvrdili zna ajan utjecaj redoslijeda odnosno stadija laktacije (Othmane i sur., 2002.) na broj somatskih stanica u mlijeku. Rupp i sur. (2003.) nisu utvrdili razlike u broju somatskih stanica izmeu prve i druge laktacije, ato je utvreno i u ovom istra~ivanju. Koeficijenti korelacija izmeu pojedinih sastojaka mlijeka i osobina kvalitete mlijeka, prikazani su u tablici 4. Tablica 4. Koeficijenti korelacija Table 4. Coefficient of correlation Parametar ParametersDKM* (mL) DMY* (mL)Suha tvar (%) Dry matterMlije na mast (%) Milk fatProtein (%) ProteinLaktoza (%) LactoseSbm (%) Dry matter non fatpH pH valueTo ka lediata((C) Freezing point log10 SCC*  log10 CFU*DKM* (mL) DMY* 1,00-0,46*-0,51*-0,39*0,51*-0,28*0,14*-0,10*-0,18*0,00Suha tvar (%) Dry matter1,000,93*0,83*-0,50*0,79*-0,22*0,12*0,01-0,07Mlije na mast (%) Milk fat1,000,69*-0,53*0,62*-0,24*0,13*0,03-0,11*Protein (%) Protein1,00-0,59*0,95*-0,20*0,090,030,00Laktoza (%) Lactose1,00-0,32*0,20*-0,05-0,29*0,05Sbm (%) Dry matter non fat1,00-0,16*0,08-0,080,02pH pH value1,00-0,070,19*-0,28*To ka lediata ((C) Freezing point1,000,02-0,04log10 SCC* 1,000,03log10 CFU* 1,00*P<0,05 *DKM = dnevna koli ina mlijeka *DMY = daily milk yield *SCC = broj somatskih stanica *SCC = somatic cell count *CFU = ukupan broj mikroorganizama *CFU = colony forming unit Izmeu koli ina suhe tvari i pojedinih sastojaka mlijeka (mlije na mast, protein, laktoza, suha tvar bez masti), utvreni su zna ajni (P<0,05) koeficijenti korelacija (0,93; 0,83; -0,50 i 0,79). Pozitivni koeficijenti korelacije utvreni su izmeu koli ine mlije ne masti i proteina (0,69), odnosno suhe tvari bez masti (0,62), a negativni izmeu koli ine laktoze i mlije ne masti (-0,53) odnosno proteina (-0,59), ato je skladno vrijednostima koje navode Gut i sur., (1996.). Negativni i statisti ki zna ajni koeficijenti korelacija utvreni su izmeu log10SCC i dnevne koli ine mlijeka (-0,18) odnosno koli ine laktoze (-0,29), ato je u skladu s vrijednostima koje navode Margetin i sur., (1996.). Sa poveanjem broja somatskih stanica u mlijeku, poveala se i pH vrijednost mlijeka, o emu izvjeatavaju Gonzalo (2004.) i Raynal-Ljutovac i sur., (2007.). Relativno visoki negativni koeficijent korelacije izmeu broja somatskih stanica i koli ine laktoze (-0,29) u mlijeku, potvruje mialjenje drugih autora (Fernando i sur., 1985.; Bonczar, cit. Gut i sur., 1996.) da koli ina laktoze u mlijeku mo~e biti dobar pokazatelj zdravstvenog stanja mlije ne ~lijezde. Zaklju ak Stadij i redoslijed laktacije imali su zna ajan utjecaj na veinu istra~ivanih parametara. Utjecaj stada bio je zna ajan samo za dnevnu koli inu mlijeka, koli inu proteina, suhe tvari bez masti, to ku lediata mlijeka i pH vrijednost. Zna ajno ni~a dnevna koli ina mlijeka, koli ina laktoze, pH vrijednost i viaa koli ina suhe tvari, mlije ne masti, proteina i suhe tvari bez masti utvrena je krajem laktacije. Po etkom i sredinom laktacije nisu utvrene zna ajne razlike svih analiziranih parametara, izuzev ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku. Najni~e vrijednosti dnevne koli ine mlijeka, proteina, laktoze i suhe tvari bez masti utvrene su u I. i IV. a najviae u III. laktaciji. Redoslijed laktacije zna ajno je utjecao i na fizikalne osobine kao i na higijensku kvalitetu mlijeka. Utvreni su zna ajni koeficijenti korelacija izmeu veine istra~ivanih parametara. THE INFLUENCE OF SOME NON-GENETIC FACTORS ON THE PRODUCTION AND QUALITY OF MILK OF EAST FRIESIAN SHEEP IN CROATIA Summary The aim of the study was to determine the influence of the herd (A and B), stage of lactation (0-60th day; 61st-150th day and 151st  drying off) and number of lactation (I., II. III. IV. and other) on the daily milk yield, physical-chemical properties and the hygienic quality of milk of East Friesian sheep. The study was conducted during 2004 and 2005 year on a sample of 100 sheep. The milk samples were taken during the morning and the evening milking after weaning, every 30 days during lactation. The physical-chemical properties and the hygienic quality of milk were determined by reference and standard methods. The collected data were statistically analysed by the PROC ANOVA, SAS programme. The East Friesian sheep in the lactation of 217 days, produced in average 1040 mL milk/day. A significant effect (P<0,001) of the herd was determined on the daily milk yield, dry matter non fat, freezing point, protein content (P<0,01) and pH value (P<0,01). The stage of lactation had a significant effect (P<0,001) on all analyzed parameters except on the somatic cell count. The highest content of fat (6.53 %), proteins (5.44 %), dry matter (17.45 %) and dry matter non fat (10.98 %) were determined at the end of lactation, while the content of lactose (4.61 %) was the lowest. Significant coefficient of correlations (P<0,05) were also determined between the daily milk yield and: the content of dry matter (-0,46), milk fat (-0,51), proteins (-0,39), lactose (0,51), dry matter non fat (-0,28), pH value (0,14). From the results, it can be concluded that the herd, stage and number of lactation have significant influence on the most analyzed parameters. Keywords: sheep milk; lactation, milk fat, protein, somatic cell count, microorganisms, Literatura ALICHANIDIS, E., POLYCHRONIADOU, A. (1995.): Special features of dairy products from ewe and goat milk from the physicochemical and organoleptic point of view. In: FIL-IDF, Production and utilization of ewe and goat milk. Crete (Greek), 19-21 October, 21-43. ANIFANTAKIS, E.M. (1986.): Comparison of the physico-chemical properties of ewe`s and cow`s milk. In: Proceedings of the IDF Seminar on Production and Utilization of Ewe`s and Goat`s Milk. Athens, Greece, Bulletin of the FIL-IDF, No. 202, 42-53. ANTUNAC, N., LUKA -HAVRANEK, J., SAMAR}IJA, D. (1997.): Somatske stanice i njihov utjecaj na kakvou i preradu mlijeka. Mljekarstvo, 47 (3), 183-193. ANTUNAC, N., LUKA -HAVRANEK, J. (1999.): Proizvodnja, sastav i osobine ov jeg mlijeka. Mljekarstvo, 49(4), 241-254. ANTUNAC, N., MIO , B., PAVI, V., LUKA -HAVRANEK, J., SAMAR}IJA, D. (2002.): The effect of stage of lactation on milk quatity and number of somatic cells in sheep milk. Milchwissenschaft-Milk Science International, 57(6), 310-311. ANTUNAC, N. (2003.): Somatske stanice u ov jem i kozjem mlijeku. Zbornik predavanja Peto savjetovanje uzgajiva a ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Opatija, 09.-10. listopada, 83-93. ANTUNAC, N., SAMAR}IJA, D., MIO , B., PECINA, M., PAVI, V., BARA, Z. (2004.): Physiological threshold of somatic cell count in diagnosis of subclinical mastitis of Paaka sheep. The Future of the Sheep and Goat Dairy Sectors. International Symposium, 28-30 October, Zaragoza, Spain. ANTUNAC, N. (2004.): Sastav i osobine ov jeg mlijeka i njegov zna aj u preradi. `esto savjetovanje uzgajiva a ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Zbornik predavanja, Pore , 21 i 22. listopad, 50-69. ASSIS, G., BORGES, M.J., RAVASCO, F., BARBOSA, M. (2004.): Freezing Point and Mineral Content of Ovine and Caprine Milk from Portuguese Breeds. The Future of the Sheep and Goat Dairy Sectors. International Symposium, 28-30 October, Session 3. Zaragoza, Spain, BENCINI, R., PULINA, G. (1997.): The quality of sheep milk: a review. Australian Journal of Experimental Agriculture, 37, 485-504. BULLETIN OF THE INTERNATIONAL DAIRY FEDERATION (2004.): World Dairy Situation 2004. No. 391, Brussels. CASADO, C; WOLF, B. (2004.): La lgislation europenne des Appellations d` origine Protges: Rfrence spciale aux AOP/IGP des fromages de brebis et de chvre. The Future of the Sheep and Goat Dairy Sectors. International Symposium, Zagaroza, Spain, 28-30 October, 1-26. FERNANDO, R.S., SPAHR, S.L., JASTER, E.H. (1985.): Comparison of electrical conductivity of milk with other indirect methods for detection of subclinical mastitis. Journal of Dairy Science. 68:449-456. GONZALO, C. (2004.): Somatic cells of sheep and goat milks: analytical, sanitary, productive and technological aspects. The Future of the Sheep and Goat Dairy Sectors, International Symposium, Zagaroza, Spain, 28-30 October, Session 3, 10-14. GUT, J., WJTOWSKI, J., DANKW, R., WOJCIECHOWSKI, J., MALINOWSKI, E. (1996.): Somatic cells and physico-chemical traits of milk of some polish sheep breeds and lines. In: In: Somatic cells and milk of small ruminants. EAAP Publication, No. 77, 221-226. HRN EN ISO 13366-3. (1999.): Mlijeko brojanje somati nih stanica. 3. dio Fluoro-opto elektronska metoda. Dr~avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. HRN EN ISO 9622. (2001.): Punomasno mlijeko-odreivanje udjela mlije ne masti, bjelan evina i laktoze. Uputstva za rad s MID-IR instrumentima. Modificirana metoda. Dr~avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. HRN ISO 6610. (2001.): Mlijeko i mlije ni proizvodi  Brojenje kolonija mikroorganizama  Brojenje kolonija pri 30C. Dr~avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. HRN EN ISO 5764. (2003.): Mlijeko Odreivanje to ke smrzavanja  Termistorsko krioskopska metoda. Dr~avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. HRVATSKI STO ARSKI CENTAR (2007.): Godianje izvjeae za 2006. Ov arstvo. KARAOLE, I. (1993.): Procjena atete zbog uniatavanja rasplodne stoke. U: Stradanje ~ivotinja u hrvatskom domovinskom ratu 1990-1992. Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 25-38. KOMPREJ, A., DROBNI , M., KOMPAN, D. (1999.): Milk yield and milk traits in Slovenian sheep breeds. Acta Agraria Kaposvriensis, 3(2), 97-106. MANFREDINI, M., STIPA, S., NANNI, N., BOATTINI, B. (1993.): Variazioni annuali dei principali caratteri qualitativi del latte ovino di massa in alcuni allevamenti dell(Emilia Romagna. Scienza e Tecnica Lattiero-Casearia, 44(6), 407-422. MARGETIN, M., CAPISTRK, A., KICA, J., VALKOVSK, P., FOLTYS, V. (1996.): Somatic cell count, production and milk composition in sheep to weaning of lambs and after it. In: Somatic cells and milk of small ruminants. EAAP Publication, No. 77, 199-202. MIO , B., ANTUNAC, N., I KO, M., PAVI, V., BARA, Z., SU`I, V. (2004.): Proizvodnja i kemijski sastav mlijeka isto nofrizijskih ovaca. Mljekarstvo, 54(1), 19-26. MIO , B., PAVI, V., HAVRANEK, D., VNU EC, I. (2004.): imbenici proizvodnosti i kemijskog sastava ov jeg mlijeka. Sto arstvo, 58, 103-115. OTHMANE, M.H., DE LA FUENTE, L.F., CARRIEDO, J.A., SAN PRIMITIVO, F. (2002.): Heritability and genetic correlations of test day milk yield and composition, individual laboratory cheese yield, and somatic cell count for dairy ewes. Journal of Dairy Science, 85, 2692-2698. PANDEK, K., MIO , B., BARA, Z., PAVI, V., ANTUNAC, N., PRPI, Z. (2005.): Mlije nost nekih pasmina ovaca u Hrvatskoj. Mljekarstvo, 55(1), 5-14. PAAPE, M.J., WIGGANS, G.R., BANNERMAN, D.D, THOMAS, D.L., SANDERS, A.H., CONTRERAS, A., MORONI, P., MILLER, R.H. (2007.): Monitoring goat and sheep milk somatic cell counts. Small Ruminant Research, 68, 114-125. PAVI, V. (2002.): poglavlje Ov arstvo. U: Sto arstvo. Zagreb, Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Sveu iliani ud~benik. PAVI, V., ANTUNAC, N., MIO , B., IVANKOVI, A., LUKA  HAVRANEK, J. (2002.): Influence of stage of lactation on chemical composition and physical properties of sheep milk. Czech Journal of Animal Science, 47(2); 80-84. PARK, Y.W., JUAREZ, M., RAMOS, M., HAENLEIN, G.F.W. (2007.): Physico-chemical characteristics of goat and sheep milk. Small Ruminant Research, 68, 88-113. PRAVILNIK O KAKVOI SVJE}EG SIROVOG MLIJEKA (2000.): Narodne novine, Br. 102. PULINA, G. (1990.): L`influenza dell` alimentazione sulla qualita del latte ovino. L`informatore Agrario. 37, 31-39. RAYNAL-LJUTOVAC, K., PIRISI, A., CRMOUX, R., GONZALO,C. (2007.): Somatic cell of goat and sheep milk: Analytical, sanitary, productive and technological aspects. Small Ruminant Research, 68, 127-144. RUPP, R., LAGRIFFOUL, G., ASTRUC, J.M., BARILLET, F. (2003.): Genetic Parameters for Milk Somatic Cell Scores and Relationships with Production Traits in French Lacaune Dairy Sheep. Journal of Dairy Science, 86, 1476-1481. SAMAR}IJA, D., ANTUNAC, N. (2002.): Oznake kvalitete: izvornost (PDO), zemljopisno podrijetlo (PGI) i garantirano tradicijski specijalitet (TSG) u socijalnoj i gospodarstvenoj zaatiti tradicionalne proizvodnje sira. Mljekarstvo, 52(4), 279-290. SAS (1999.): SAS System Software Ver. 8.02. SAS Institute Inc., Cary, NC, USA. SEVI, A., TAIBI, L., ALBENZIO, M., MUSCIO, A., ANNICCHIARICO, G. (2000.): Effect of parity on milk yield, composition, somatic cell count, renneting parameters and bacteria counts of Comisana ewes. Small Ruminant Research, 37(1-2), 99-107. Adrese autora - Author(s addresses: Prof. dr. sc. Neven Antunac1 Prof. dr. sc. Boro Mio 2 Dipl. in~. Nataaa Mikulec1 Doc. dr. sc. Samir Kalit1 Prof. dr. sc. Marija Pecina3 Prof. dr. sc. Jasmina Havranek1 Prof. dr. sc. Vesna Pavi2 Sveu iliate u Zagrebu-Agronomski fakultet, 1Zavod za mljekarstvo 2Zavod za specijalno sto arstvo 3Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb     PAGE  PAGE 1  68VZ\fhjlr|~$&(2ǹth^h)3CJ_H aJh)3h7TCJH*aJh)3h7TCJaJhhCJaJhh7TCJaJhTuhTuCJaJh)3hTuCJaJh)3h)3CJ_H aJhn]CJ_H aJh hhTuCJaJh CJaJh4CJaJhh CJaJhhW$SCJaJhW$SCJaJ$8Vhj kd $$IflֈN jV/#    U X  t0644 la $$Ifa$gdTu $$Ifa$gdl^^jl~ $$Ifa$gdl^^ $Ifgdl^^8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la4Ldz $$Ifa$gdd2<>@JTVXbjlnxz"$*,bjlnxǻh)3h)3CJH*aJh)3h)3CJaJhq lCJaJh7Thh7TCJaJh)3CJ_H aJh)3h)3CJ_H aJh)3h7TCJH*aJh)3h7TCJaJ@8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#        U  X   t0644 la $* $$Ifa$gdd*,Pb8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 labz $$Ifa$gdd8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/# UX t0644 la $>Vd $$Ifa$gdd",.02<FHJTVdf 2<`blnpr|źůůźhq lCJaJhdCJaJh7Thh7TCJaJh)3h)3CJaJh)3h7TCJaJh)3CJ_H aJh)3h)3CJ_H aJh)3h)3CJH*aJh)3h7TCJH*aJ=df~8// $Ifgdl^^kd_$$IflֈN jV/# UX t0644 la $$Ifa$gdd <b8// $Ifgdl^^kd*$$IflֈN jV/# UX t0644 lab~ $$Ifa$gdd ",.02<FHJT^`bdnp~(8:<>JLZ\ķķ묷ķķķķķhh7TCJaJmH sH  jhh7TCJaJh)3h)3CJaJh)3h)3CJ_H aJh)3h)3CJH*aJh)3h7TCJH*aJh7Thh7TCJaJh)3h7TCJaJh<CJ_H aJ6 8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la $>Vp~ $$Ifa$gdd~8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la*LZ $$Ifa$gddZ\np8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la\^bfpxz|~  "*468:DNPRT^`nprxʾʾʾʾʾʾʾʾh^R+h2ThvDh~1h7Th<CJ_H aJh)3h)3CJ_H aJh)3h)3CJH*aJh)3h7TCJH*aJh)3h7TCJaJhhCJH*aJhh7TCJaJhCJaJ:p $$Ifa$gdd8// $Ifgdl^^kd$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la,F`n $$Ifa$gddnprx8-$dh`a$gd'+ $dha$gdvDkdY$$IflֈN jV/#    U X  t0644 la48TVpr.@b4vxVX\^`prļzs h\G$hHhr[/h\G$CJaJhr[/hHCJaJhr[/hr[/6mH sH hr[/hr[/6hr[/hs6hr[/h^R+6hr[/h-{56hr[/ho6hHhSh-{5hIeh,h)|h!#h'+hdhdhkhmh(hn}h^R+h2T*x^`&0DZbx$$If]`a$gdr[/$$If]`a$gdr[/$$If`a$gdr[/ $If`gdr[/dhgdo $dha$gdr[/$dh`a$gdH "$&.068BD`bvx:<@BTVprtxzĦĦh^R+CJH*aJh^R+h,CJH*aJhy#GCJaJ jh^R+h,CJaJhq lCJaJh^R+h^R+CJaJh^R+hy#GCJaJh^R+CJaJh,CJaJh^R+h\G$CJaJh^R+h,CJaJ7<BDVzs$$If]`a$gdr[/$3$If]3^`a$gdr[/$$If`a$gdr[/$$If]`a$gdr[/$$If]^`a$gdr[/$$If`a$gdr[/$$If]`a$gdr[/ ".<HVdn $If`gdr[/FfQ$$If]`a$gdr[/$$If`a$gdr[/$$If]`a$gdr[/ "*,.8:<DFHRTV`bdlp׹ώhq lCJaJhgLCJaJh%h,CJaJhXCCJaJh,CJaJh^R+h^R+CJaJh^R+hy#GCJaJh,CJaJh^R+CJaJh^R+h\G$CJaJh^R+h,CJaJh Vh,CJaJ8np8JLNXdr~FfU#$$If`a$gdr[/ $If`gdr[/Ff68HJNVX`bdnprz|~&(04LN\^fnp···h^R+h^R+CJaJh^R+CJaJh,CJaJh^R+h,CJaJh,CJaJhXCCJaJh%h,CJaJhgLCJaJH(24FN^`bdfpFfY* $If`gdr[/Ff&$$If`a$gdr[/pz|~  (,02DFRZ\fhprt~·ʯҡʯ jh^R+h,CJaJh^R+CJaJh^R+h^R+CJaJhq lCJaJh,CJaJh^R+h,CJaJh,CJaJh%h,CJaJhgLCJaJhXCCJaJ:p~  *,24FHJFf]1 $If`gdr[/Ff-$$If`a$gdr[/JLNPR\htFfa8 $If`gdr[/Ff4$$If`a$gdr[/   (*26<DJLNP`bjn|~(ʿʿ{ph]Uh,MCJaJh\G$hq lCJaJh^R+CJaJh\G$h^R+CJaJhW$SCJaJh\G$h\G$CJaJhgLhoCJaJhgLhgLCJaJh,CJaJhXCCJaJh%h,CJaJh^R+h^R+CJaJh,CJaJh^R+h\G$CJaJh^R+h,MCJaJh^R+h,CJaJh^R+h,CJH*aJ *46DNPRTVXZ\^`blnFfe? $If`gdr[/Ff;$$If`a$gdr[/n~*^` $dha$gd-;dhgd-; $dha$gd2)$dh`a$gdE $dha$gd,Mdhgd,M$dh`a$gdSgd^R+dhgdo(*,^`hxnp 4 8         0 6 : F v D F T V  * N       (.ƾƺƺƶƶh1;hkhmhlhZh\i*h&nhH*hhh&nhTP5hh/yhdh s2h0hSh^R+h\G$h\G$CJaJh,MCJaJh^R+CJaJh\G$h^R+CJaJh\G$CJaJ6.2FHRVhl"$\<>T\pۿǻûߞh#Y6B*mH phsH  hL\hL\6B*mH phsH  hL\56 h2)56hdh2) h4hde~h&nh*.hWFhy#Ghde~hohrhq lhSu h`-56h`-h`-56h,Mh s2hTP5h1;-##$$$$$&&(())**,, ..H0J011 $dha$gdn $dha$gd-;$dh`a$gd-; $dha$gd-;2VXl(,Fx$<DH 02Lɸ{o{oc{cohq lh|6mH sH hq lhq l6mH sH hq lhL\6mH sH h|6mH sH hu6mH sH  hL\hL\6B*mH phsH h#Y6B*mH phsH  hL\hL\6B*mH phsH hC6mH sH  h#Y6 h+6h+6mH sH hL\hL\6H*mH sH hL\hL\6mH sH &LV\^fVb!!@!B!!!"":"<"Z"\"""""4#J####$$$.$$$$$$úúñúúúúúúúúúézsle hCR56 h^<56 h`-56h-;hL\6mH sH hi>6mH sH hi1hL\6mH sH hi1hL\56mH sH hL\mH sH h\k6mH sH h+6mH sH hL\hL\6mH sH h|hL\6mH sH h|hq l6mH sH h|h|6mH sH hq lh|6mH sH '$$$$&&&&())**J+,,..4080H0J0l0n0p0r0001111111H233333344ÿøøôíݟݟݔݟ~wsh_N hn}h_N h_Nh :Yh :Y hn}h :YhMx h-;h-;h0V h,:h-; hn}h-; h h h[p1 hn}h h`h h\ hn}h\hL hn}hLh-;hhhB*ph hn}hh~1h`-5+13345577v9x9^;`;\=^=>>2@4@|A~A$dh`a$gdw6$dh`a$gdvc $dha$gdTP5$ dha$gd-; $dha$gd-;$ dha$gd :Y444J5L5555r6z6 7 7&7(7:7<7D7F7P7R777@8H8\8v9x99`;;^==>>>|??2@4@Z@b@A|A~AźѨɡxq hPhw6 hn}hw6hw6hZhw6hvcB*phhvc hn}hvchTP5 hn}hTP5 hn}h :Yhr[/hr[/mH sH hr[/hEmH sH hEh :Yhhi*hr, hn}hr, h_Nh0Vh0V hn}hET& hn}h0V hn}h~1+~AAAAAAAAAAAAAAAAAAABB@BBBBBB2C4CCC(DQ@QVQXQZQtQQQRR RRRRRRbSüõ쪟~w~ h~h~ h~h`h` hn}h` hn}h~1hvcB*phh|hvcB*ph h|hvch\i hn}h\i hn}h_Nh_NhZmH sH hZhq`mH sH hq` hn}hq` hn}hvchvchh\i*hB*ph-R RSSTTUUVVXXYY[[j\l\N^P^^$dh`a$gd9(i $dha$gdu $dha$gd  $dh`a$gdvc $dha$gd-;$ \ dha$gd~bSSSSSSSS*TTTRUVUUUUVVXXY[[[[[[[ \\\$\*\,\>\@\F\»zsf]f]f]f]f]f]fhn}huPJhn}huPJmH sH  hn}hn] hn}hu hn}h> hn}hY hn}h  hn}h|hRh|hvc hn}hvc hn}h\i*h_N hn}h_N h`h` h~h`h~h~5B*\phh~h~B*phh~B*]phh~h~B*]ph$F\L\T\X\\\`\h\j\l\\\L^N^P^|^~^^^^^^___6_8_:_j_l_n________``J`L`r`t`v`·¯|wsohi>hd h*H*hbh h9(iH*h9(ih>h^<H* h^<H* h~1H*h^<h>h>H*h>hET&hp!5 jhET&h>5hET&h>5 hn}hbhvc hn}h\i* hn}hl hn}hn]hn}huPJmH sH hn}huPJ+^^_:_n___` `v```taaaaaaaaaaa &`#$gd $a$gd~1 $dha$gd-;$a$gd^<$a$gdET&v`x`````taaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaǽhr[/0JmHnHuhr[/ hr[/0Jjhr[/0JUh(|mjh(|mU h_Nh>hET&h9(ih9(ih9(iH*h~1 h~1H*h>h>h>H* aaaaaaaa$a$gdET& &`#$gd h]hgd ,1h. A!"#$% $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t065 5p/ /  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t065 5p/ /  /  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p$$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p$$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/ $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5p5p5p#v #vp:Vl t06,5 5p/  $$If!vh5 5P#v #vP:Vl t65 5P/ /  /  / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t65 5,5 / /  /  $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  /  /  $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  /  $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  /  $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  /  $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  / $$If!vh5 5,5 5 #v #v,#v :Vl t6,5 5,5 /  /  $$If!vh5 565X#v #v6#vX:Vl t65 565X/ /  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t65 5555U5X/ /  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t65 5555U5X/  /  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  / $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/ $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/ $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/ $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  / $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  /  $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  / $$If!vh5 5555U5X#v #v#v#v#vU#vX:Vl t6,5 5555U5X/  /  $$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(,55#5 5 /  / /  /  /  /  a-Ekd2$$Ifl w  "%    #                                        t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / /   / a-Ekd$$Ifl w  "%    #             t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd"$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd%$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd)$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd,$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd"0$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd3$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd&7$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /  a-Ekd:$$Ifl w  "%    #   t07(,,,,44 la-9$$If-!v h55#5555555 5 5 #v#v##v #v :Vl t7(, 55#5 5 /  /  /  / / / / /   a-Ekd*>$$Ifl w  "%    #             t07(,,,,44 la-@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListbOb F8Normal + First line: 1 cm Char `O F8DNormal + First line: 1 cm + Left: 5,71 cm,Line spacing: 1.5 lines/$ & F hdh^`a$xOx F8$Normal + First line: 1 cm Char CharCJ_HaJmHsHtHO! F8NNormal + First line: 1 cm + Left: 5;71 cm;Line spacing: 1.5 lines Char Charj@3j  Table Grid7:V0ZB@BZ J Body Text$ `0F*$a$@CJmH sH tH XORX vcNormal + First line: 1 cm `>Ob> Style1 $*$a$ aJnHtH4 @r4  Footer  p#.)@.  Page Numberughxyz{|}~mefghijk !123;BJQ`jklu~  (4@DEQYeqxy(/0BQaqyz !""A#B#######$ $$$$1$C$T$U$V$_$h$q$r$$$$$$$$$$%%%"%+%8%E%R%S%_%g%t%%%%%%%%%%%%&&& &.&7&D&Q&^&_&q&&&&&&&&&&&&&&&'''t'u'v'H,.08899":#::::::::::::::;;;+;4;5;6;?;H;Q;Z;[;\;y;;;;;;;;;;;;<<<<(<1<=<I<T<`<c<d<p<x<<<<<<<<<<<<<===1=?=L=Y=e=m=n=|===========>>&>->.>7>8>E>R>_>l>s>t>}>~>>>>>>>>TT`UU"V`}8j*bd b ~ZpnxnpJn1~AR^aa@EIKLMOPQRTUVXY[]_`acdfghjkmnquaA  '!!tZL=~4$~Q&s&s,s0svQ*s.s3s3sv9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region p+`fh"#:;AB>[|*+34_`giw|@PR  ' ( I K }     ? @ +-oq1367j{"#>?_ SW%&*."$yz !*,LNdjltu} ,-./3489:;?@BE]^_`deijklpqwy !"'(.0? E F t u | } !]"o"""""""""" #!#@#B#I#$$$#$$$,$-$0$1$4$6$B$C$S$V$Y$Z$^$_$b$c$g$h$k$l$p$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"%*%+%0%1%2%3%7%8%=%>%?%@%D%E%J%K%L%M%Q%S%^%_%f%g%l%m%n%o%s%t%x%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%1&6&7&<&=&>&?&C&D&I&J&K&L&P&Q&V&W&X&Y&]&_&n&'!'"'(')'.'/'3'4'8'9'?'@'D'E'K'L'Q'S'\'`'c'd'h'((((())))******** ++_+,,,Z-[-u-w---------..E.G.......///// /(/)//D/F/P/Q/_/`/s/w/////0010G0I0_0x1~11,2/2B2E2_3a3u4v444444 6%6'62636F6H6S6T6_6`6w6y666666677"7V999999999::!:#:*:;;;-;.;3;6;9;:;>;?;G;H;K;L;P;Q;T;U;Y;\;k;l;t;u;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< < < < <<<<<5<6<7<8<<<=<A<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<====0=1=7=8=9=:=>=?=F=G=K=L=S=T=X=Y=^=_=`=a=d=e=m=n==@@@*@-@1@3@8@;@AACC;Ct?tKtLthtitttttttttttttuu9u;uuuuuuuuuuuuuuuvfhw||~lmdk!03:;ABIJPQ_`iltu}  '(34?@CEPQXYdepqwy '(.0AQ`apqxz !!""@#B######$ $ $$$#$$$0$1$B$C$S$V$^$_$g$h$p$r$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%!%"%*%+%7%8%D%E%Q%S%^%_%f%g%s%t%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&& &-&.&6&7&C&D&P&Q&]&_&p&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''v'G,H,..008899!:#:::::::::::::::::;;;;;;*;+;3;6;>;?;G;H;P;Q;Y;\;x;y;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<'<(<0<1<<<=<H<I<S<T<_<`<b<d<o<p<w<x<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<====0=1=>=?=K=L=X=Y=d=e=l=n={=|=================>>>>%>&>,>.>6>8>D>E>Q>R>^>_>k>l>r>t>|>~>>>>>>>>>>>;CF?FDFEFJFKFQFRFVFXF\F]F`FaFsFyF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGGGG!G"G&G1G5G7G>G?G]G^GuGwGGGGGGGGG{L~LLLOOdPfPmP"QQUUMWWWXW[X]XSYUYYY`ZbZI[K[\\#]%]]]^^u_v___``$aaaaabbccEdGdeeeeNfPfffTgVggghhiixjzjkkVklllmmnnnn|o~oooApCp qqqqrrrss4s6s&t(tKtLthtitttttttttttuu:u;uPuQupuquuuuuuuuuuuuuuuuuv333333h| t3:;kl~ ##$C$V$$$$$p&q&&')):::::;;5;6;y;;;;>BBCCCCCCCDD,D-D0D1DMDND`DaDuDvDyDzDDDDDDDDDDD*E+EBECE}E~EEEEEEEEE"F#F&F'F\F]F`FaFFFFF!G"G&G1G?G^GuGwGGGGOOMWXW6X[XYSYYY[\\%]]]^^8_v_`$a.aaaccccGdXdddff gVgggiiVkkl[mmmm pCpp qqqr6ss&t't(tittttttttHuPuuuuuuuuuuuuuuuuvuuuuuuuuuuuuuv%tÐ(Ev %2u`h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-TT^T`OJQJ^Jo(hHo$ $ ^$ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHdd^d`OJQJo(hH44^4`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH(E%2u%| L;X E>WdH&nDoZCP/yd5 <@ . dy i*1F ;u*r,4Clvcqd2VJ|>  c !7#\G$r%ET&8)\i*c)+-+^R+`-*.r[/0~1EX1[p1 s203kP4X4\4TP5-{5-66w61;^<<^D<i >J>z@BXCvC ~D:FWFGy#GX; ),CODd<J+0SCvDYBi1_efkG.!#l|b5~6jnF8EbmyO9+u^tQSdo\2)FnYx` >2T)3r7!TOm>{dn}rT-;NnW"bVZ4CR?TYk}$ClL\n<^<"Z0E,My.L_E(%0{jk !23BQjklu~  (4@DEYeqxy(/0Qaqyz####$$1$T$U$V$_$h$q$r$$$$$$$$%%%+%8%E%R%S%g%t%%%%%%%%%%&&& &7&D&Q&^&_&&&&&&&&&&&&&'''w/::::::::;;4;5;6;?;H;Q;Z;[;\;;;;;;;;;;;<<<<1<=<I<T<`<c<d<x<<<<<<<<<<<<==1=?=L=Y=e=m=n==========>>&>->.>8>E>R>_>l>s>t>~>>>>>>>CC D"D@x@ʼ@aJCd՜.+,D՜.+,P hp|  /<u gUtjecaj paragenetskih imbenika na proizvodnju i kvalitetu mlijeka istonofrizijskih ovaca u Hrvatskoj Title8@,_AdHocReviewCycleID_EmailSubject _AuthorEmail_AuthorEmailDisplayName_ReviewingToolsShownOnce/uRECENZIJA RADAvelimir.susic@vef.hrVelimir Susic  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnoqrstuvw|Root Entry FQ~Data A1TableUWordDocument.SummaryInformation(hDocumentSummaryInformation8pCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q