Naslov
Uvod u dermatologiju i venerologiju
(Introduction in dermatology and venereology)

Autori
Lipozenčić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Dernatovenerologija

Urednik/ci
Lipozenčić, Jasna

Izdavač
Naklada Zadro

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
13-13

ISBN
953-182-033-3

Ključne riječi
dermatologija, bolesti kože, uvod
(dermatology, skin diseases, introduction)

Sažetak
Dermatologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti u koži i njezinim adneksima, limfnim čvorovima, te vidljivim sluznicama. Koža kao najveći organ našega tijela podložna je raznim vanjskim i unutarnjim čimbenicima, te se u njoj odvijaju razni procesi koje uočavamo kroz pojavu različitih promjena (eflorescencija) na koži, kao i subjektivnim simptomima: pečenje, bol, svrbež. Venerologija pak obuhvaća dvadesetak spolno prenosivih bolesti (sexually transmitted diseases - STD) koje se prenose izravnim spolnim kontaktom s inficiranom osobom, no i neizravno preko zaraženih predmeta. Velik je broj bolesti koje su posljedica patoloških procesa u samoj koži, kao i onih koje su projekcija procesa iz unutarnjih organa. Izmijenjeni ekološki uvjeti života uzrokovali su i sve veći broj oboljelih od, primjerice, kontaktnih alergijskih reakcija, na liječenje otpornih slučajeva atopijskog dermatitisa i češće javljanje bolesnika s genodermatozama, autoimunim bolestima kože, dermatomikozama i drugo. Uloga dermatovenerologa je pravodobna dijagnoza i odgovarajuće liječenje oboljelih od kožnih i spolnih bolesti, a još više i prevencija u ljudi s nasljednom sklonošću pojavi nekih bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza, nasljedne bulozne dermatoze i dr.). Dermatovenerologija je stara medicinska grana. Još je Hipokrat (460.-377. godine prije naše ere) uveo nazive za mnoge kožne bolesti, a koji su i danas u uporabi, npr. pemfigus. Galen (129.-200. g.) napisao je prvu knjigu o bolestima kože, a razvitku dermatovenerologije doprinijeli su brojni austrijski, njemački, francuski i engleski dermatolozi koji su imali velik utjecaj na razvitak dermatovenerologije u Hrvatskoj. O » ; škriljevoj bolesti« ; (sifilis) u Hrvatskoj postoje zapisi iz 16. stoljeća. Jadassohn, najpoznatiji njemački dermatolog, izdavanjem udžbenika Handbuch der Geschlechtskrankheiten 1916. g. sa suradnicima, utro je puteve i hrvatskoj dermatologiji te se desetljećima rabio i bio citiran od domaćih autora. U razvitku dermatovenerologije u Hrvatskoj, akademik Kogoj (1894.-1983.) ima primat kao utemeljitelj zagrebačke (i ljubljanske) dermatološke klinike. On je u svoje vrijeme kao entuzijast, velik znanstvenik i zaljubljenik u dermatovenerologiju promicao zagrebačku dermatovenerologiju diljem svijeta. Njegova otkrića u doba znatno slabijih mogućnosti još i danas citiraju svjetski dermatolozi (spongiformna pustula Kogoj ; Mal de Meleda). U velikom bibliografskom opusu, posljednje djelo koje je 1981. godine izdao akademik Kogoj bio je udžbenik Kožne bolesti, najvećim dijelom namijenjen specijalizantima dermatovenerologije. U razvitku dijagnostike u dermatologiji neprijeporne su zasluge prof. dr. Šime Čajkovca ; velik prinos aktinoterapiji dali su prof. dr. Milan Schwarzwald i prof. dr. Ante Vukas, a na području alergologije prof. dr. Albin Brnobić, prof. dr. Dušan Jakac, prof. dr. Anđelko Wolf i prof. dr. Zdravko Periš. Kad je riječ o suvremenim znanstvenim istraživanjima, osnivanju poslijediplomskog studija iz dermatovenerologije i objavljivanju prvog udžbenika za studente medicine Kožne i spolne bolesti 1984. godine najzaslužniji je prof. dr. Aleksej Kansky. Posljednji udžbenik za studente medicine, koji je uredio prof. dr. Ivan Dobrić, objavila je Katedra za dermatovenerologiju 1994. godine, a prepravljeno izdanje objelodanjeno je 1999. godine. Iste godine je Katedra za dermatovenerologiju izdala obvezatni udžbenik za studente medicine J. Lipozenčić i suradnici: Dermatovenerologija, Naklada Zadro, Zagreb 1999. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Zapisu nedostaje raspon stranica poglavlja. (admin.)

POVEZANOST RADA