Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 30668

Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi poboljšanja stabiliteta


Radan, Damir
Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi poboljšanja stabiliteta, 1999. (ostali radovi sa studija).


CROSBI ID: 30668 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi poboljšanja stabiliteta
(Ballast tank dimensioning, improvements of ship's stability Seminarski rad iz kolegija: HIDROSTATIKA U OSNIVANJU prof. dr.sc. Izvor Grubišić Fakultet Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij: OSNIVANJE PLOVNIH OBJEKATA)

Autori
Radan, Damir

Izvornik
Seminarski rad

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali radovi sa studija

Godina
1999

Ključne riječi
balastni tankovi; pregrađivanje; stabilitet; SOLAS pravila; sigurnost
(Ballast tanks; bulkheads; stability; SOLAS rooles; safety)

Sažetak
Sažetak: Određivanje dimenzija balastnih tankova povezano je sa pregrađivanjem kao i osnovnim svojstvima i namjeni broda. Tako je uobičajeno da pri poprečnom pregrađivanju broda duljina balastnih tankova bude jednaka duljinama pregrađenih prostora. Vodonepropusne pregrade pregrađenog prostora za teret poduprte su vodonepropusnim pregradama balastnih tankova u dvodnu. To naravno ovisi o namjeni broda. Krovni tankovi se ugrađuju zbog povišenja težišta sistema kao i zbog ravnomjernjeg opterećenja konstrukcije. Duljina bočnih balastnih tankova iz razloga nepotonivosti jednaka je duljini prostora za teret. Također ni to nije načelno pravilo jer se ro-ro brodovi grade tako da im je prostor za teret odijeljen palubama koje trebaju biti vodonepropusne, a pritom se ne pregrađuju poprečnim pregradama zbog manipulacije tereta - vožnje kamiona, automobila i teretnih vagona. U tom slučaju, bočni balastni tankovi se pregrađuju poprečnim pregradama s obzirom na proračun nepotonivosti i zahtijevani indeks pregrađivanja. Uzdužni stabilitet broda nikada se nije dovodio u pitanje zbog jako visoke početne metacentarske visine - reda veličine duljine broda, međutim granica urona je od esencijalne važnosti po sigurnost broda, jer naplavljivanje prvog prostora za teret izaziva veliki trim broda. Pri gubitku nadvođa glavna paluba postaje izložena silovitim udarima valova i preljevanju vode. Brodovi za prijevoz rasutog tereta kao i tankeri počinju se graditi sa duplom oplatom - doublle skin. S tim u vezi bitna je dinamika sudara i nasukavanja. Zbog ekoloških razloga izljevanja nafte u more razmatra se silina udara tankera i veličina rupe na oplati kao i smanjenje izljeva nakon sudara ili nasukanja. Za sve vrste brodova klasifikacijska društva propisala su pravila i metode određivanja stvarnog inseksa pregrađivanja - A, koji ovisi i o brzini broda, jer se metoda zasniva na vjerojatnosti naplavljivanja odjeljaka. Jednako tako propisane su formule za određivanje zahtijevanog indeksa pregrađivanja -R. U radu su obrađeni prijedlozi raznih autora čiji su radovi imali veliki doprinos pooštrenju pravila o gradnji brodova i poboljšanju sigurnosti. Dimenzije balastnih tankova određuju se u ovisnosti o zahtijevanom stabilitetu i čvstoći broda u balastu. Tako ukupni kapacitet balasta mora zadovoljiti zahtijeve stabiliteta i omogućiti dovoljan gaz broda da bi se posrtanje i sraz broda smanjili. Također brodski vijak mora ostati uronjen. Povećanjem broja uzdužnih vodonepropusnih pregrada u dvodnu zakomplicirala bi se manipulacija balasta za vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta u luci. Pravila za gradnju brodova propisuju gradnju tankera s dvostrukom oplatom. Ovo riješenje spriječava izljev nafte u more pri manjim brzinama broda. Ispitivanja, koja je sproveo Germaischer Lloyd, pokazala su da pri sudarima tankera koji plovi brzinom većom od 3 čvora dvostruka oplata ne pruža nikakvu garanciju od izlijevanja nafte u more i naplavljivanja tankova za teret.Ispitivanja su pokazala da konstrukcija tankera s dvostruko manjim tankovima pruža vrlo učinkovitu mjeru zaštite od izljeva nafte u more. Međutim, zbog smanjenja troškova gradnje, brodogradilišta prije pribjegavaju gradnji što većih tankova čiju veličinu ograničava MARPOL, tako da je prilikom gradnje velikih tankera volumen tanka ograničen na 50 000 m3.U tom slučaju, vjerojatnost oštećenja oplate na mjestu poprečne vodonepropusne pregrade znatno je veća, tako da je vrlo vjerojatno da će u slučaju oštećenja naplaviti dva tanka - odjeljka, što se opet svodi na isto. Zbog toga najefektnije mjesto za postavljanje poprečnih vodonepropusnih pregrada treba odrediti statistički.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport



POVEZANOST RADA


Projekti:
220001

Ustanove:
Centar za kliničku primjenu neuroznanosti

Profili:

Avatar Url Damir Radan (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Radan, Damir
Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi poboljšanja stabiliteta, 1999. (ostali radovi sa studija).
Radan, D. (1999) Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi poboljšanja stabiliteta. Seminarski rad. Ostali radovi sa studija.
@unknown{unknown, author = {Radan, Damir}, year = {1999}, keywords = {balastni tankovi, pregra\djivanje, stabilitet, SOLAS pravila, sigurnost}, title = {Dimenzioniranje balastnih tankova, pregled i prijedlozi pobolj\v{s}anja stabiliteta}, keyword = {balastni tankovi, pregra\djivanje, stabilitet, SOLAS pravila, sigurnost} }
@unknown{unknown, author = {Radan, Damir}, year = {1999}, keywords = {Ballast tanks, bulkheads, stability, SOLAS rooles, safety}, title = {Ballast tank dimensioning, improvements of ship's stability Seminarski rad iz kolegija: HIDROSTATIKA U OSNIVANJU prof. dr.sc. Izvor Grubi\v{s}i\'{c} Fakultet Strojarstva i Brodogradnje Sveu\v{c}ili\v{s}ta u Zagrebu Poslijediplomski studij: OSNIVANJE PLOVNIH OBJEKATA}, keyword = {Ballast tanks, bulkheads, stability, SOLAS rooles, safety} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font