Naslov
Ispitivanje evociranih slušnih potencijala u neurorizične djece
(Investigation of auditory evoked potentials in children)

Autori
Bošnjak-Nađ, Katarina ; Marn, Borut ; Popović-Miočinović, Ljiljana ; Išgum, Velimir ; Sremić, Š

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurologija Croatica / Hajnšek, S. ; Išgum, V. ; Mitrović, Z. - Zagreb : Neurološka klinika KBC Zagreb, 2004, 66-66

Skup
II. hrvatski neurofiziološki kongres

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 21.09.2004. - 26.09.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
slušni evocirani potencijali; neurorizična djeca
(auditory evoked potentials;)

Sažetak
Oštećenja sluha (periferna i centralna, supkortikalno) češća su u neurorizične djece nego u opčoj populaciji. Cilj rada bio je ispitati učestalost oštećenja sluha neurorizične djece te ispitati perinatalne čimbenike visokog rizika na oštećenje sluha. U ispitivanje je uključeno 350 neurorizične djece od 1. lipnja 2000. godine do 1. lipnja 2004. godine. Učinjeno je: 1. ispitivanje praga sluha metodom određivanja praga evociranih potencijala moždanog debla (ABR) u 350 djece ; 2. ispitivanje ABR-a na supraliminarnom intenzitetu u 318 djece ; 3. analiza čimbenika visokog rizika u perinatalnom iskazu u 69 djece s oštećenjem sluha. Periferno oštećenje sluha imalo je 30 (8.57 %) djece. Uz to su u dvoje djece (0.5 %) nađene i promjene u ABR-u koji upućuje na centralne smetnje. Ta su djeca upućena na kompletnu audiološku obradu i rehabilitaciju u Polikliniku SUVAG. Uredan periferni sluh imalo je 318 (91 %) djece. U 318 neurorizične djece s urednim perifernim sluhom učinjeno je ispitivanje na supraliminarnom intenzitetu. Patološki ABR nalaz – produženu međuvalnu latenciju I-III, a posljedično i I-V – imalo je 39 (12 % djece. Ta su djeca upućena na logopedsku terapiju i praćenje. Prema nepotpunim rezultatima logopedskog tretmana nađeno je da ta djeca imaju uredan rani receptivni razvoj govora, uredan rani ekspresivni razvoj kao i pojavu prve riječi. Kasni pojava prve rečenice – javlja se tek u dobi od 2.5 do 3 godine. Rečenica je agramatična i djeca je rjeđe koriste u komunikaciji. Artikulacija je neprimjerena dobi s netipičnim grješkama izgovora. U 69 neurorizične djece s oštećenjem sluha (perifernog 30/350 i supkortikalnog 39/318) analizirani su čimbenici rizika. Sva ispitivana nedonešena djeca (19/19) i jedna trećina (17/50) donešene djece imaju više od jednog čimbenika rizika u perinatalnom iskazu. Najčešći su hiperbilirubinemija, perinatalna infekcija, novorođenačke konvulzije, asfiksija i niska porođajna težina. Periferna oštećenja sluha javljaju se u 8.5 % neurorizične djece. Smetnje provođenja slušnog impulsa (prolazne ili trajne) ima 12 % neurorizične djece i u dobi nakon 18 mjeseci, pa su rizična na teškoće u razvoju govora. Stoga je neophodna rana logopedska terapija. Prisustvo više rizičnih čimbenika opravdava ispitivanje evociranih slušnih potencijala u neurorizične djece, iako je učinjen probir u rodilištu.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA