Naslov
Sociodemografski čimbenici kod branitelja u procesu traženja HRVI-a

Autori
Peraica, Tina ; Alegić Karin, Anita ; Kozarić - Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 2. hrvatskog kongresa vojne medicine / Milas, Zoran - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za vojnu medicinu, 2005

Skup
2. hrvatski kongres vojne medicine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.10.2005. - 22.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sociodemografski čimbenici; poremećaji uzrokovani stresom; HRVI
(sociodemografic factors; stress related disorders; compensation seeking)

Sažetak
Nacrt istraživanja: Retrospektivna analiza prikupljenih podataka poremećaja uzrokovanih stresom kod sudionika Domovinskog rata tijekom procesa vještačenja. Istraživanje je provedeno u Regionalnom centru za psihotraumu u KB Dubravi, Odjelu psihijatrije u razdoblju od lipnja 2002. godine do prosinca 2004. godine. Cilj istraživanja je bio utvrditi povezanost nekih demografskih čimbenika (obrazovanje, bračni i radni status, roditeljstvo) s postavljenom dijagnozom poremećaja uzrokovanih stresom tijekom psihijatrijskog liječenja i vještačenja. Uzorak: 1055 branitelja bilo je uključeno u proces vještačenja od strane nominiranih vještaka da se potvrdi ili ne dijagnoza poremećaja uzrokovanih stresom radi traženja HRVI-a. Prosječna dob branitelja je bila 42.6&plusmn ; ; 7.6 godina, 1031 (97.7%) muškaraca i 24 (2.3%) žena. Dužina borbenih aktivnosti je bila 28.1&plusmn ; ; 19.8 mjeseci. Ambulantno liječenje trajalo je 4.1&plusmn ; ; 3.0 godina i provedene su 2.4 hospitalizacije.15.5% ratnih veterana su imali status HRVI-a radi tjelesne bolesti. Rezultati: Većina branitelja je niskog stupnja obrazovanja (24.5% osnovna škola, 57.0% srednja strukovna škola). Većinom su bili umirovljeni (54.6%) ili nezaposleni (17.6%). 71.1% je bilo oženjeno i 77.3% imalo je djecu. Dijagnoza poremećaja uzrokovanih stresom postavljena tijekom liječenja je bila potvrđena od strane vještaka kod 20.1% branitelja. Oženjeni branitelji su statistički značajno češće bili više obrazovani, imali su duže borbeno iskustvo, rjeđe su bili hospitalizirani i češće su imali tjelesni HRVI. Rastavljeni branitelji su bili češće hospitalizirani i kraće su bili borbeno aktivni. Neoženjeni branitelji su bili nižeg obrazovanja i ranije su zatražili psihijatrijsku pomoć. Tijekom psihijatrijskog liječenja nije utvrđena povezanost obrazovanja, radnog statusa i roditeljstva s postavljenim dijagnozama. Oženjenim braniteljima češće je postavljena dijagnoza PTSP. Tijekom vještačenja braniteljima s višim obrazovanjem češće je postavljena dijagnoza PTSP kao i dijagnoze koje su nosile veću financijsku dobit, dok su branitelji s nezavršenom osnovnom školom češće dijagnosticirani dijagnozama koje nisu bile povezane s borbenim stresom. Također braniteljima, koji su duže bili borbeno aktivni, te zaposleni češće je dijagnosticiran PTSP. Zaključak: Povezanost dijagnoza postavljenih tijekom psihijatrijskog liječenja i vještačenja je slaba. Tijekom liječenja je bračni status povezan s postavljenim dijagnozama poremećaja uzrokovanih stresom, a tijekom vještačenja obrazovanje, zaposlenost i dužina borbenih aktivnosti povezani su s poremećajima uzrokovanim stresom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA