Naslov
Karakteristike lipidnog statusa, homocisteina i oLAB-a kod kod bolesnika s PTSP-om primjenom metoda inteligentne analize podataka

Autori
Jendričko, Tihana ; Gamberger, Dragan ; Supek, Fran ; Kovačić, Zrnka ; Rukavina, Lea ; Rak, Davor ; Grubišić - Ilić, Mirjana ; Kozarić - Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka simpozija Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji poremećaja uzrokovanih stresom / - Zagreb : Eli Lilly (Suisse) Predstavništvo u RH, 2006, 29-29

Skup
Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji poremećaja uzrokovanih stresom

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 01.06.2006. - 03.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
lipidni status ; homocistein ; oLAB ; PTSP
(lipid status ; homocysteine ; oLAB ; PTSD)

Sažetak
Uvod: Bolesnici s PTSP-om imaju povišen lipidni status i povećanu incidenciju kardiovaskularnih bolesti (Kang i sur., Ann Epidemiol 2005 Jun 30). Osim povišenog lipidnoga statusa koji je poznat kao marker kardiovaskularnog rizika (Uddin i sur., Pak J Pharm Sci 2004 ; 17:85), novija istraživanja ističu važnost povišenog homocisteina (Kzemi i sur., Angiology 2006 ; 57:9) i antitijela na oksidirani LDL (oLAB) (Tsimikas, Curr Atheroscler Rep 2006 ; 8:55). Stres je važan rizični čimbenik u procesu aterogeneze (Liu i sur., Ann N Y Acad Sci. 2005 ; 1042:70). Dokazana je uloga homocisteina i oLAB-a u Alzheimerovoj bolesti (Sachdev i sur., Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2005 ; 29:1152), shizofreniji (Levine i sur., Biol Psychiatry 2006 Jan 11), oscilacijama raspoloženja i depresiji, smetnjama koncentracije i oštećenju pamćenja (Setnik i sur., Pharmacol Biochem Behav 2004 ; 77:155). Određeni broj studija istraživao je utjecaj homocisteina na kardiocerebrovaskularne bolesti i oštećenje kognitivnih funkcija kod osoba s PTSP-om, no vrlo mali broj studija istraživao je utjecaj oLAB-a. Naša preliminarna istraživanja na ispitanicima s ratnim PTSP-om pokazala su trend postojanja razlika u koncentraciji homocisteina i oLAB-a u odnosu na ispitanike s ratnom traumom bez PTSP-a (Jendričko i sur., Grubišić-Ilić i sur., Zbornik sažetaka 2. hrvatskog kongresa psihofarmakoterapije 3-7.10.2005, Zagreb). Cilj: Uspoređivanje razine lipidnog statusa, homocisteina i oLAB-a kod ispitanika s PTSP-om kao posljedicom izloženosti ratnoj traumi (n=51) u odnosu na ispitanike koji imaju druge psihijatrijske poremećaje (n=51). Uzorak: Ispitanici su uspoređivani prema dobi, navikama ispitanika koje utječu na vrijednosti lipida, indeksu tjelesne težine (BMI) i duljini izloženosti borbenom djelovanju. Bolesnici s akutnom psihozom, demencijom, shizofrenijom, somatskim bolestima, poremećajem osobnosti i zlouporabom psihoaktivnih tvari bili su isključeni iz istraživanja. Metode: Dijagnoza je postavljena primjenom Strukturiranog kliničkog intervjua prema kriterijima DSM-IV klasifikacije (SCID-First i sur., 1995), Kliničkom skalom za posttraumatski stresni poremećaj (CAPS-Blake i sur., Behav Ther 1990, 13:187), te psihijatrijskim pregledom. Ispitanici su ispunili Upitnik za rizične čimbenike o promijenjenom lipidnom statusu. Biokemijskim testovima mjeren je kolesterol, trigliceridi, HDL i LDL kolesterol, apoA, apoB, oLAB i homocistein u serumu. Uzorci krvi vađeni su nakon 12 sati gladovanja. Podaci su analizirani pomoću programa za inteligentnu analizu Parralel Random Forrests (PARF) i Data Mining Server (DMS). Inteligentna analiza podataka fokusira se na pronalaženje informacija i znanja unutar baza podataka i do sada je uglavnom primijenjivana u istraživačkom radu. Kako je manje korištena u kliničkom radu željeli smo ispitati njezinu primjenu i mogućnosti u istraživanju važnosti ispitivanih parametara i oblikovanju dijagnostičkih algoritama. Rezultati: Izdvojili smo atribute koji opisuju lipidni status bolesnika i druge atribute vezane uz njega (homocistein i oLAB). Njihovu povezanost s dijagnozom PTSP-a procjenjivali smo PARF algoritmom za strojno učenje koji svakom atributu pridjeljuje zasebnu ocjenu, ali atribute promatra u kontekstu uzimajući u obzir njihove moguće interakcije. Iz tog razloga, opisu lipidnog statusa pridodali smo ostale dostupne atribute koji mogu utjecati na fiziološko stanje bolesnika. Algoritmu smo dozvolili pristup informaciji o komorbidnim psihijatrijskim dijagnozama bolesnika. U ovako proširenom kontekstu, značajnim su se pokazali mjerenja HDL-a i homocisteina. Prediktivna moć modela na novim podacima predviđena je out of bag metodom i iznosi 72.55% (točnost), odnosno 0.451 (κ statistika). Obradom podataka pomoću DMS kao najznačajnije varijable u odnosu na ispitanike s PTSP-om izdvojile su se sljedeći redoslijedom: HDL<1.14 (sens. 49%, spec. 74%), kolesterol<6.11 (sens. 72%, spec. 45%), BMI>25.80 (sens. 63%, spec. 51%), homocistein>9.19 (sens. 74%, spec. 45%). Zaključak: Dobiveni rezultati upućuju nas na daljnje istraživanje modela povezanosti atributa lipidnog statusa i atributa vezanih uz njega, te atributa koji mogu utjecati na fiziološko stanje bolesnika, što nam može pomoći u određivanju općih i specifičnih svojstava bolesnika s PTSP-om te oblikovanju dijagnostičkih algoritama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA