Pregled bibliografske jedinice broj: 302634
Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. – Od ratara do konobara
Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. – Od ratara do konobara // Sociologija i prostor, 45 (2008), 177/178 (3/4); 377-396 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 302634 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. – Od ratara do konobara
(Changes in the Occupational Structure of Croatia from 1971 to 2001. - From Farmers to Waiters)
Autori
Peračković, Krešimir
Izvornik
Sociologija i prostor (1330-0288) 45
(2008), 177/178 (3/4);
377-396
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zanimanje; struktura zanimanja; podjela rada; deindustrijalizacija; tercijarizacija; usluge; postindustrijsko društvo
(occupation; ocupational structure; division of labour; deindustrialization; tertiarization; services; postindustrial society)
Sažetak
U članku je najprije prikazana sociološka konceptualizacija pojma zanimanje i struktura zanimanja. Polazi se od klasičnih socioloških teoretičara podjele rada (Smitha, Marxa, Spencera, Durkheima i Webera) koji svaki iz svoje perspektive pridonose izgradnji teorije o podjeli rada kroz temeljne pojmove primjenjive i danas. U toj perspektivi, struktura zanimanja je indikator horizontalne podjele rada, a zanimanje jest pojam koji integrira društvenu, ekonomsku i tehničku podjelu rada prema definiciji Maxa Webera. Prikazana je također sociološka definicija strukture zanimanja koja vodi ka operacionaliziranoj klasifikaciji zanimanja prema skupinama što čini temeljni analitički okvir. Osnovna hipoteza u empirijskom dijelu jest da je struktura zanimanja u Hrvatskoj poprimila obilježje postindustrijske podjele rada zbog prevladavanja uslužnih zanimanja. Analiza promjena u strukturi zanimanja se u ovom radu temelji na usporedbi udjela skupina zanimanja prema popisima stanovništva 1971, 1981., 1991. i 2001. Glavni rezultati potvrđuju hipotezu o postindustrijskoj podjeli rada u hrvatskom društvu jer pokazuju rast udjela uslužnih zanimanja i njihovom prevladavanju u strukturi zanimanja. To ukazuje na postojanje procesa deindustrijalizacije i tercijarizacije odnosno činjenicu da je i hrvatsko društvo ušlo u postindustrijsko doba. Najvažniji čimbenici koji do toga dovode su procesi tehničke modernizacije, marketizacije društva i demografske tranzicije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941560-1549 - Kulture konzumerizma i održivosti: globalni izazovi socio-kulturnom razvoju RH (Čolić, Snježana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Krešimir Peračković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- World Agricultural Economics an Rural Sociology Abstracts
- Agricola
- Agris
- CAB Abstracts
- Geobase
- Global Health
- Edina