Naslov
Vrijednost OLAB-a kod osoba oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja

Autori
Jendričko, Tihana ; Vidović, Anđelko ; Đerek, Lovorka ; Kovačić, Zrnka ; Rukavina, Lea ; Romić, Željko ; Kozarić-Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 2. hrvatskog simpozija o poremećajima uzrokovanim stresom: Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom / Kozarić-Kovačić, Dragica - Zagreb : Klinička bolnica Dubrava, 2007, 28-28

Skup
2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom: Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Rabac, Hrvatska, 03.05.2007. - 05.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
OLAB ; posttraumatski stresni poremećaj
(OLAB ; posttraumatic stress disorder)

Sažetak
Uvod: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) veže se uz različite psihičke i somatske komorbiditete. Bolesnici s PTSP-om imaju povišen lipidni status i povećanu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Novija istraživanja ističu važnost autoantitijela na oksidirani LDL kao rizičnog čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Također je moguća uloga oLAB-a u patogenezi Alzheimerove bolesti. Do sada nije istraživana povezanost PTSP- a i razina autoantitijela na oksidirani LDL (oLAB). Naša dosadašnja preliminarna istraživanja pokazala su trend postojanja razlika u koncentraciji oLAB-a kod ispitanika s ratnim PTSP- om u odnosu na ispitanike koji su bili izloženi ratnoj traumi, no bez posljedično razvijenog PTSP- a. Cilj: Usporediti vrijednosti oLAB-a između 3 skupine ispitanika - ispitanika s PTSP-om kao posljedicom izloženosti ratnoj traumi (N=66), ispitanika koji nisu razvili PTSP nakon izloženosti ratnoj traumi (N=33) i zdravih ispitanika (N=42). Uzorak: Ispitanike smo usporedili prema dobi, navikama koje utječu na vrijednosti lipida, indeksu tjelesne težine (BMI) i duljini izloženosti borbenom djelovanju. Isključili smo bolesnike s akutnom psihozom, demencijom, shizofrenijom, somatskim bolestima, poremećajem ličnosti i zlouporabom psihoaktivnih tvari. Metode: Za postavljanje dijagnoze koristili smo Strukturirani klinički intervjua prema kriterijima DSM-IV klasifikacije (SCID), Kliničku skalu za posttraumatski stresni poremećaj (CAPS), uz psihijatrijski pregled. Svi ispitanici su ispunili Upitnik za rizične čimbenike o promijenjenom lipidnom statusu. Primijenjen je reagens za oLAB određen ELISA-om. Za analizu podataka koristili smo ANCOVA test uz kontrolu za dob, pušenje i BMI. Rezultati: PTSP ispitanici imaju značajno niže vrijednosti oLAB-a u odnosu na veterane bez PTSP-a (p<0.05), ali ne i u odnosu na zdrave kontrole. Nisu pronađene korelacije u odnosu na dob, BMI i pušenje. Zaključak: Dobiveni rezultati pokazuju značajno snižene vrijednosti oLAB-a kod ispitanika s PTSP-om. S obzirom da dosadašnje studije pokazuju inverznu korelaciju klasičnih rizičnih čimbenika i kardiovaskularnih bolesti, ovaj nalaz bi mogao upućivati na povećani rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti kod osoba oboljelih od PTSP-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA