Naslov
Analiza rizika pojavljivanja influence ptica u Hrvatskoj
(Risk Analysis of the Introduction of Avian Influenza virus to Croatia)

Autori
Pavlak, Marina ; Mužinić, Jasmina ; Savić, Vladimir ; Cvitković, Denis ; Tadić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova VII simpozija Peradarski dani 2007. s međunarodnim sudjelovanjem / Balenović, Mirta - Zagreb, 2007, 21-37

Skup
VII simpozij Peradarski dani 2007. s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 07.05.2007. - 10.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
analiza rizika; influenca ptica; ptice; Hrvatska
(risk analysis; avian influenza; birds; Croatia)

Sažetak
Analiza rizika predstavlja važan alat koji pomaže veterinarskoj službi u donošenju odluka o prioritetima. Prema preporukama Međunarodnog ureda za epizootije, analiza rizika provodi se u svim slučajevima ugroženosti zdravlja životinja i ljudi i ima važnu ulogu u postupku donošenja odluka i implementaciji sustava aktivnosti. Činjenica da je u Hrvatskoj izdvojen visokopatogeni H5N1 virus influence u divljih ptica, ukazuje da provođenje mjera zaštite životinja od visokopatoge influence, predstavlja jedan od prioriteta veterinarske službe. Primjena mjera ovisit će o procjeni stupnja rizika od pojave influence na određenom području. Procjenu stupnja rizika moguće je donijeti na temelju rezultata studije analize rizika koja uključuje analizu svih relevantnih pokazatelja o kojima ovisi pojavljivanje influence, a to su identifikacija virusa, procjena oslobađanja virusa, procjena izloženosti virusu te procjena rizika. Prema dosadašnjim podacima o pojavi avijarne influence kod peradi i divljih ptica u svijetu pokazalo se da su najosjetljiviji na virus avijarne influence predstavnici močvarica dvaju rodova: gušćarica (Anseriformes) i šljukarice (Charadriiformes). Na području Hrvatske od ovih vrsta ptica dolazi njih stotinjak u vrijeme selidba i zimovanja, a mnoge su i hrvatske gnjezdarice. Podaci o poznavanju putova njihove selidbe i mjesta gnježđenja kao i mjesta i brojnosti njihovih jata na zimovanju, važna su komponenata prema kojoj se izrađuje procjena rizičnih močvarnih staništa. S epidemiološkog gledišta za održavanje virusa u okolišu i njegovog širenja, značajnije su vrste koje nakon infekcije obično ne ugibaju, jer se pretpostavlja da tako one mogu zaraziti druge vrste ptica s kojima dolaze u kontakt. Crvenokljuni labud (Cygnus olor), kod kojeg obično dolazi do uginuća nakon infekcije, predstavlja manju epidemiološku opasnost jer se virus na taj način ne zadržava u prirodi. Stoga, ova vrsta močvarice predstavlja brzi i evidentan indikator prisustva virusa u divljoj populaciji ptica. U razmatranju rizika od ptičje influence treba procjeniti i brojnost drugih vrsta na nekom području kao što su Ardeidae (čaplje), Ciconiidae (rode) i ptice grabljivice (orao, sokol), ali i druge vrste životinja te domaće životinje (domaća svinja).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA