Pregled bibliografske jedinice broj: 299170
Analiza sedimenta i vode Moslavačkog područja
Analiza sedimenta i vode Moslavačkog područja // Zbornik radova i sažetaka Znanstveno-edukativnog projekta Studentskog odsjeka HGD-a "Voda i mi. II." / Spevec, Siniša (ur.).
Zagreb: Hrvatsko geološko društvo, 2007. str. 15-16 (demonstracija, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 299170 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza sedimenta i vode Moslavačkog područja
(Analysis of water and sediment from Moslavina region)
Autori
Horvat, Gordan ; Magdić, Katja ; Tomić, Antonija ; Pitarević Svedružić, Lovorka ; Rončević, Sanda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik radova i sažetaka Znanstveno-edukativnog projekta Studentskog odsjeka HGD-a "Voda i mi. II."
/ Spevec, Siniša - Zagreb : Hrvatsko geološko društvo, 2007, 15-16
Skup
Znanstveno-edukativni projekt Studentskog odsjeka HGD-a "Voda i mi. II."
Mjesto i datum
Zagreb Hrvatska; PP Lonjsko polje, Hrvatska, 14.05.2007. - 20.05.2007
Vrsta sudjelovanja
Demonstracija
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
analiza vode; analiza sedimenta; sadržaj metala; ICP-AES
(water analysis; sediment analysis; metal content; ICP-AES)
Sažetak
Sedimenti (lat. sedimentum = talog) su taložine materijala iz procesa trošenja stijena primjerice, šljunka, pijeska, gline i sličnih tvari u moru, jezeru, rijeci ili na kopnu. Procesi trošenja stijena uključuju interakciju vodenih otopina sa stijenama i rezultiraju otopinama različitog sastava obzirom na ishodne reaktante. Ovaj proces daje netopljive krutine i druge čvrste tvari kao sekundarne mineralne faze. Riječni sedimenti nastaju taloženjem svake čestične materije koja može biti transportirana vodenim tokom. Sedimenti imaju veliku ekološku vrijednost jer čine esencijalni dio vodenog ekosustava formirajući raznoliko stanište i okoliš. Proučavajući sedimente moguće je dobiti podatke o zagađenosti nekoga područja u tome trenutku ili u nekom povijesnom razdoblju. Kemijska analiza sedimenata može poslužiti kao efikasan alat za određivanje kemijskih ravnoteža i indirektno praćenje kakvoće vodenog ekosustava. U sklopu studenstkog projekta '' Voda i mi 2'' prikupljani su uzorci sedimenata i površinskih voda moslavačkog područja. Cilj rada bio je mjerenjem nekoliko kemijskih parametara procijeniti stanje sustava voda-sediment i utvrditi pogodne kemijske pokazatelje stanja ekosustava. U tu svrhu uzeti su uzorci voda za analizu iz rijeka s moslavačkog područja, a analizirani sedimenti potječu iz rijeke Česme. Atomskom emisijskom spektrometrijom uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-AES) određen je udio metala (Ca, Mg, Na, K, Al, Fe, Mn, Zn, Cu, Cr, Cd, Ni, Pb) u uzorcima sedimenata i vode. Kemijskom analizom vode još su određeni pH, tvrdoća vode, sadržaj klorida, kemijska potrošnja kisika (KPK). Svim analizirani uzorcima voda određen je pH u području koje odgovara vrijednostima za prirodne vode (6, 5-8, 5). Izmjerene vrijednosti sadržaja klorida puno su manje od maksimalno dopuštenih koncentracija za pitke i prirodne vode. Veći sadržaj otopljene organske tvari kod uzoraka Česme i Struge, a koji se očituje u višim KPK vrijednostima upućuje na kvalitetu koje najčešće imaju površinske vode. Moguće je da su i izmjerene vrijednosti KPK posljedica antropogenih učinaka. Svi uzorci ujedno sadrže i veći sadržaj alkalijskih i zemnoalkalijskih metala te manje koncentracije bakra, mangana, cinka, aluminija, željeza i barija. Od toksičnih metala, u uzorcima vode, potvrđena je prisutnost kadmija, dok sedimenti osim kadmija sadrže još krom i nikal. Međusobnim uspoređivanjem rezultata analiza uzoraka vode utvrđen je različiti sastav obzirom na lokaciju uzorkovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191342-1083 - Interakcije i dizajn bioaktivnih molekula (Novak, Predrag, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Sanda Rončević
(autor)
Gordan Horvat
(autor)
Antonija Tomić
(autor)
Katja Magdić Košiček
(autor)
Lovorka Pitarević Svedružić
(autor)