ࡱ> #`3bjbj5G5G.>W-W-XVVVVxW~jY(8Y8Y8Y8Y8Y8Y8Y||||||| huP|}8Y8Y8Y8Y8Y|8Y8Y]~kkk8Yx8Y8Y|k8Y|kkvfw8YY p8loaV` vws~0~vŃjŃ,fwŃfw|8Y8Yk8Y8Y8Y8Y8Y||k8Y8Y8Y~8Y8Y8Y8Y)1d%1 Primarijus dr.sc. Ranko Stevanovi, dr.med. Voditelj Odjela za primarnu zdravstvenu zaatitu Hrvatski zavod za javno zdravstvo 10000 ZAGREB, Rockefellerova 7 tel: 01 48 63 241 fax: 01 46 83 011 e-mail:  HYPERLINK "mailto:ranko.stevanovic@hzjz.com" ranko.stevanovic@hzjz.com  HYPERLINK "mailto:rankostev@hotmail.com" rankostev@hotmail.com  KAKO NAPRAVITI PROBIR ZA KRONI NU BUBRE}NU BOLEST ? Klju  problema itave Hrvatske, ne samo zdravstva, je potpuna nekultura injenica i podataka. (prof Oreakovi, FERAL TRIBUNE 9 lipnja 2001) UVOD Preventivni pregledi ne provode se dovoljno, bolje bi bilo rei da nikada nije dovoljno ili previae baviti se preventivom. Hrvatska je izmislila aktivnu preventivnu skrb za sveukupno pu anstvo, dom zdravlja, specijalizaciju iz obiteljske medicine. Tu se misli prije svega na profesora Andriju `tampara i aktivnosti koje su se provodile prije i nakon II svjetskog rata. Na~alost, fasciniranost uspjesima klini ke medicine, okretanje razvoju specijalisti ke, sofisticirane skrbi i skrbi utemeljene na tehnoloakim inovacijama, s jedne strane, a promjene u razvoju zdravstva koji je utemelje na farmaceutski i klini ki (prete~ito kiruraki pristup), s druge strane, malo po malo, potisnule su preventivne mjere i aktivnosti. Tako je tijekom 2005. godine, u djelatnostima primarne zdravstvene zaatite u Republici Hrvatskoj, zabilje~eno ukupno samo 76.311 sistematskih, periodi nih i kontrolnih pregleda odraslih, 23% manje nego u 2004. godini. U odnosu na 1995. godinu ovih pregleda je za 3% manje, a u odnosu na 1990. godinu za 79% manje. Ovako mali broj preventivnih pregleda, isto kao i mali broj kunih posjeta, govori da su djelatnosti primarne zdravstvene zaatite zbog destimulacije (nedostatka mehanizma financiranja preventivnih djelatnosti) postale pasivne zdravstvene djelatnosti koje utvruju i lije e bolesti i ne utje u zna ajnije na pozitivne promjene zdravlja populacije, kako je zakonski i deklarativno propisano. Ukratko re eno, originalna hrvatska ideja o aktivnoj skrbi za sve pu anstvo i preventivu zna ajno se razvodnila. Ali, to je samo joa jedna u slijedu genijalnih originalnih hrvatskih ideja koje su zavraile na korist viae drugima nego nama (kao i padobran, torpedo, penkala, visokofrekventna struja i drugi originalni hrvatski izumi). PREVENTIVNI PREGLEDI Preventivni pregledi su pregledi koji se u pravilu rade u onih koji smatraju sebe zdravima i nemaju nikakvih simptoma niti problema. Preventivni pregledi se dijele na sistematske, ciljane i kontrolne preglede. Sistematski pregledi su vrsta preventivnih pregleda, kada se od strane jednog ili viae doktora, naj eae specijalista, pregledava viae organskih sustava, npr. glava i vrat, ~iv ani sustav, osjetila, psihijatrijski pregled, internisti ki pregled (kardiovaskularnog sustava, dianog, probavnog sustava), genitourinarnog sustava, ko~e, kostiju zglobova i miaia. Nakon svakog od ovih pregleda daje se zaklju no mialjenje koje u pravilu mo~e biti: BO, potrebna kontrola (nekog sustava ili ukupno) za odreeno vrijeme, i/ili se pregledanoga upuuje na dijagnosti ki/terapijski tretman. Ciljani pregledi provode se za utvrivanje bolesti/sumnje na bolesti odreenog organa ili organskog sustava. Kontrolni pregledi su oni koji se provode nakon provedenog preventivnog pregleda s ciljam da se utvrdi kako se odreena bolest ili sumnja na bolest razvija, ili eae, da se utvrdi kako je poduzeti dijagnosti ki/terapijski tretman rezultirao u odnosu na bolest/postavljenu sumnju na bolest. Korisnost preventivnih pregleda mo~emo dokazati ne jednom hrvatskom primjeru Od 18.856 osoba starijih od 45 godina pregledanih u 2003. godini za ukupan troaak od samo milijun kuna postavljena je do tada nepoznata sumnja na rak kod 289 ~ena i 171 muakarca, nepoznata sumnja na kardiovaskularnu bolest postavljena je kod 2.100 ~ena i 2.048 muakaraca, sumnja na oateen metabolizam glukoze postavljena je u 768 ~ena i 1.127 muakaraca, sumnja na neku drugu bolest, neotkrivenu ranije postavljena je kod 3,106 pregledanih osiguranica i 2,628 pregledanih osiguranika. EPIDEMIOLO`KI PODACI O BOLESTIMA SUSTAVA MOKRANIH ORGANA Epidemioloaki podaci o bolestima sustava mokranih organa prikupljeni iz rutinske zdravstvene statistike odnose se na umrle i hospitalizirane osobe, te na broj utvrenih bolesti i stanja u primarnoj zdravstvenoj zaatiti. Umrli: Tablica - Table 1. UMRLI S PREBIVALI`TEM U HRVATSKOJ PO SKUPINAMA BOLESTI TE UDIO I STOPE NA 100.000 STANOVNIKA U 2005. GODINI PO SPOLU - Deaths with Croatian residency by disease group, their respective shares and rates per 100,000 population by sex, Croatia 2005 UKUPNO - Total Muki - male }ene - female BROJ Stopa na BROJ Stopa na BROJ Stopa na Skupina bolesti - stanja % 100.000 Rang % 100.000 Rang % 100.000 Rang stanovnika stanovnika stanovnika No. % Rate per No. % Rate per No. % Rate per ICD 10 disease group 100,000 Rank 100,000 Rank 100,000 Rank population population population XIVBolesti sustava mokranih i spolnih organa7581,4617,0873221,2415,0884361,6918,947- Diseases of the genitorinary systemUKUPNO - Total51.790100,01.167,1126.066100,01.220,3825.724100,01.117,68 Izvor podataka: Dokumentacija Dr~avnog zavoda za statistiku, 2006. god. (DEM-2/05) Source of information: Croatian Central Bureau of Statistics, 2006 (DEM-2/05) Stanovniatvo - Popis 2001. godine Ukupno: 4,437.460 Muaki:2,135.900 }ene: 2,301.560 Population - Census 2001 Total: 4.437,460 Male:2.135,900 Female: 2.301,560 Po broju umrlih, ova skupina bolesti je na sedmom mjestu s oko 750 umrlih, stopom od 17 umrlih na 100.000 stanovnika i udjelom od 1,5% od ukupnog broja umrlih osoba. Hospitalizirane osobe: Tablica - Table 2. BOLNI KI POBOL I STRUKTURA (%) HOSPITALIZACIJA PO DOBNIM SKUPINAMA TE SKUPINAMA BOLESTI (MKB 10) U BOLNICAMA HRVATSKE 2005. GODINE - Hospital morbidity and structure of admissions (percentage) by age and disease groups (ICD 10) for Croatian hospitals in 2005 SKUPINA BOLESTI-STANJA UKUPNO 0 1-4 5-9 10-19 20-39 40-59 60 i vie Nepoznata godina godina godina godina godina godina godina dob DISEASE OR CONDITION GROUP TOTAL 0 1-4 5-9 10-19 20-39 40-59 60 yr Age yr yr yr yr yr yr and above unknown XIV Bolesti sustava mokranih i spolnih organa  Diseases of the genitourinary 47.487 922 1.132 1.281 1.798 8.419 13.441 14.871 5.623 system % 8,0 4,5 6,6 6,3 5,5 10,2 9,9 6,4 10,8 U K U P N O - Total 592.288 20.565 17.129 20.300 32.415 82.867 135.598 231.324 52.090 % 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor podataka: Bolesni ko-statisti ki obrazac Source of information: Case Statistical Card Po broju hospitaliziranih ova skupina bolesti s oko 47.500 hospitalizacija, sudjeluje s 8% u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Broj utvrenih bolesti sustava mokranih organa u primarnoj zdravstvenoj zaatiti: Tablica - Table 3. Utvrene bolesti sustava mokranih i spolnih organa i ukupno u PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZA`TITI u Hrvatskoj u 2005. godini - Diseases Diseases of the genitourinary system and total diagnosed by the Primary Health Care, Croatia 2005 Bolesti i stanja MKB 10 ifra 0-6g. 7-19g. 20-64g. 65 i v. Ukupno Diseases and conditions ICD 10 Code 0-6yr. 7-19yr. 20-64yr. 65 and over Total 88Glomerulske bolesti bubrega - Glomerular diseasesN00-N081513572.6431.4934.64489Tubulointersticijske bol. bubrega - Renal tubulo-interstitial diseasesN10-N161.5371.3338.6295.13616.63590Bubre~na insuficijencija - Renal faillureN17-N1929893.8494.1078.07491Urolitijaza (mokrani kamenci) - UrolithiasisN20-N2312874024.86110.69136.42092Upala mokranog mjehura (cistitis) - CystitisN3015.04024.283138.80568.225246.35393Druge bolesti urinarnog sustava (osim N30) - Other diseases of the urinary system (without N30)N25-N393.9133.80924.38013.53345.63594Hiperplazija prostate- Hyperplasia prostateN400019.86427.90547.76995Druge bol. mukih spol. org. - Other diseases of male genital organsN41-N513.9392.27618.3607.12731.70296Poremeaji u menopauzi - Menopausal disordersN950022.4761.06723.54397Ostale bolesti ~enskih spolnih organa - Other diseases of the female genital organs1.0766.90352.8489.72970.55614.Meuzbroj za N00-N99 - N00-N99 total25.81339.790316.715149.013531.331UKUPNO BOLESTI I STANJA (bez V01-Y98) DISEASES AND CONDITIONS TOTAL (without V01-Y98)1.219.2261.224.3944.270.1782.167.7758.881.573 Prikupljeni podaci o bolestima i stanjima u primarnoj zdravstvenoj zaatiti ne mogu poslu~iti za odreivanje udjela pojavljivanja pojedinih zna ajnih bolesti (ili skupina bolesti), nego samo kao uvid u kretanje u estalosti koriatenja zdravstvene zaatite u djelatnostima primarne zdravstvene zaatite zbog pojedinih bolesti i stanja. U 2005. godini, prema redoslijedu udjela utvrenih bolesti i stanja zabilje~enih u djelatnostima ope/obiteljske medicine i djelatnosti za zdravstvenu zaatitu dojen adi i male djece, Bolesti mokranih i spolnih organa nalaze se na etvrtom mjestu s 531.331 ili udjelom od 6%). PROBIR Probir (Eng. Screening) je vrsta ciljanog pregleda koji je u cilju ranog/pravodobnog otkrivanja bolesti usmjeren na obuhvat cijele populacije, ili najveeg dijela populacije koja je na poseban na in ugro~ena od odreene bolesti. KAKO NAPRAVITI PROBIR ZA KRONI NU BUBRE}NU BOLEST ? Problem provedbe probira, prikupljanja, primarne obrade, analize i interpretacije podataka te primjene rezultata jedan je od problema koji i najbolji management mogu opteretiti nepotrebnim dvojbama, nedosljednostima, upitnim rjeaenjima i nejasnim rezultatima. Na pitanje Gdje su dokazi o uspjeanosti ? treba se unaprijed pripremiti. 1. Imati naslov projekta/probira Npr. CILJANI PREGLED/PROBIR ZA OTKRIVANJE KRONI NE BUBRE}NE BOLESTI 2. Imati definiciju problema, bolesti koja se rano otkriva (dijagnosticira i lije i) Standardiziranu, meunarodno usporedivu (najbolje uz pomo MKB-10, najmanje na etvrti znak). 3. Imati plan Plan sadr~ava opis problema i cilj, na in provoenja, imenovane izvraitelje i sudionike, rokove, intervencije, na in evaluacije i materijalna (financijska) i tehni ka sredstva. 4. Imati fiksni bud~et Izmeu genijalne ideje i realizirane ideje razlika je samo u fiksnom bud~etu. 5. Imati vodstvo (voditelja i voditelje - izvrane producente projekta) Organizacija vodstva treba biti pljosnata, ravna, a ne zaailjena  viae izvranih producenata bolje je od jednog voditelja. 6. Odabir (definicija) populacije u obuhvatu To no definirati koja populacija/uzorak populacije e biti AKTIVNO pozvan i uklju en u probir. 7. Odabir metode (testa) `to jeftiniji, ato jednostavniji za primjenu, ato pouzdaniji, sa ato manjim udjelom la~no pozitivnih i la~no negativnih nalaza. 8. Provesti edukaciju Za sve izvraitelje i sudionike u projektu/probiru 9. Napraviti kampanju i PR za graane `iroka javna kampanja treba biti usmjerena na promjenu mialjenja i stavova u populaciji. Treba objasniti ato graani dobivaju ako se odazovu pozivu. Opetovano i personificirano pozivanje od strane osoba kojima vjeruju (patrona~na sestra, izabrani lije nik,  doktor od povjerenja , a ne fond, politi ari, HZZO, HZJZ) daje puno bolje rezultate od opih poziva. Vrlo je teako pridobiti populaciju na probir i preventivne preglede. Za udo, preventivne mjere nisu popularne kod graana. Ima nekoliko razloga za to. Prvi je podsvjesni neracionalni strah od bolesti i umiranja ( `to ako mi neato otkriju, eka me obrada, bolnica, operacija, zra enje, mo~da smrt  ). Dogaa se fenomen da su pacijenti ljuti na doktora koji im je rano (i na vrijeme) otkrio neku bolest a  ljube ruke onima koji su ga operirali. Da se malo naaalimo, racionalnije je izraziti zahvalnost onom doktoru koji vam na vrijeme otkrije bolest, nego onome koji ju pokuaava (ponekad neuspjeano) izlije iti. A , . 0 2 $ ( * , . 0 صص󗍀sis[Phe5OJQJ^Jh|p=h\OJQJ\^JheOJQJ^Jh|p=heOJQJ^Jh|p=hoROJQJ^JhoROJQJ^Jh\OJQJ^J'jh|p=h\OJQJU^Jh|p=h\0JOJQJ^J'jh|p=h\OJQJU^J!jh|p=h\OJQJU^Jh|p=OJQJ^Jh|p=h\OJQJ^JX: < 0 , . 0 L N P R T ^ $^a$gde $^a$gde$a$$a$ $^`a$$a$30 L N P R T \ ^ ` V\j&>$&46DNdfnp2ynycycynynynynynynynynynynynyhROJQJ\^JhwOJQJ\^JhRhROJQJ\^Jh|p=h|p=5OJQJ^Jh\5OJQJ^Jhe5OJQJ^JhR5OJQJ^Jh|p=5OJQJ^J hehoRCJOJQJ^JaJh\CJOJQJ^JaJ heh\CJOJQJ^JaJh|p=h\5OJQJ^J&^ ` &'l'n'p'''))))* # 3 `03^3`gd>$a$gdA $ a$gdpP$a$gde $ a$gdR$a$2J^p.8H\ &'Aj###l'n'p''''(ŷЩxkxk]hmchmcOJQJ\^JhA5OJQJ\^Jhmc5OJQJ\^JhpPhpPOJQJ\^JhpPOJQJ\^JheOJQJ\^JheheOJQJ\^JhRhR5OJQJ^JhR5OJQJ^JhROJQJ\^Jh +OJQJ\^JhRhROJQJ\^Jh;1OJQJ\^J ()))))))O*P*b********,,,,,-(-x-../ /ȺykW&hh>5CJOJQJ\^JaJhj)h>5CJOJQJhj)h>5CJOJQJaJhj)h>CJOJQJh>6CJOJQJh>5CJOJQJhj)h>6CJOJQJhj)h>5CJOJQJhRhmc5OJQJ\^J!hmchmc56OJQJ\^Jh;1OJQJ\^JhmcOJQJ\^J**,,-x--`....q`$If]^gd> ) f}ByY !#%gd># ) fb B> 9!#%&dPgd> ) fb B> 9!#%gd> +y!$d&dNPgd> # `0 p@gd> ./ /*/6/:/B/L/X/\/d/n/z/~///////////$If]^gd>Ff-$$If]^a$gd> !$If^!gd> /:/B/\/d/~/////////0000 0"000R0`000000161F1V1Z11zmcmcmUhj)h>6CJOJQJh>CJOJQJhj)h>CJOJQJhh>5CJOJQJaJ&hj)h>6CJOJQJ]^JaJ&hj)h>5CJOJQJ\^JaJhj)h>6CJOJQJhj)h>5CJOJQJhj)h>CJOJQJ&hh>5CJOJQJ\^JaJ hh>CJOJQJ^JaJ!/////000"000<0N0R0`0l0~0000000Ff !$If^!gd>$If]^gd>Ff$$If]^a$gd>0Z1112X3Z344444466 # `0 p@gdmc" # 3 `03d8^3`gdmc$a$gdmc$a$gde J }d`gd> 3Od`gd> 3Ogd>111112X3Z3x3z3|344444444455566̿odVHVdVdVHhj)hmc6CJOJQJhj)hmc5CJOJQJhmc5CJOJQJ!hmchmc56OJQJ\^Jhmc56OJQJ\^Jhmc5OJQJ\^JhmcOJQJ\^Jh;1OJQJ\^JhmchmcOJQJ\^Jh>5OJQJ\^Jh>h>CJOJQJhj)h>CJOJQJhj)h>6CJOJQJh>6CJOJQJ6666677778l8n8p88888888888888889999999999*9:9<9>9@9F9H9N9˽shmchmcCJOJQJhmc5CJOJQJhmcCJOJQJhj)hmcCJOJQJhj)hmcCJOJQJhj)hmc6CJOJQJhj)hmc5CJOJQJhj)hmc5CJOJQJhj)hmcCJOJQJhj)hmc6CJOJQJhmc6CJOJQJ-667Y777\89~90:c# #  +y>!$dL$dNgdmc #  +y>!$gdmc #  f+y>!$dLgdmc# #  f+y>!$dL&dPgdmc# #  f+y>!%dL$dNgdmc N9P9V9X9`9b9d9f9h9j9p9r9t9x9z9|9~999999999999999999999999::: ::::: :":&:(:.:0::::;b;d;v;͵ͨhmchmcOJQJ\^Jhmc5OJQJ\^Jhj)hmcCJOJQJhmc5CJOJQJhj)hmc6CJOJQJhj)hmc5CJOJQJhj)hmcCJOJQJhmcCJOJQJ<0:::;b;d;t<v<x<== =>> p3^3`gdA # 3 `03^3`gdA$a$gdmc$a$gde d`gdmc gdmc# #  +y>!$dL&dPgdmc v;;;x<z<<<==== =0=>=@=B=Z==>>>(>E>F>W>>ǹǝvk]ODh@6CJOJQJhj)h@6CJOJQJh@h@6CJOJQJhA5CJOJQJh@h@5CJOJQJhmc5CJOJQJhj)hA6CJOJQJhj)hA5CJOJQJhA56OJQJ\^Jh;156OJQJ\^J!hmchmc56OJQJ\^Jhmc56OJQJ\^JhmchmcOJQJ\^JhmcOJQJ\^J>>>>>>>#?$?C?X?Y?a?{?|???????ɻkZE6kZE6hj)hmcCJOJQJaJ)hDzhmcB*CJOJQJ^JaJph hj)hmcCJOJQJ^JaJ&hj)hmc6CJOJQJ]^JaJ hj)hmcCJOJQJ^JaJhj)hACJOJQJaJhj)hA6CJ OJQJhj)hA5CJ OJQJhj)hA5CJOJQJhj)hA6CJOJQJaJhA6CJOJQJaJhj)hA6CJOJQJhA6CJOJQJ>>#?$?'?x7@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)R # 3 `03$d%d&d'd(d)fNOPQRS^3`gd) &Y "%&dPgdA &Y "%$dNgdA'?Y?a?e?i?o?u?x7777@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)u?{?H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd){?|?kd\ $$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmc|???????7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)???uH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)??kdF$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmc??T@d@j@p@|@7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)?2@R@T@d@@@@@@ABADAAAAAAA*B_B`BhBBBBBBBBBBCC'CGCHC.DZD\DdDDDDBEDEFEEEEEEʵʵʵʵʵʵʵʵۏ,hj)hmc56CJOJQJ\]^JaJhj)hmcCJOJQJaJ)hDzhmcB*CJOJQJ^JaJph hj)hmcCJOJQJ^JaJ&hj)hmc6CJOJQJ]^JaJ hj)hmcCJOJQJ^JaJ3|@@@uH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)@@kd0$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmc@@@AAA&A7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)&A4ABAuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)BADAkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcDAJAAAAAA7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)AAAuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)AAkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcAB`BhBnBtB{B7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd){BBBuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)BBkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcBBBBBBB7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)BBBuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)BBkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcBBC'C-C3C:C7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd):C@CGCuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)GCHCkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcHCKC\DdDhDlDzD7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)zDDDuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)DDkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcDDDEFERE^ElE7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)lExEEuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)EEkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcEEEEEEF7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)EE(F*FFF@GBGDGGGIJJJKHKKKKKKLL«|oaVaVaVaVaVaVaVKh;1OJQJ\^JhmcOJQJ\^JhmchmcOJQJ\^JhA5OJQJ\^J/hhmc5B*CJOJQJ\^JaJph,hmchmc56CJOJQJ\]^JaJ,hmchmc56CJOJQJ\]^JaJhj)hmcCJOJQJaJ/hDzhmc5B*CJOJQJ\^JaJph,hj)hmc56CJOJQJ\]^JaJFF(FuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)(F*Fkd$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmc*F.FFFFGG7H$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)=$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSgd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)G,G@GuH$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRS]^a$gd)@$$$d%d&d'd(d)f@&IfNOPQRSa$gd)@GBGkdj$$Iflִw)]"%, H0q    44 lalytmcBGDGLL LLMMMMPNRNPP4QQQhR$S$a$gd;1$a$gdoR$a$$a$gde $ a$gdmc:$$d%d&d'd(d)fNOPQRSa$gd)LL LL2LDLLLMMMMPNRNPQ2Q4Q>Q\QjQQQɹɮɠviv[M[MBh(j:5OJQJ^JhoRh(j:5OJQJ^JhoRhoR5OJQJ^JhoRh;1OJQJ^Jh;1OJQJ^JhoROJQJ^JhpP5OJQJ^Jhe5OJQJ^JheheOJQJ\^JhoROJQJ\^Jhehe6OJQJ\^JheOJQJ\^JhRhR5OJQJ\^JhA5OJQJ\^JhmchAOJQJ\^JQhR$S,SBSSSSDTTTTTTTlUnUpUrUxUVdVhVnVVVVV WWRWWW XXXDX@YBYDYLYrYYYYZZ$ZPZfZZȾܳܦܳܙܳ܎ܙܳܳܙhRh(j:OJQJ^Jhe5OJQJ^JhRhROJQJ^JhRhoROJQJ^JhR5OJQJ^Jh tOJQJ^Jh;1OJQJ^JhoROJQJ^Jh(j:5OJQJ^JhoRhoROJQJ^JhoR5OJQJ^J2$S&SBSTTTpUrUVVVRWXXDXDYFYrYYY$Z$a$gdpP$a$gdR$a$ZZZ\\8]^J_``aR0>F~"@&ŶլՈ}ppphpPh(j:OJQJ^Jhe5OJQJ^Jh(j:5OJQJ^JhpPhpP5OJQJ^JhpP5OJQJ^Jh(j:OJQJ^Jh th tOJQJ^JUhpPhpP56OJQJ^JhpPhpPOJQJ^JhpPOJQJ^Jh tOJQJ^JhROJQJ^J,li, s podsvijesti se teako boriti. Drugi razlog je nemotiviranost i konformizam graana da u punom zdravlju nau vrijeme koje nemaju i upuste se u preventivni pregled.  `to u zdrav kod doktora ? je joa jedno neracionalno pitanje koje ne motivira ljude na sudjelovanje u probiru. Trei je razlog da rezultati preventivnih pregleda esto upozoravaju ljude na rizi no ponaaanje i tra~e od njih promjene ~ivotnih navika. Ljudima je lijepo piti i puaiti, jesti ukusnu i slasnu hranu, le~ati na kau u i gledati atraktivni TV program, ~ivjeti  punim ~ivotom. Potpuno su svjesni svojih rizika i naruaenog ili barem na etog zdravlja i podsvjesno, iracionalno izbjegavaju doi u sraz s posljedicama. Trei problem je podsvjesna misao  Bolje jednu godinu o izobilju kao kralj, nego 100 godina kao siromah ato zatvara krug razloga zbog kojih graana ustvari i ne navijaju za preventivu. Odgovor na ova tri pitanja mora se ponuditi graanstvu da bi obuhvat jedne preventivne akcije ili projekta bio zadovoljavajui. 10. Tko e raditi probir Postoje  prirodna mjesta za probir, ordinacije primarne zdravstvene zaatite i patrona~ne sestre. Kad vas pozove poznati, onaj koji ima Vaa karton onda se imate obvezu javiti. Za ostale je teako nai vremena, motiva i sl. Ako se to radi na drugom mjestu, potrebno je posebno opremiti i promovirati ta mjesta. 11. Treba jasno odrediti vrijeme u kojem e se probir dovraiti (provoditi) Kad se probir radi prvi put (npr. s 29. navraenih godina ~ivota) kako esto se ponavlja  shema ponavljanje testa (npr. svake tree godine do 65. godina, svake godine nakon 65 godina) i td. 12. Prikupiti podatke o rezultatima Prikupljanje na papirima, prijepis i unos podataka traju dugo, koataju puno i generiraju velik broj pogreaaka. U svakom ozbiljnijem projektu potrebno je informatizirati baratanje s podacima i informacijama (po mogunosti interaktivno, proaktivno, web-based), bez puno utjecaja od onih koji unose i upisuju podatke. 13. Analizirati podatke, izraditi informacije Ako se koristi dobro postavljeni informacijski sustav, on mo~e imati postavljene gotove, on-line osnovne obrade i analize, tablice i grafove ( u~ivo ) uz mogunost dodatne obrade od strane korisnika sustave bez isporu itelja. 14. Upotrijebiti informacije Analizirani podaci koriste se u planiranju zdravstvenih potreba i kapaciteta, oni su jedini izvor za meunarodne, ~upanijske i lokalne usporedbe, na osnovi njih planiraju se, razvijaju i razmjeataju zdravstveni resursi. Podaci se mogu koristiti u evaluaciji rada pojedinaca i ustanove, oni su temelj kod kategorizacije i akreditacije pojedinaca, timova i ustanova. esto su va~na referenca kod dodjele sredstava, projekata, poslova, opreme, kadrova. 15. Va~no: kod svakog probira moramo biti sigurni da e se za sve osobe s pozitivnim nalazima osigurati brza, u inkovita dijagnostika i terapije Prvo pravilo preventive i provedbe probira i preventivnih pregleda jest da se oni odnose na preventabilne bolesti, zna i na one koje se mogu sprije iti ili ranim otkrivanjem izlije iti ili staviti pod kontrolu. Za sve za koje se utvrdi opravdana sumnja na neku bolest mora se osigurati potrebna dijagnosti ka i kurativna obrada i tretman. Zna i svi oni kojima se utvrdi sumnja na neku bolesti trebaju biti promptno upueni i obraeni daljnjim dijagnosti kim i kurativnim postupcima. KVALITETA PODATAJA POKAZATELJ JE I KVALITETE RADA Dokazana je injenica da je sama kvaliteta podataka jedan od va~nih pokazatelja kvalitete rada ili, jednostavnije, one ordinacije i ustanove koje imaju kvalitetnije podatke pru~aju i bolju skrb. Pod pojmom kvalitete podataka, ovdje se ne misli na upisane podatke i matemati ke rezultate ve na to nost i sveobuhvatnost izvjeaivanja. S druge strane, dokazano je da sustav to nog i sveobuhvatnog sustava izvjeaivanja posebno motivira doktore i timove da rade kvalitetnije, u e viae i primjenjuju bolje metode ato u ukupnosti pridonosi ostvarenju jednog od va~nijih ciljeva svakog managera: ja anje ugleda i dobivanje poslova, rast neopipljivoga (INTANGIBLES), rast rezultata koji se ne mogu lako objasniti. O EMU OVISI KVALITETA PODATAKA (POKAZATELJA )? Kvaliteta primarnih podataka ovisi najviae o motiviranosti zdravstvenih djelatnika, o opremljenosti ra unalima i softwareima za prikupljanje podataka i o educiranosti kadrova za rad na prikupljanju podatka. Motivacija U bilje~enju mnoatva podataka o radu, u obvezama izvjeaivanja prema ZAP-u, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i drugima u pravilu se ponavlja ista pojava. Najto nije i najgorljivije se prikupljaju i obrauju podaci za ZAP - podaci o novcima i porezima koji moraju biti to ni do u lipu. Drugi po kvaliteti su podaci za poslodavca (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), koji (moraju) biti to ni do u bod. Iza tolike koncentracije i bilje~enja nedostaje vremena i snage za bilje~enje podataka o vlastitome radu i pacijentima. Podaci o broju osiguranika u skrbi, broju posjeta i pregleda, utvrenim bolestima i stanjima, podaci o ishodima i rezultatima rada ne bilje~e se sustavno i to no. Upravo podaci o naaem radu na koji trebamo biti ljubomorni i od kojih ovisi uspjeanost i karijera najmanje su to ni i njima se pridaje najmanje va~nosti. Uzroci nemotiviranosti: dio podataka o morbiditetu i mortalitetu bilje~i se uz primjenu kompliciranih i brojnih pravila za bilje~enje koje mogu primjenjivati samo educirani i uvje~bani timovi ili doktori, podaci o u injenim pretragama i zahvatima nerijetko se moraju uatimavati za potrebe prije navedenih izvjeaivanja, ra unalni programi za bilje~enje ovog dijela podataka naj eae su insuficijentni, esto sasvim suprotno pravilima dopuatajui neto no bilje~enje podataka, a najvei broj podataka o pacijentima mo~e se dobiti jedino ako se upisuju i tra~e pjeaice itd. Za uspjeanost projekta treba poticati izvraitelje i sudionike da TO NO prikupljaju SVE potrebne podatke. 2. Ra unala i software za prikupljanje podataka Stotine raznih podataka o osiguranicima i radu dnevno je potrebno upisivati u ordinacijama i ustanovama zdravstva obiteljske medicine. Njih je potrebno dnevno, tjedno, mjese no i godianje objedinjavati i esto ispunjavati obrasce koje redovito treba dostavljati HZZO, HZJZ, Ministarstvu zdravstva, osiguranicima ili drugim tra~iteljima. Nekada se evidencija vodila preko knjiga u koje su se uglavnom upisivao svaki istra~ivani dogaaj. Svako upisivanje u knjige evidentiralo se u karton da bi se izbjeglo viaestruko bilje~enje i osigurala kvaliteta podataka a rubno buaene kartice koje su obraivane mehani ki pomou duga kih igli bile su vrhunac tehnike. Meutim, iako sporo i mukotrpno, podaci su bili to no upisivani, kontrolirani i obraivani. Dispanzersku metodu rada koja podrazumijeva veliku brigu o podacima, bez kojih nije bilo mogunosti aktivnog pristupa osiguranicima i populaciji u obuhvatu, provodili su svi timovi primarne zdravstvene zaatite. Informatika je velikim koracima uala u suvremeni ~ivot i rad velikog broja ljudi. Pad cijena ra unala i software-a omoguio ja da ra unala za deset posljednjih godina postanu dostupna veini ureda, ustanova i domainstava. Ordinacije i zdravstvene ustanove takoer su slijedile ovakav razvoj. Otpor uvoenju ra unala koji se u po etku osjeao, postupno se smanjivao a pozitivna iskustva onih koji su  preali na ra unala danas je prakti ki posve isklju io ovaj otpor. Nakon  ra unalnog aoka koji je, osim u mladih, o ekivani dogaaj kod susreta s ra unalskom tehnikom, u krae vrijeme, ve za nekoliko tjedana, i najokorjeliji  protivnici rada na ra unalima postanu svjesni prednosti i olakaanja koja im stoje na raspolaganju. Ve nakon mjesec-dva rada na ra unalu, prakti ki nitko viae ne pristaje na  vraanje na staro . Danas, s manjim udjelom srednjega kadra i poveanim administriranjem (uz bilje~enje rada, primjerice, timovi u zakupu imaju i brojne obveze u administriranju financijskih i knjigovodstvenih podataka, a broj individualnih evidencija i obrazaca umnogostru io se) planirano o ekivano olakaavanje rada s podacima uvoenjem ra unalne tehnike u prikupljanja i obradi podataka izostalo je. Idealno, rad sa svakim osiguranikom, poduzete mjere i postupke treba samo upisati u ra unalo koje e, prema potrebi, generirati podatke, izraivati (i tiskati na obrasce) sva rutinska izvjeaa. Primjer: bilje~enje morbiditeta. Zbog nepridr~avanja pravilu SZO da se kroni ne bolesti bilje~e jedanput na godinu, a akutne bolesti kod svake epizode bolesti u godinu dana (ato programski nije nerijeaeno niti u jednom od testiranih programa) i potrebe da se za HZZO svaki dolazak osiguranika u ordinaciju opravda nekom dijagnozom, u izvjeaivanju prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (zdravstvena statistika) dio lije nika imao je isti ili vei broj dijagnoza nego posjeta (iskazani podaci o morbiditetu su nekoliko puta vei od stvarnih). Ovakav nesporazum, vraanjem obrazaca na ispravljanje nepotrebno je opteretio takve timove dodatnim ru nim i improviziranim rjeaenjima i vratio ih na stari na in bilje~enja morbiditeta. Takoer, obveza dvojnog bilje~enja morbiditeta kod ozljeda i otrovanja nije se mogla ispuniti u najveem broju testiranih programa. Pouzdanost ovakvih podataka sigurno je manja nego kada bi upisivanje dijagnoza bilo rijeaeno logi kom kontrolom u dijagnozama koje onemoguava upisivanje (zbog pogreake u sintaksi ili upisivanju) poba aja i poroda u muakaraca, problema s prostatom u ~ena, stara kog srca u djece i menarha u dje aka. `TO JE BUDUNOST ? Internetizacija, pozitivna deregulacija. Manji setovi podatka koji daju minimum podataka potreban za ispunjavanje projektnih obveza i kompleti - setovi podataka - sustav koji omoguuje kontrolu provoenja programa i/ili djelotvornosti i u inkovitosti, primjerice kontrolom ishoda, kvocijenta pregleda, dijagnosti kih i specijalisti kih uputnica, zadovoljstva korisnika i rada putem odabranih indikatora, uateda koju jedan tim ostvaruje sveobuhvatnijim i boljim radom itd. KORI`TENJE PODATAKA ? Posebno je va~no u vlastitome radu i razvoju koristiti prikupljene podatke (svoje, podatke konkurencije) i druge  za lokalne i meunarodne usporedbe. esto se u dobroj analizi podataka skrivaju rjeaenja koja bi mogla biti klju na za redizajn koji mo~e donijeti razvoj i zaradu. Samo oni koji imaju dobre podatke mogu njuaiti i brzo pretra~ivati gdje su novci, projekti, profit, potrebna kvalitetna edukacija, dobri poslodavci. (referenca: Johnson S. Blanchard K. Tko je maknuo moj sir ?: kako se uhvatiti u koatac s promjenama na poslu i u svakodnevnom ~ivotu - prijevod djela Who moved my cheese?, web stranica: www.whomovedmycheese.com Tuma. Ljubljana. 2001. ). XZz|>@b(*,|24, .   $ & Fa$gdpPgd(j:$a$&Fjn>@VXZbxz|>@Hb:Nt $(*Ƚ՚~~s~s~s~s~s~s~s~h t5OJQJ^JhpPhpP5OJQJ^Jh(j:h(j:5OJQJ^Jh(j:h(j:OJQJ^Jh(j:5OJQJ^Jh>5OJQJ^JhpP5OJQJ^JhpPh(j:OJQJ^Jh>OJQJ^Jh tOJQJ^JhpPhpPOJQJ^JhpPOJQJ^J**,DP*,|(B4 , \ ^    ,ʳ⦘⦎vhvhvhvhIhIOJQJ\^JhIh\OJQJ\^JhOJOJQJ^Jh tOJQJ^JhIh\>*OJQJ^JhIh\OJQJ^Jhmch tOJQJ^JhmcOJQJ^Jhmch\OJQJ^JhX5OJQJ^Jh|p=h\5OJQJ^Jh|p=h\5>*OJQJ^J%hjd!f!****Z.\..3333$a$$a$ $^`a$$a$j`!d!v!*++Z..Z/\/r/x/3333ӻӠӻӒh|p=OJQJ^JhIh|p=5OJQJ^JhI5OJQJ^Jh|p=h\5OJQJ\^Jh|p=h\OJQJ^Jh/D5OJQJ^JhIh\5OJQJ^JhIh\5OJQJ\^Jh|p=h\OJQJ\^J,1h. A!"#$% DyK ranko.stevanovic@hzjz.comyK Bmailto:ranko.stevanovic@hzjz.comDyK rankostev@hotmail.comyK :mailto:rankostev@hotmail.come$$Ifl!vh55J 5555555 5 5 K5 5 5 4#v#vJ #v#v#v#v#v#v #v #v K#v #v #v 4:Vul t%,55J 555555 5 5 K5 5 5 4alyt>okd$$Ifl8 ,}Y!$%J K4 t%888844 lalyt>e$$Ifl!vh55J 5555555 5 5 K5 5 5 4#v#vJ #v#v#v#v#v#v #v #v K#v #v #v 4:Vul t%,55J 555555 5 5 K5 5 5 4alyt>okd$$Ifl8 ,}Y!$%J K4 t%888844 lalyt>s$$Ifl!vh55J 5555555 5 5 K5 5 5 4#v#vJ #v#v#v#v#v#v #v #v K#v #v #v 4:Vul t%,55J 555555 5 5 K5 5 5 4/ alyt>okdv $$Ifl8 ,}Y!$%J K4 t%888844 lalyt>$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5alytmc$$Ifl!vh555~5454545454#v#v#v~#v4:V l0q,55, 5H5/ alytmc@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH6@6 Naslov 1$@&aJ:@: Naslov 2$@&5aJ@@@ Naslov 3$$@&a$5aJL @L >Naslov 9 <@&CJOJQJ^JaJ>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa VB@V Tijelo teksta, uvlaka 2$a$5DP@D Tijelo teksta 2$a$aJdC@d Uvu eno tijelo teksta$V^`Va$5aJDQ@"D Tijelo teksta 3$a$56U@16 Hiperveza >*B*phHV@AH SlijeenaHiperveza >*B* phF'QF Referenca komentaraCJaJBbB Tekst komentaraCJaJVOV >Tablica izvora11$7$8$H$^`NN wTekst balon iaCJOJQJ^JaJX>,\~\]^_`&'()*/0     & ' >?%&/0[:|   468:<>@BDFHJLMN]djsu|JK"\b&'Wbcd^d-59=CIOPS AIMQX_fgj%-39@GNOR~  > B D F M S Z [ ^ ! !!!$!%!'!}!~!!!!!!!!$$$$%%%%8%9%&&&&&D''''b(c(z((())))**2******"+222-4.4z495:5^566677799:<<<5<>>+???@@CCEE.F/F`FaF!J"J[M\MOO-T.TATjTVV1VXXXX000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 000000000000000000000000000,\~\]^_`&'()*/0     & ' >?%&/0[:|   468:<>@BDFHJLMN]djsu|JK"\b&'Wbcd^d-59=CIOPS AIMQX_fgj%-39@GNOR~  > B D F M S Z [ ^ ! !!!$!%!'!}!~!!!!!!!!$$$$%%%8%&&&&&D''''b(c(z((())))**2******"+2-4.4z495:5^56677799:<<<5<>X000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000X 0X 0X 0X 0X 00000X 0X 0X 0X 0X 00000X 0X 0X 0X 0X 000"0C0"0C0"0C0"0C000000 0&0>@00&0=0&0<0000(090(070(00(0000000+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 0+0 01 .0+0 0+0 0+0 0+00+00+000&10&10K00,0 2( /16N9v;>?ELQZ&*31467:=>@BCLelmo^ *./060:>'?u?{?|????|@@@&ABADAAAA{BBBBBB:CGCHCzDDDlEEEF(F*FG@GBG$S32589;<?ADEFGHIJKMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijkn33DZXXX $& ' 6  TZ%(58AHY]hlw{ ,-3#$*.8S[\ejsw )cibmost   +4578;<CDJ#$,Sgw|}4@R^it) 3 4 = l!s!$$'$)$2$%%&&33444456I6S6Y6^6$7(7z::y>>??DDEEEE>FFFJJLLT TATPTUVVVWWWXyX|X}XXXXXXXXXXXXX+,[\}~Z[`%*.0  % ' =?$&.1Z] 9:{  3N\]cdijru{|IL!&[\ac%(VX ad]e,-4589<=BCHINPRS @AHILMPQWX^_egij$%,-2389?@FGMOQR}~    = > A B L M R S Y [ ] ^ !! ! !!!!!#!'!|!~!!!!!!!!!!!$$$$%%7%9%&&&&&&C'D'''''a(c(y(z((())))))**1*2*******!+"+2222,4.4y4z485:5]5^56666777799::<<4<5<>>*?+???@@CCEE-F/F2F3F_FaF J"JZM\MOO,T.T@TATiTjTVV0V1VXX <<==6A6AA/D.pPewIR\   468:<>@BDFHJLMN]djsu|d^-59=CIOPS AIMQX_fgj%-39@GNOR~  > B D F M S Z [ ^ ! !!!$!%!'!}!~!!!!!!!X3@x L LLLLLLL !#$&)*+-..X@@ @@@@4@@@(@T@@,@.@0@4@l@@8@:@<@|@@@@@@D@F@J@L@P@V@X@Z@^@`@UnknownG: Times New Roman5Symbol3& : ArialA& Arial Narrow5& zaTahoma;Wingdings"q̚&B&&\A K-A K-r4dXX 2qHX?|p=2~ Prikupljanje i primarna obrada podataka, izvjeaivanje iz zdravstvenih djelatnosti, prakti no i javnozdravstveno zna enje (EBRanko StevanoviRanko,        Oh+'0(4P\hx     Prikupljanje i primarna obrada podataka, izvjeivanje iz zdravstvenih djelatnosti, praktino i javnozdravstveno znaenje (EBRanko StevanoviNormalRanko14Microsoft Office Word@(s0@ZhT@dT@`oaA K՜.+,D՜.+, hp  g$Hrvatski zavod za javno zdravstvo-X Prikupljanje i primarna obrada podataka, izvjeivanje iz zdravstvenih djelatnosti, praktino i javnozdravstveno znaenje (EB Naslov4 8@ _PID_HLINKSA < mailto:rankostev@hotmail.comT.!mailto:ranko.stevanovic@hzjz.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@KloaData b1TableWordDocument.>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q